Čak 105.889 puta u prva dva ožujačka tjedna preuzeta je datoteka koja sadrži 'rusku' Wikipediju, odnosno sadržaj besplatne digitalne enciklopedije koji volonteri stvaraju na ruskom jeziku još od 2001. U strahu da do njezinih internetskih stranica više neće moći doći, kao što više ne mogu pristupiti Instagramu i Facebooku, Rusi su pohrlili skidati tu popularnu bazu kojekakva znanja, ali i pregršt neprovjerenih informacija.
Ruska preuzimanja, kako piše digitalni časopis Slate, sada tvore 42 posto ukupnog prometa na poslužiteljima Kiwix u usporedbi s dva posto u 2021. Usput, Kiwix je besplatni web-preglednik otvorenoga koda koji je pokrenut prije petnaest godina kako bi se ponajprije omogućio izvanmrežni pristup Wikipediji pa ga mnogi korisnici upotrebljavaju za preuzimanje njezinih članaka.
Da bi sakrili svoju lokaciju i tako izbjegli potencijalne probleme, brojni korisnici upotrebljavaju i VPN ili browser TOR, pa je preuzimanja posljednjih tjedana zacijelo mnogo više. Slično kao što su napravili i Turci 2017., Venezuelci 2019., a više puta i Kinezi suočeni s cenzurom u svojim državama, mnogi su Rusi tako mirno, sa sadržajem pospremljenim na svoje uređaje, odlučili pričekati odluke mjerodavnih.
Roskomnadzor, agencija Kremlja koja provodi cenzuru, do trenutka pisanja ovog teksta još nije blokirala Wikipediju premda je upozorila kako bi to mogla učiniti jer joj se ne sviđa članak o invaziji na Ukrajinu.