Robotske životinje: Umjetne divlje zvijeri pobjegle iz Hollywooda

Morski psi koji u filmovima napadaju i proždiru ljude, zmijurine koje progone glavne junake, čudovište King Kong, ali i umiljati kitovi i dupini te ostali zanimljivi likovi robotska su imitacija stvarnih pripadnika riblje i životinjske vrste. Radi se o animatronicima, robotima kojih je sve više u industriji zabave, a koje borci za prava životinja u budućnosti smatraju savršenom zamjenom za divlje životinje zatočene u zoološkim vrtovima.

Animatronika upotrebljava mehaničku kreaciju za realističan izgled inače statičkog objekta, od animiranja ruke koja se pruža gostu do stvaranja potpuno artikuliranoga lika koji govori. Animatronici su lutke nastale kombinacijom lutkarstva, anatomije i mehatronike koje se mogu kretati zahvaljujući tehnologiji. Njima s pomoću daljinskog upravljača ili računala upravljaju ljudi, koji su odgovorni za realističnost uloge lika koji glume.

Edukacija i interakcija

Pojam ‘animatronika‘ nastao je kombinacijom riječi ‘animacija‘ i ‘elektronika‘, a rodno je mjesto animatronike Hollywood. Naziv ‘audioanimatronika‘ prvi je izmislio Walt Disney 1961. kad je počeo razvijati animatroniku za zabavu i film. Naprednija od ondašnje Disneyjeve tehnologije, nova je tehnologija s kamerama i senzorima za obradu podataka i odgovor na informacije iz okoline lika iliti tehnološki usavršenoga filmskoga glumca animatronika. Nakon ‘mog prijatelja Willyja‘ nastala je plejada umjetnih životinja koje, navodno etičnije od klonova, donose divljinu čovjeku.

Animatronike su proslavili filmovi ‘Jurassic Park‘, ‘E.T. the Extra-Terrestrial‘ i ‘King Kong‘, ‘Ralje‘, ‘Gremlini‘... Dok gledatelji u kinima i pred televizorom umiru od straha, divlji karakter animatronika režiran je s pomoću tehnologije. Čak je i Jabba Hutt, izmišljeni lik iz filmova ‘Ratovi zvijezda‘ djelo robotske tehnologije. Animatronika se otela kontroli filmskog svijeta i uselila u tematske parkove. Primjerice, česta je u Disneylandu i Disney Worldu gdje posjetitelje vodi u svijet maštovitih pustolovina; neki su primjeri ‘Enchanted Tiki Room‘, ‘Pirati s Kariba‘ i ‘Splash Mountain‘. Animatronika ima i u čarobnjačkom svijetu Harryja Pottera u Universal Studiosu. Osim za filmove i zabavne parkove, ta se tehnologija može rabiti za školske projekte, nastavna pomagala, ali i u izlozima trgovina za interakciju i zabavu kupaca.

Prototip animatroničkog dupina Delle, testiran u San Joseu u Kaliforniji, postao je medijska senzacija 2020. zbog hiperrealistična izgleda i ponašanja. Razigrana glatka riba sive kože i duga dva metra zastaje uz rub bazena i vodom veselo prska gledatelje. Samo tanka i jedva vidljiva vrpca duž njezina trbuha, spojena s upravljačkom pločom unutar golema tijela, znak je da to nije dupin, nego robot.

Dobrobit kitova

Tog je dupina kreirao Edge Innovations, holivudska tvrtka ​koja se bavi izradom specijalnih efekata. Primjerice, stvorila je kita ubojicu u filmu ‘Free Willy‘, zmije u ‘Anacondi‘ i dupina u ‘Flipperu‘. Delle je osmišljena da bi unaprijedila tradicionalni pristup životinjama u zatočeništvu. Projekt je počeo prije nekoliko godina kad su se tri kineska akvarija obratila tvrtki želeći smanjiti troškove upotrebom robota umjesto živih životinja, ali nastojanje se pokazalo privlačnim i onima koji su zabrinuti za dobrobit kitova u zatočeništvu.

Naime, ti su kitovi nesretni, skloni su depresiji i kožnim bolestima te žive kraće. No Delleino postojanje postavlja pitanje: tko želi vidjeti lažnoga dupina umjesto pravoga?

Bezopasno i za životinju

Dizajner korisničkog iskustva Edge Innovationsa Roger Holzberg nada se da će njegov tim upotrijebiti robote za očuvanje privlačnosti i edukacije bliskog i osobnog druženja s dupinom, uključujući zajedničko plivanje bez opasnosti za životinju. Rezultati istraživanja profesora ekoturizma na Sveučilištu Brock u Ontariju u Kanadi Davida Fennella pokazali su da ljudi u početku robote smatraju manje privlačnom zamjenom za stvarne životinje, ali i da brzo mogu promijeniti stajalište. U studiji, kombinaciji filozofskog istraživanja i ankete, Fennell je pitao petnaest studenata koji su slušali kolegij Turizam i etika životinja bi li radije plivali s animatroničkim dupinom ili sa živim.

Čak i među tom malom skupinom dobro informiranih ljudi deset studenata reklo je da bi više voljelo susresti se uživo s dupinima zbog privlačnosti povezivanja s divljom životinjom. Fennell tvrdi da su, poput njegovih studenata, mnogi ljudi prisiljeni komunicirati sa živim dupinima usprkos tomu što razumiju štetu koja se nanosi životinjama u zatočeništvu.

– Kad ljudi vide druge kako uživaju u susretima sa životinjama u zatočeništvu, to je normativno iskustvo pa postaju skloniji misliti da je ta aktivnost prihvatljiva – izjavio je Fennell.

Međutim, nakon što je studentima prikazao dokumentarac ‘Lolita: Slave to Entertainment‘, koji dokumentira život Lolite, kita ubojice u zatočeništvu u Miami Seaquariumu na Floridi, i promidžbeni video za Delle koji je napravio Edge Innovations, većina njih promijenila je mišljenje.

– Poprilično je znakovito da je devet od deset njih radikalno promijenilo stajalište prema kojemu bi prešlo s iskustva uživo na animatroničko iskustvo. To je moć obrazovanja – izjavio je Fennell.

Redefiniranje odnosa

Umjesto da jednostavno prihvate robotskoga dupina kao kibernetičku zamjenu, mnogi od Fennellovih studenata odlučili su da bi pogled na animatroničkog dupina bio jedinstveno iskustvo samo po sebi. Stručnjak za avanturu i ekoturizam sa Sveučilišta Swansea u Walesu Carl Cater, koji nije bio uključen u studiju, izjavio je da je zamjena živih dupina u zatočeništvu robotima pozitivna, ali negativno je to što bi posjetitelji akvarija mogli steći pogrešan dojam da su divlji dupini pristupačni i prijateljski nastrojeni poput njihovih animatroničkih replika.

Zbog toga Holzberg tvrdi da se u edukativnim programima mora jasno naglasiti da divlje dupine treba ostaviti na miru. Za Fennella je pak skorašnje širenje robotskih rezervnih mjesta u akvarijima diljem svijeta proces redefiniranja odnosa s divljim životinjama.

– Da bi bili etičniji turisti, ljudi bi trebali prihvatiti taj futuristički oblik susreta sa životinjama – tvrdi Fennell.

Izrada animatronika

Animatronici su sve savršeniji i realističniji kako tehnologija napreduje. Svaki animatronik ima svojeg dizajnera od čije ideje sve počinje, a koji najprije skicira lik i zatim izrađuje mali model. Sljedeći je korak izrada sklupture u punoj veličini, od gline ili drugog materijala, i u željenom obliku kojemu su dodane crta lica i imitacija kože. Takva skulptura služi za izradu kalupa, koji su posebno korisni ako treba izraditi nekoliko primjeraka istog animatronika.

Nakon što je kalup gotov, idući je korak izrada odljeva. Materijali koji se upotrebljavaju za izradu variraju ovisno o vrsti lika: mogu biti od ​​gume, staklenih vlakna, smole i mnogih drugih sastojaka. Animatronik se zatim dijeli na više dijelova kako bi krajnji oblik bio što realističniji, odljev se ispuni plastičnim ili metalnim kosturom te se na kraju svi dijelovi povežu. Takav proizvod pokreće tehnologija i njime se može upravljati s pomoću daljinskog upravljača.

No posljednjih godina, otkako postoji 3D pisač koji se upotrebljava za izradu modela i kalupa, postupak izrade animatronika ​mnogo je brži. U to su uključena mnoga zanimanja, od umjetnika do inženjera, i u Americi je sve više tvrtki koje se bavi njihovom izradom; neke od njih su Sally Corporation (Sally Dark Rides), Garner Holt, Storyland Studios, Animax Designs, Custom Entertainment Solutions Inc. i Walt Disney Imagineering. Kompanija za animatroniku Walt Disney Imagineering prva je uvela tu tehnologiju u sektor zabave i pretvorila je u raznoliku i golemu industriju kakva je danas. Prva u svijetu predstavila je animatroničku emisiju ‘The Enchanted Tiki Room‘ i odatle je sve počelo – ostalo je povijest.

Danas posjetitelji Disneyjevih parkova diljem svijeta uživaju u animatroničkim atrakcijama, ali i u animatronicima te kompanije koji se pojavljuju u televizijskim serijama i filmovima.