Procvat towcoma: Niču komunikacijski tornjevi u poljima žita i kukuruza

Mrežni operatori višestruko su profitirali uvođenjem 5G-a. Najnoviji rast prihoda stvaraju im tzv. toranjske tvrtke (engl. tower company, towcom ili towercom) jer 5G tehnologija zahtijeva gušću infrastrukturu i više mobilnih tornjeva da bi se poboljšala pokrivenost i povećale brzine prijenosa podataka. Komunikacijski tornjevi služe za postavljanje antena, odašiljača i prijamnika te omogućavaju telefonski, internetski i televizijski prijenos signala na velike udaljenosti. Procjenjuje se da će svjetsko tržište toranjskih tvrtki ove godine vrijediti 28,48 milijardi dolara, a do 2029. njegova vrijednost narast će na 32,75 milijardi dolara.

Prema GSMA-u, udruzi koja zastupa interese operatora mobilnih mreža u svijetu, potkraj prošle godine 252 komercijalne 5G mreže u 86 zemalja opsluživale su više od milijardu 5G veza, a do kraja desetljeća očekuje se više od pet milijardi takvih veza na globalnoj razini, što znači i rast broja toranjskih tvrtki.

Žestoka utrka

U Europi se intenzivira natjecanje u preuzimanju i spajanju takvih tvrtki. Investitori žele iskoristiti to što Europska unija do 2030. namjerava osigurati pristup 5G mreži u svakom naseljenom području, ali i Zakon EU-a o gigabitnoj infrastrukturi. Njime se određuje da vlasnici zemljišta moraju iznajmiti toranjskim tvrtkama zemlju za postavljanje tornjeva ‘pod poštenim i razumnim uvjetima‘. To je dodatno razljutilo farmere koji iz drugih razloga prosvjeduju po EU-u, a koji su dosad mogli naplatiti iznajmljivanje zemlje toranjskim tvrtkama po cijeni po kojoj su htjeli.Prema analizi TowerXchangea, 70 posto europskih telekomunikacijskih stanica sada je u vlasništvu toranjskih tvrtki, a prošle godine bio je vrhunac njihova spajanja i preuzimanja.

Ostale igrače na tržištu srednje, istočne i jugoistočne Europe preduhitrila je Telekom Austria Grupa, u sklopu koje posluje i A1 Hrvatska. Svoje je tornjeve izdvojila još 2021. u zasebnu tvrtku EuroTeleSites koja je tako došla u posjed i tornjeva u Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji te Sjevernoj Makedoniji. Nadalje, britanski Actis preuzeo je 1800 telekomunikacijskih lokacija od Telekoma Srbije, a i dalje planira preuzimanja na Balkanu. Deutsche Telekom (DT) nedavno je dovršio izdvajanje svoje infrastrukture u Češkoj u T-Mobile Infra CZ i u procesu je izdvajanja svojih slovačkih tornjeva. Ta tvrtka također posjeduje tornjeve u Rumunjskoj i sada razmišlja o tome kome će ih uvaliti. Hrvatski Telekom, koji posluje i u sklopu DT-a, zasad je po strani od previranja na toranjskom tržištu, ima svoje tornjeve i nema komentara na događanja u sektoru towercoma.

Regija privlačna Arapima

Osim velikih zapadnih toranjskih tvrtki, za tornjeve srednje, istočne i jugoistočne Europe zainteresirane su i tvrtke bogatih bliskoistočnih država. Grupa PPF iz UAE-a prošle je godine objavila da će steći većinske udjele u svojoj imovini u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Srbiji, a United Group, u sklopu koje posluje hrvatski Telemach, svoju je tvrtku TowerCo u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji prodao saudijskom Tawalu, podružnici STC grupe, vodeće tvrtke za ICT infrastrukturu na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

– Prodajom telekomunikacijskih tornjeva United grupa slijedila je već prisutan trend odvajanja i monetizacije mobilne telekomunikacijske infrastrukture telekoma u Europi i diljem svijeta, no ta poslovna odluka nije utjecala na Telemachovo svakodnevno operativno poslovanje i tehnologiju kojom se koristimo. Nastavili smo upotrebljavati iste stupove koji su sada u Tawalovu vlasništvu, a aktivna radiooprema i dalje je u Telemachovu vlasništvu – poručuju iz Telemacha.

Unosno dijeljenje infrastrukture

Prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), u Hrvatskoj je 2016 samostojećih antenskih stupova na koje su postavljene bazne postaje operatora mreža javnih pokretnih komunikacija, a koji su u vlasništvu tih i drugih infrastrukturnih operatora. Njihovi su korisnici operatori mreža javnih pokretnih komunikacija, službe od javnog interesa i sigurnosti, operator mreže radiodifuzije, radijski nakladnici i drugi korisnici radiofrekvencijskog spektra. Trenutačno je 1365 samostojećih antenskih stupova na kojima je postavljena oprema samo jednog operatora i njih 651 na koje je postavljena oprema dva ili više operatora.

Pristup tornjevima reguliran je člankom 65. Zakona o elektroničkim komunikacijama prema kojemu je svaki operator obvezan omogućiti pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, uključujući antenske stupove. Tvrtke koje grade tornjeve također mogu biti mrežni operatori (iako ne posluju u sektoru elektroničkih komunikacija) i dužne su omogućiti pristup svojoj infrastrukturi za ugradnju komponenata elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine pod poštenim i razumnim uvjetima, uključujući cijenu. Takvim dijeljenjem infrastrukture olakšava se uvođenje mobilnih mreža, privlače ulaganja i smanjuju troškovi.

Ondje gdje drugi neće

Osim HT-a, TowerCoa i EuroTeleSitesa, hrvatska državna tvrtka OIV upravlja tornjevima, i to s njih 350 različite veličine i namjene. Uz korištenje za vlastite potrebe distribucije radijskih i televizijskih sadržaja s pomoću različitih platformi njihovi su korisnici i telekomunikacijski operatori, kao i drugi.

– Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija iznimno je propulzivan i ključan za rast i razvoj ukupnoga hrvatskoga gospodarstva. Samo 2022. taj je sektor porastao za 16,9 posto, a očekuje se da će se sličan rast, od 10 do 20 posto, uz prirodne oscilacije i povremene stagnacije nastaviti i sljedećih pet do deset godina. Sredinom sljedećega desetljeća doprinos našeg ICT sektora bit će vjerojatno jednakovrijedan ili možda čak i vrjedniji od doprinosa turističkog sektora ukupnom hrvatskom gospodarstvu. U toj velikoj i brzorastućoj industriji ima mjesta za sve hrvatske ICT poduzetnike. OIV je samo malen, ali iznimno važan dio cijeloga tog mozaika rasta. Volimo reći da je on generator preduvjeta rasta, odnosno onaj koji omogućuje očekivani razvoj. Primjerice, gradnjom kvalitetne ICT infrastrukture, širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta na cijelom teritoriju RH, a ne samo na visokoprofitabilnim urbanim područjima, OIV s pomoću sredstava strukturnih fondova EU-a omogućuje razvoj ICT industrije na geografskim područjima koja strogo komercijalni operatori smatraju infrastrukturno manje ili nimalo atraktivnima. Gradnja te infrastrukture preduvjet je gradnje antenskih stupova i baznih stanica nove generacije. Vrlo je skupa, a zbog manje korisnika na tim područjima infrastruktura je niskoprofitabilna. Gradeći takvu infrastrukturu, OIV će omogućiti rast ICT industrije na cijelom području RH, uključujući otoke, sela Slavonije, Like i Banovine. Pazeći na troškovnu učinkovitost i profitabilnost, tvrtka diverzificira svoje poslovanje stvarajući istodobno preduvjete za digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva u svim dijelovima Lijepe Naše – kaže predsjednik Uprave OIV-a Mate Botica.

Po šumama i granicama

Osim velikih toranjskih tvrtki, na hrvatskom tržištu posluju i one manje, poput Markoje, poznate po Ecopolu, prvome drvenom tornju u Hrvatskoj, podignutom u Podcrkavlju u Slavoniji. Proizvođač stupa finski je Ecotelligent, a investitor tvrtka Markoja, u Hrvatskoj i regiji jedini ovlašteni distributer za drvene stupove.

Direktor i vlasnik Markoje Boris Markoja navodi da upravo grade još jedan toranj u okolici Zagreba; bit će to drugi takav toranj u Hrvatskoj i četvrti u svijetu. Izrađen je od lameliranoga furnirskog drva (LVL) koje se može potpuno reciklirati i zadovoljava sve Eurocodeove i hrvatske standarde kvalitete; vijek trajanja je do sto godina.

– Usred smo snažnog investicijskog ciklusa u nove komunikacijske stupove koji će pokrivati područja koja dosad nisu bila u središtu zanimanja: šume, poljoprivredna zemljišta, granice, privatne mreže za industriju. Jedan Ecopol može ‘ugostiti‘ do četiri telekoma, a surađujemo sa sva tri nacionalna operatora: Hrvatskim Telekomom, A1 Hrvatska i Telemachom. Nudimo usluge svim zainteresiranim nacionalnim i regionalnim telekomima te vatrogascima, policiji, jedinicama lokalne samouprave, državnim tijelima i državnim infrastrukturnim operatorima poput željeznice, autocesta, Janafa i Plinacra – objašnjava Markoja.

Zašto drvo, kada metal

Prema njegovim riječima, razlika u cijeni između metalnih i drvenih tornjeva zasad je minimalna, no kako Ecopol emitira upola manje CO₂ od metalnih stupova, a emisije tog plina sve su veći problem, smatra da će drveni stupovi biti znatno jeftiniji od metalnih zbog poreza na ugljik i boljih uvjeta za zeleno financiranje. Toranj drvene strukture može biti visok do četrdeset metara, a ako je potrebna viša konstrukcija, tvrtka gradi i metalne. Kad je riječ o cijeni korištenja zemljišta na koje su postavljeni tornjevi, ona ovisi isključivo o izravnom dogovoru s vlasnikom zemljišta.

– Ecopol je jedinstveni proizvod drvene strukture bez konkurencije na hrvatskom tržištu. Uzmemo li u obzir da će gradnja stupova u idućih nekoliko godina biti vrlo intenzivna, smatramo da možemo pomoći u ostvarenju ciljeva partnerstvom s drugim tvrtkama koje grade tornjeve, kao što je TowerCo – kaže Markoja i dodaje da je donedavno u Europi osmadeset posto tornjeva bilo u vlasništvu operatora, a dvadeset posto u vlasništvu toranjskih kompanija; u Sjedinjenim Američkim Državama situacija je obrnuta.

Međutim, to se postupno mijenja pa očekuje nastavak izdvajanja dijela poslovanja sa stupovima u zasebne tvrtke radi efikasnijeg upravljanja resursima i brzog rasta u skladu s povećanom rasprostranjenošću 5G mreže i prikupljanjem kapitala za ulaganje u 5G. Također pretpostavlja da će se tržište konsolidirati u idućih pet godina.