Kibernetički napadi posljednjih su godina u značajnom porastu, a sigurnost je postala najveća briga i najvećem svjetskom imovinskom fondu koji dnevno trpi oko sto tisuća kibernetičkih napada godišnje
Što zbog sve veće digitalizacije, što zbog opće situacije u svijetu, brojka kibernetičkih napada globalno sve više raste. Podaci pokazuju da je napade sve teže obuzdati, a rizici i troškovi uzrokovani napadima kompanijama stvaranju dodatne probleme. Na posebnoj meti cyber napadača u posljednje je vrijeme financijski sektor pa ne čudi što su napadi usmjereni na financijske organizacije posljednjih nekoliko mjeseci u znatnom porastu. Broj napada je na globalnoj razini porastao za 11 posto samo u prvoj polovici 2022., dok se u bankama i financijskim institucijama brojka udvostručila.
Među ostalim, kibernetička sigurnost postala je i najveća briga norveškog mirovinski fonda, najvećeg svjetskog imovinskog fonda, koji se svaki dan suočava s prosječno tri ozbiljna kibernetička napada. Kako navodi Financial Times, broj značajnih pokušaja hakiranja fonda vrijednog oko 1,3 bilijuna dolara, udvostručio se u posljednje dvije do tri godine.
Fond, kojim upravlja Norges Bank Investment Management i koji je prošlog tjedna izvijestio o povijesnom gubitku u dolarima nakon što su tržišta uzdrmali strah od inflacije i recesije, trpi oko sto tisuća kibernetičkih napada godišnje, od kojih je više od tisuću klasificirano kao ozbiljnih.
- Kibernetički napadi brinu me više nego problemi na tržištu. Pokušaja je sve više, a napadi su sve sofisticiraniji - rekao je Nicolai Tangen, izvršni direktor fonda, za Financial Times. Dodao je i da ovi napadi postaju sustavni financijski rizik i zato što se tržišta sve više digitaliziraju.
Napadi u porastu od pandemije
Većinom je glavni povod za kibernetičke napade želja za stjecanjem informacija i to, najčešće, financijskih podataka. Ova je vrsta kriminala u porastu od početka pandemije kada je gotovo svaka industrija bila prisiljena na brzu digitalizaciju, navodi Embroker.
Prema podacima koje donosi Forbes, u 2021. prosječan broj kibernetičkih napada i povreda podataka porastao je za 15,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a smatra se da će se od ove godine do 2025. brojka napada udvostručiti.
Sami počinitelji mogu biti iz privatnih kriminalnih skupina do hakera koje podupire država, a prema mišljenju stručnjaka rat u Ukrajini i sankcije s kojima se Zapad bori protiv Rusije mogli bi dodatno utjecati na rast kibernetičke nesigurnosti, navodi Financial Times. Analitičari JPMorgana su u nedavnom izvješću istaknuli da očekuju val kibernetičkih napada kao posljedicu rata te da su kritične industrije u SAD-u na visokom stupnju pripravnosti.
Brojni čelnici investicijskih kompanija također su sve više zabrinuti oko kibernetičke sigurnosti, a neki upozoravaju i da s rastom opasnosti ozbiljno rastu i troškovi za kompanije.
I napadi koštaju
Troškovi povezani s kibernetičkim napadima – tužbe, povećana stopa osiguranja, istrage – mogu kompanije brzo dovesti do bankrota. Jedan napad kompaniju košta u prosjeku oko 200 tisuća dolara, a zbog toga mnoge kompanije propadaju već unutar šest mjeseci od prvog napada, navodi TechTarget.
Prema Forbesu, kibernetički kriminal koštao je samo američke kompanije više od 6,9 milijardi dolara u prošloj godini, a trenutno se samo 43 posto kompanija osjeća financijski spremnima ukoliko ih zadesi napadom u ovoj godini.
Također, procjenjuje se da će trošak kibernetičkog kriminala za kompanije diljem svijeta do 2025. godine porasti do 10,5 trilijuna dolara.