Posljednjih godina roboti su naveliko kontrolirali tko nosi masku i izlazi li na ulice po Dalekom istoku. Uskoro bi trebali opet službeno patrolirati i New Yorkom, no u pratnji će im biti čovjek. Roboti u ophodnji ne izgledaju ni mrzovoljno ni zlokobno, a ni čovjekoliko, i pokazali su koliko su pametni. I da mogu biti itekako odrješiti. Na gradskim je ocima da ih uvode pametno i odgovorno kako bi i jedni i drugi ostali simpatični
Policajce u ophodnji po ulicama New Yorka uskoro će pratiti roboti psi iliti robodogs. Njujorška policija još je potkraj 2020. upotrebljavala Digidoga, maloga četveronožnog robota proizvedenoga u Boston Dynamicsu, ali javnost njime nije bila oduševljena, kao ni Bill de Blasio, ondašnji gradonačelnik New Yorka.
Čim je robot pas izmilio na ulicu, kritičari su mu našli milijun mana. Najveća je bila ugrožavanje privatnosti zbog tehnologije za prepoznavanje lica (iako su u Boston Dynamicsu tvrdili da njome nije opremljen), sigurnosnih rizika i troškova te ga je zbog prigovora građana de Blasio odlučio umiroviti.
No sadašnjem gradonačelniku Ericu Adamsu ta se tehnologija sviđa pa je nedavno s njujorškom policijskom upravom, NYPD-jem, predstavio novi robopasji odred koji će pomagati policajcima u čuvanju reda i mira na gradskima ulicama.
Tek početak
Grad New York platio je 750.000 dolara za dva Digidoga opremljena čak i detektorom plina te je najavio nabavu još triju novih sigurnosnih tehnologija: jedna je Spot, robotski pas za nadzor koji postiže brzinu malo manju od pet kilometara na sat, a druga K5, robot opremljen kamerama, senzorima, komunikacijskim hardverom i tehnologijom za prepoznavanje lica. Najčešće ga upotrebljavaju trgovački centri, bolnice i škole za ophodnju po parkiralištima i garažama te velikim, a nenadziranim površinama oko skladišta i u njima te po nogostupima.
Ipak, nisu sva iskustva s njim pozitivna: patrolirajući 2016. trgovačkim centrom u Silicijskoj dolini, K5 se prevrnuo i ozlijedio malo dijete, a godinu dana poslije upao je u vodoskok dok je obilazio poslovnu zgradu u Washingtonu. Još mu zamjeraju da je u San Franciscu iskorišten za uklanjanje beskućnika s ulica, a nije se pokazao učinkovitim ni kad je izbila tučnjava na parkiralištu Salt Lake Parka. Prolaznica je stisnula alarm na K5 koji je bio u parku, ali stroj je samo odgovorio: ‘Makni mi se s puta!‘ Prije nego što zagospodari Times Squareom u središtu New Yorka, šest će mjeseci polagati test nadzirući postaje podzemne željeznice.
Digidog ga je već prošao 2020. pa će ići u ophodnju s policajcima bez dodatnih provjera. Tu je još i StarChase, GPS sustav za praćenje automobila u bijegu. Odavat će položaj odbjeglog automobila u stvarnom vremenu, čime će se izbjeći mahnite policijske potjere njujorškim ulicama. Najavio je Adams da je to tek početak uporabe visokosofisticirane tehnologije u javnoj sigurnosti najvećega američkoga grada, u kojemu živi više od dvadeset milijuna stanovnika.
U dućanu
Robotski pas zvan Spot za razliku od policajaca ipak nije naoružan jer je Boston Dynamics, koji ga je kreirao i proizvodi ga već deset godina, potpisao da to ne namjerava učiniti.
Nije New York prvi grad u svijetu čija je administracija odlučila zaposliti robote. Njihovoj najezdi na ljudske poslove pogodovala je pandemija korone. U vrijeme kad su Njujorčani odbijali prihvatiti Digidoga kao policijsku pratnju, roboti na Dalekom istoku naveliko su kontrolirali drže li se ljudi epidemioloških pravila u javnom prostoru.
Primjerice, u prodavaonicama u Japanu robot Robovie, proizvod Advanced Telecommunications Research Institute Internationala u Kyotu, pronalazio je kupce koji nisu nosili masku i pristojno ih upozoravao da je stave te drže preporučeni razmak od ostalih kupaca, posebice dok su stajali u redu za plaćanje. S pomoću kamera i senzora promatrao je njihovo kretanje i laserom mjerio udaljenost između njih te im također pomagao u traženju željenih proizvoda po prodajnim centrima.
Roboti preuzimaju sve više poslova u automatizaciji gradova: automobili i vlakovi voze bez vozača, roboti poslužuju u prodavaonicama, dostavljaju hranu i lijekove, obavljaju kupnju… Ako su mali, kreću se nogostupima, a oni veći javnim cestama.
Najvidljiviji dostavljači
Prema izjavi Henryja Harris-Burlanda, potpredsjednika marketinga Starship Technologiesa, startupa iz Estonije, još nije bilo pokušaja krađe ili uništavanja robota, koji su opremljeni alarmnim sustavima za sprječavanje takvih incidenata. Čak tridesetak američkih sveučilišnih kampusa trenutačno se koristi Starshipovim robotima za dostavu hrane, a prema podacima s tvrtkine mrežne stranice, njezini su roboti dosad obavili četiri milijuna samostalnih dostava u mnogim gradovima diljem svijeta.
Samo u lancu supermarketa Co-op u nekoliko gradova u Ujedinjenom Kraljevstvu ta je tvrtka postavila pet stotina robota. Danas nekoliko tisuća njezinih robota radi u toj zemlji, nekim državama Europske unije i SAD-u. Prosječna je cijena jednoga takvog robota od dvije i pol do pet tisuća dolara. Umjetna inteligencija (AI) toliko ih je opametila da postaju sve sposobniji za svladavanje raznih prepreka.
Omogućila im je kretanje i snalaženje u prostoru te obradu podataka u stvarnom vremenu, pa se više od devedeset posto vremena kreću potpuno samostalno po mraku, jakoj kiši i snijegu orijentirajući se s pomoću 3D karata, a kupci u svakom trenutku mogu pratiti njihovu rutu i vrijeme do dolaska na odredište. Dostavni roboti opremljeni su laserima, s desetak kamera, četiri radara, osam ultrazvučnih senzora i drugim senzorima za otkrivanje čvrstih predmeta.
Mogu točno prepoznati prometne signale i sigurno prijeći ulicu jer im radari pomažu u otkrivanju automobila u blizini. Njihov vidokrug obuhvaća 360 stupnjeva i mogu obaviti nekoliko dostava u jednoj akciji.
Dobri i bolji komunalci
Velika njemačka tvrtka za proizvodnju automobila Mercedes-Benz u suradnji sa Starshipom osmislila je matični koncept Vans and Robot prema kojem je svaki kombi opremljen s osam robota koji mogu nositi teret od deset kilograma. Kombiji dolaze do mjesta isporuke i šalju robote na različita odredišta, a vozači kombija prate kretanje robota i pune ih artiklima za dostavu.
Iako ti roboti ukidaju neka radna mjesta, industrija robota za dostavu stvara nova, poput operatera, programera i mehaničara. Primjerice, Starshipov izvršni direktor Alastair Westgarth izjavio je da njegov startup otvara mnogo radnih mjesta za programiranje softvera i razvoj mobilnih aplikacija. Nedavno izvješće tvrtke McKinsey pokazuje da samovozni automobili i roboti koji se mogu kretati nogostupima mogu smanjiti troškove dostave za četrdeset posto.
Vidljivost robota za dostavu razlog je zbog kojega se o njima najčešće govori, no daleko od javnosti funkcioniraju automatizirani sustavi u prometu, javnoj upravi, zdravstvu, gospodarenju otpadom te raznim drugim djelatnostima. Tehnološki napredak u robotici potiče gradove na opamećivanje, a interakcija robota i grada najnoviji je predmet istraživanja američkog Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) koje bi trebalo pokazati kako integracija robota u urbane ekosustave može poboljšati kvalitetu života.
Evolucija strojeva i tehnologije nameće nužnost ulaganja u urbanu infrastrukturu koja uključuje robotske tehnologije. Primjerice, u Sydneyju, najvećem australskom gradu, u podzemnoj željeznici više nema vozača. I u mnogim drugim velikim gradovima u svijetu, među kojima su Singapur, Vancouver i London, neki infrastrukturni sustavi gotovo su potpuno automatizirani.
Regulacija trasa
Pametni gradovi uskoro će biti puni robota. Prema podacima LocoMobi World Inc.-a, tehnološke tvrtke specijalizirane za rješenja za parkiranje, naplatu, prijevoz, skladištenje, praćenje imovine i upravljanje prijetnjama, u svijetu će do 2030. biti dvjesto milijuna robota i trideset posto svih poslova bit će automatizirano.
Roboti će, primjerice, pozdravljati prolaznike, upozoravati ih da pokupe svoje smeće, dostavljati, pratiti automobile, nadzirati ulice, šetati pse, kositi travnjake, dostavljati poštu, davati razne upute, poučavati djecu u školi (u projektu NEON stvoreni su humanoidni AI roboti koji će naći mjesto u obrazovnom sustavu), a samovozni automobili bit će uobičajeni na gradskim ulicama pametnih gradova.
Ipak, da se ne bi dogodilo kao s prvim robotskim psom u New Yorku, uvođenje robota u sustav javnih usluga trebaju prihvatiti i građani. Primjerice, iako roboti za dostavu nisu viši od prosječnog psa i sporo se kreću nogostupima, neki se ljudi zbog njih osjećaju ugroženo.
Zato je pred gradskim upravama diljem svijeta regulacija trasa za kretanje robota, zbog čega su proizvođači robota već pokrenuli marketinške kampanje da bi podignuli svijest o prednostima dostavnih robota. Oni, naime, smanjuju potrošnju energije, troškove prijevoza, onečišćenje okoliša i prometne gužve te će sve više obavljati uslužne, ali i neke druge poslove u urbanim sredinama.