Europa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI) pooštravanjem sigurnosnih standarda za chatbotove i nametanjem regulatornog okvira za programere i proizvođače koji žele poslovati na njenom tržištu, ali i u izazovu na globalnom tržištu gdje su SAD i Kina pustile tehnološkom napretku na volju, piše European Newsroom (enr).
Chatbotovi, prepoznavanje lica i autonomna vozila - umjetna inteligencija nudi nebrojene mogućnosti, kaže se u analizi u kojoj su surađivali autori iz Hine, AFP-a, ANSA-e, BTA, EFE, FENA-e i DPA-a.
Dok zagovornici AI-a predviđaju brz rast inovacija, a kritičari se boje nepredvidivih negativnih učinaka na društvo, zakonodavci u EU-u traže srednji put, navodi se.
Europska komisija je prije dvije godine predložila novi skup pravila - Zakon o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno pregovara u Bruxellesu i trebao bi biti prvi pravni okvir za pravilnik o AI-ju.
Političke skupine u Europskom parlamentu su 28. travnja postigle privremeni dogovor o pravilniku EU-a o umjetnoj inteligenciji, koji se uglavnom fokusira na takozvane ‘temeljne modele‘, primarne građevne blokove znanja koji služe kao temelj za tehnologije umjetne inteligencije.
Zakonodavci EU-a žele da ti elementi budu rigorozno dizajnirani i razvijeni u skladu sa zakonima EU-a i temeljnim pravima, uključujući slobodu izražavanja.
Tekst koji se temelji na neformalnom sporazumu mora na glasovanje u parlamentarnom odboru za unutarnje tržište 11. svibnja. Europski parlament bi na svojoj plenarnoj sjednici u lipnju trebao usvojiti svoje pregovaračko stajalište, nakon čega slijede pregovori s Vijećem EU-a o konačnom tekstu zakona.
Beskrajne mogućnosti naspram nepredvidivih rizika
Voditeljica za ljudske resurse njemačke softverske tvrtke SAP Sabine Bendiek ocjenjuje da umjetna inteligencija može enormno poboljšati produktivnost i biti potpora ljudima. Primjerice, iznimno monotone zadaće koje se ponavljaju može preuzeti AI.
- Naši se zaposlenici tada mogu doista usredotočiti na ono u čemu su ljudi jaki: kreativnost i sposobnost da se rezultati procijene iz druge perspektive i da se provedu u skladu s time - kazala je.
No, što je s trenutnim i budućim razvojem koji se temelji na algoritmima i umjetnoj inteligenciji? Što je s ChatGTP-om i autonomnim automobilima? Što je, napokon, s rizikom da bi se AI mogao rabiti za širenje dezinformacija? Neki u EU-u pozivaju na globalni summit o opasnostima umjetne inteligencije.
Prošli je mjesec njemački ministar za digitalnu infrastrukturu Volker Wissing pozvao na brzo stvaranje europskoga pravnog okvira za AI.
- Moramo mudro reagirati i razumno regulirati umjetnu inteligenciju, prije nego bude prekasno. Ovo više ne smije trajati godinama - rekao je Wissing za njemački Bild am Sonntag.
Glasnogovornica njemačkog ministarstva unutarnjih poslova izjavila je za dnevnik Handelsblatt da je "ključno uspostaviti ravnotežu između otvorenosti prema inovacijama i jasnog pravnog okvira koji definira standarde za pouzdanu umjetnu inteligenciju".
AI kao nuklearna energija
- Regulativa umjetne inteligencije na vrlo je niskoj razini i njezino ubrzanje mora biti maksimizirano - rekao je Dobroslav Dimitrov, predsjednik Bugarske udruge softverskih tvrtki i Bugarske udruge poslodavaca za inovativne tehnologije. Prema njegovom mišljenju, inicijativa definitivno kasni.
AI je usporedio s nuklearnom energijom.
- Može pokrenuti cijeli planet, ali ga može i uništiti ako se koristi u destruktivne svrhe. Isto vrijedi i za umjetnu inteligenciju - rekao je.
Talijanski ministar za gospodarski razvoj Adolfo Urso izjavio je da treba razviti nove propise kako bi se bolje definirao odnos između ljudi i strojeva, jer se čini da su strojevi po prvi puta u prednosti.
Kontrola ChatGPT-a ubrzava zakonodavstvo AI
Podsjetivši na slučaj chatbota ChatGPT, koji je Italija privremeno zabranila u ožujku i ponovno učinila dostupnim krajem travnja, Urso je naglasio da je ‘pokazao zamke u sektoru koji još uvijek treba strogu regulaciju‘.
Dodao je da je privremeno ograničenje ChatGPT-a ‘potaknulo višu razine zaštite za korisnike‘.
Početkom prošlog mjeseca francuski ministar za digitalnu tranziciju Jean-Noël Barrot, rekao je da ChatGPT nije u skladu s Općom direktivom EU o zaštiti podataka (GDPR), ali da je bolje "postaviti ga u okvir" nego zabraniti. Sredinom travnja francusko nacionalno povjerenstvo za informatiku i slobodu (CNIL) odlučilo je pokrenuti istragu o pet pritužbi protiv chatbota.
Europski odbor za zaštitu podataka, koji je ekvivalent CNIL-u na europskoj razini u raznim državama članicama i odgovoran je za koordinaciju nadležnih tijela, najavio je stvaranje radne skupine za promicanje europske suradnje o toj temi.
Primjena AI u radnoj snazi
Talijanski ministar Urso je nedavno izjavio da je sektor umjetne inteligencije u Italiji, primjerice, u samo jednoj godini porastao 32 posto, na ukupnu vrijednost od 500 milijuna eura. Taj je sektor "sada središnji za razvojne programe kompanija svih veličina koje ulažu u inteligentnu obradu podataka, jezičnu umjetnu inteligenciju i računalni vid", rekao je.
U Španjolskoj, umjetna inteligencija koristi se u osam posto kompanija s više od 10 zaposlenih. Prema podacima za 2021. godinu koje je objavio statistički ured EU-a Eurostat, ta brojka odgovara europskom prosjeku.
Prema studiji španjolske multinacionalne financijske tvrtke Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iz 2022. godine, proizvodni procesi, marketinške i prodajne strategije, kibernetička sigurnost i organizacija procesa upravljanja, glavne su primjene umjetne inteligencije u španjolskim tvrtkama.
Hrvatska među osnivačima europskoga AI foruma
Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI), osnovana je u prosincu 2019. CroAI navodi da nastoji pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih mogućnosti za razvoj umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka kroz kulturu dijaloga između poduzetnika i donositelja odluka na nacionalnoj i europskoj razini. CroAI je jedan od suorganizatora i suosnivača The European AI Foruma, inicijative koja je pokrenuta u lipnju 2020. godine, zadnji dan hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Europski forum za umjetnu inteligenciju pretvorio se u mrežu udruga koje žele osigurati da startupi i inovatori u državama članicama imaju glas kada je u pitanju izgradnja regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju.
CroAI okuplja vodeće tvrtke i startupe u području umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Prema podacima te udruge, zaključno s 2022. u Hrvatskoj više od 130 startupova razvija i traži primjenu umjetne inteligencije.
Ti startupi predstavljaju prvu skupinu tvrtki koje se izravno bave umjetnom inteligencijom ili za to imaju posebne odjele. U drugoj skupini su »early adopters«, odnosno tradicionalne tvrtke poput telekoma, banaka ili odvjetničkih društava, marketinških agencija i sve je više onih koji na neki način primjenjuju umjetnu inteligenciju u svom radu. Treća skupina je svojevrsni ekosustav, odnosno fakulteti, sveučilišta, mediji, koji svi na neki način pridonose znanju o umjetnoj inteligenciji.
Izvršna direktorica CroAI-a Martina Silov u nedavnom je intervjuu za riječki Novi list rekla da je prije tri godine u Hrvatskoj bilo 220 tvrtki u sve tri kategorije, a prema zadnjim podacima iz listopada prošle godine taj broj je narastao na oko 440.
- To su jako dobre brojke koje Hrvatsku pozicioniraju kao dobro mjesto za razvoj rješenja umjetne inteligencije. Možemo reći izravnije: Hrvatska je relevantna na europskoj sceni umjetne inteligencije - rekla je Silov.
I dok se hrvatski ekosustav razvija bez uplitanja države, u Hrvatskoj još uvijek nema vidljivih pomaka u definiranju i donošenju kvalitetne strategije i politike razvoja umjetne inteligencije.
Europa kao globalni AI igrač
Bugarski privremeni ministar za gospodarstvo i inovacije, Aleksander Pulev, nedavno je primijetio da bi Bugarska mogla postati regionalno središte za protok digitalnih informacija iz Azije. Nadalje, rekao je da su Bugarska i američka vlada potpisale deklaraciju usmjerenu na poboljšanje kvalitete bugarske digitalne infrastrukture s naglaskom na kibernetičku sigurnost.
Predsjednik fondacije “Društvo zajedničkih vrijednosti” u BiH Zlatko Lagumdžija ukazao je na važnost integriranja digitalne transformacije EU, koja ne bi trebala biti ograničena na zemlje članice EU-a, već uključivati na istim principima i projektima susjedne zemlje poput zemalja zapadnog Balkana.
Govoreći na konferenciji u britanskom Cambridgeu, Lagumdžija je istaknuo da samo na taj način EU može pokazati da ima kapacitet voditi takve procese na globalnoj razini, zajedno sa zemljama poput SAD-a i Japana.