Četiri besposadna broda Američke ratne mornarice iz flote Ghost Fleet Overlord (Gospodar flote duhova) uplovila su u listopadu prošle godine u luku Sydney u Australiji kako bi sudjelovala na vojnoj vježbi. Takvim brodovima United States Navy (USN), čija je robotizacija počela prije jednoga desetljeća gradnjom bespilotnih zračnih letjelica, podvodnih dronova i besposadnih brodova, posljednjih godina popunjava flotu. Prvi američki besposadni ratni brod – ‘Sea Hunter‘ – testiran je prije sedam godina, a otada su mu se pridružili ‘Ranger‘, ‘Mariner‘ i ‘Seahawk‘, koji su s njim stigli i u Australiju.
Samoplovni mornarički ratni brodovi jeftiniji su od onih s ljudskom posadom. Primjerice, ‘Sea Hunter‘ i ‘Seahawk‘ ukupno stoje 55,5 milijuna dolara, što je vrlo jeftino u odnosu na iznos od 250 milijuna dolara po brodu koji Američka ratna mornarica planira u prosjeku potrošiti kako bi povećala flotu za trinaest ratnih brodova. Osim što je njihova gradnja jeftinija, takvi brodovi nisu skupi ni za održavanje – stoje dvadesetak tisuća dolara na dan. Za usporedbu, jednodnevni rad onih s posadom stoji milijun dolara. Sva četiri broda sagradio je Gulf Craft LLC prema ugovoru s tvrtkom Leidos, začetnikom ideje o autonomnim ratnim brodovima, i u dogovoru s Američkom agencijom za napredna obrambena istraživanja (DARPA). Zato što mijenjaju pomorsku strategiju ratovanja, besposadna plovila, poznata i kao UMS-ovi (engl. unattended machinery space), u središtu su zanimanja velikih sila, zbog čega se ubrzano i razvijaju.
Nova era ratovanja
Zbog suvremene tehnologije kojom su opremljeni smanjuju rizik za ljudske živote i omogućuju stalan nadzor strateški važnih područja u ratnim sukobima, ali i u miru. UMS plovila prošle su godine eksperimentalno sudjelovala u nekoliko velikih vojnih vježbi diljem svijeta koje su izvodile članice NATO-ova saveza i njihovi saveznici izvršavajući niz složenih operacija, zauzevši tako važno mjesto u ratnim flotama. Takvi sustavi istodobno su i uspješno sredstvo ukrajinske obrane koja njima uništava brodove ruske crnomorske flote.
Vojni analitičari drže da će besposadna plovila u budućnosti znatno utjecati na pomorsko ratovanje i kao primjer za tu tvrdnju navode ukrajinski napad na Sevastopolj koji se odigrao 29. listopada 2022. i u kojem je ukrajinska vojska besposadnim brodovima i bespilotnim letjelicama gađala flotu Ruske ratne mornarice u Crnome moru. Taj će napad ući u povijest kao prvi važan primjer nove ere ratovanja besposadnim sustavima. Američka ratna mornarica dakle nije jedina zainteresirana za besposadna plovila i letjelice jer združene vojne vježbe pokazuju da UMS-ovi zanimaju i druge države.
Međunarodna pomorska vježba (IMX) održana u Perzijskom zaljevu pod pokroviteljstvom Task Forcea 59, središnjega zapovjedništva američkih pomorskih snaga, i s nekoliko regionalnih partnera usredotočila se na integraciju plovila s posadom i bez nje. Istraživale su se mogućnosti besposadnih sustava. Američka tvrtka Maritime Tactical Systems (MARTAC) bila je IMX-ov glavni oslonac sa svojim besposadnim plovilima ‘Mantas‘ i ‘Devil Ray‘. Ta je vojna vježba uz pokuse dala i konkretne rezultate: nakon što je održana, Američka ratna mornarica instalirala je dvadeset UMS-ova u vode Perzijskog zaljeva. Osim toga, SAD i njihovi saveznici angažirali su stotinu besposadnih brodova koji izviđaju u vodama od Crvenog mora do Perzijskog zaljeva.
Autonomni ratnici
U drugoj međunarodnoj vojnoj vježbi usmjerenoj na besposadne pomorske sustave Australske obrambene snage (ADF) bile su domaćin vježbe ‘Autonomous Warrior‘ (AW). Pod vodstvom Kraljevske australske mornarice, uz Australiju sudjelovali su Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD s ukupno trideset samoplovnih sustava. Besposadna plovila te dvotjedne vježbe bila su ‘Saildrone‘, ‘Mantas‘ i ‘Devil Ray‘, koja su već bila predstavljena na IMX-u, te ‘Atlas Elektronik Arcims‘, ‘Elbit Systems Australia Seagull‘ i ‘Ocius Bluebottle‘.
Na trećoj, ali i najvećoj svjetskoj međunarodnoj pomorskoj vojnoj vježbi, ‘Rim of the Pacific‘ (RIMPAC), sudjelovalo je dvadeset šest država, i to s besposadnim plovilima, vozilima i letjelicama. Zapovjednik RIMPAC-a, viceadmiral Michael Boyle, zapovjednik Treće flote SAD-a, izjavio je da je ta vojna vježba važna za integraciju besposadnih sustava na kopnu, u zraku, na moru i pod morem. Četiri besposadna površinska vozila koja je Američka ratna mornarica uključila u vježbu nosila su poseban teret za protupodmorničko ratovanje, obavještavanje, nadzor i izviđanje te komunikacije.
Špijuniranje i izviđanje
Tu vojnim vježbama s besposadnim plovilima nije kraj. Na drugoj strani svijeta, kod portugalskog poluotoka Troia, održale su se vježbe NATO-ovih članica ‘REPMUS‘ i ‘Dynamic Messenger‘ radi procjene djelotvornosti besposadnih sustava i njihove sposobnosti koordinacije na moru, iznad i ispod mora. Vježbe je vodio Portugal i na njima je sudjelovalo nekoliko NATO-vih zapovjedništava, a bile su usredotočene na ujedinjenje 120 besposadnih sustava u jedinstvenu mrežu. Ubrzo je zatim na Bliskom istoku pod vodstvom Američke ratne mornarice održan ‘Digital Horizon‘, vježba fokusirana na korištenje umjetne inteligencije (AI) na petnaest različitih besposadnih sustava.
Bila je to najveća međunarodna vježba besposadnih sustava koja je spojila nove tehnologije u nastajanju s analitikom podataka i umjetnom inteligencijom kako bi poboljšala regionalnu pomorsku sigurnost. Prema izjavi zapovjednika Task Forcea 59 Michaela Brasseura, jedan od ciljeva ‘Digital Horizona‘ bio je korištenje besposadnih plovila za obavještajni nadzor i izviđanje te otkrivanje sumnjivih objekata u vodi. Svrhu spomenutih vježbi i novu mornaričku ratnu filozofiju američki časnik Carlos Del Toro sažeo je u jednu rečenicu: ‘Pokaži, ne govori.‘ Ta je rečenica putokaz koji će ubrzati razvoj besposadnih sustava i u floti Američke ratne mornarice uskoro usidriti još 150 besposadnih plovila.
Njemački katamaran
Nasreću, besposadna plovila nisu namijenjena samo ratovanju i uništenju. U veljači prošle godine u Njemačkoj je kršten besposadni katamaran ‘MS Wavelab‘, djelo Istraživačko-razvojnog centra Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kielu (RuE-Zentrum FH Kiel GmbH). Njegov razvoj i gradnja trajali su dvije godine, sagrađen je u sklopu projekta ‘Clean Autonomous Public Transportation Network‘ (CAPTN), a isplovio je iz brodogradilišta Gebrüder Friedrich u Kiel-Friedrichsortu. Besposadnom brodu namijenjenom putničkom prometu kumovala je Kathrin Lau, glavna urednica hamburškoga specijaliziranog časopisa Schiff&Hafen, a na svečanosti je bilo i nekoliko njemačkih ministara. Prema riječima generalnog direktora FuE-Zentruma FH Kiel GmbH Björna Lehmann-Matthaeija, porinuće 21 metar dugog i osam metara širokog istraživačkog broda odlučujući je korak prema budućnosti nove mobilnosti.
– Kao infrastrukturni projekt CAPTN, koji razvija autonomne putničke trajekte s niskim emisijama za povezivanje istočne i zapadne obale Kielskoga zaljeva, postavlja temelje za praktično istraživanje autonomnog brodarstva u zaljevu. Za Kiel i Schleswig-Holstein, koji imaju snažnu pomorsku industriju, iznimno je važno sudjelovati u razvoju novih tehnologija. Krštenje je važna prekretnica: brod će uskoro moći započeti istraživačke operacije – izjavio je Lehmann-Matthaei.
U tom je projektu sudjelovao konzorcij od pet partnera koji su razvili i primijenili koncepte za plutajuće testno vozilo, digitalno testno polje i odgovarajuće sustave pomoći u sklopu istraživačkog projekta CAPTN.
Brodski promet bez mornara
U sklopu spomenutog projekta bit će razvijena i infrastruktura za praktično testiranje besposadnoga brodskog prometa.
– Cilj je inicijative CAPTN uspostaviti autonoman i čist lanac mobilnosti na vodi i kopnu. Da bi projekt autonomnog trajekta bio uspješan, potrebne su velike količine podataka za pouzdanu i učinkovitu navigaciju. S Wavelabom sad imamo testno vozilo kojim se tehnologije mogu testirati na terenu – izjavio je prof. dr. Eckhard Quandt, potpredsjednik za istraživanje, prijenos, znanstvenu infrastrukturu i digitalizaciju Sveučilišta Christiana Albrechta u Kielu (CAU).
Istraživanje besposadnog brodarstva zamišljeno je kao dugoročan projekt, no iako već postoje inicijative za samoplovne putničke trajekte, u Njemačkoj za to još nema zakonske regulative. Projekt je stajao više od šest milijuna eura, financiralo ga je njemačko Savezno ministarstvo za digitalizaciju i promet, a tijekom gradnje pokusnoga plovila uspostavljeno je i digitalno pokusno polje koje omogućuje komunikaciju u stvarnom vremenu između broda i kontrolnog centra na kopnu.
Gradi se Novogradnja
I u Hrvatskoj je u tijeku gradnja besposadnog broda Novogradnja 493, koji će biti gotov potkraj ove godine. Djelo je hrvatskih znanstvenika i brodograditelja, a namijenjen je gašenju požara i sprječavanju onečišćenja na moru. Nositelj projekta je Brodosplit, a partneri su projektant broda Marine and Energy Solutions DIV, Brodogradilište specijalnih objekata, DIV grupa i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER).
– Na istraživačko-razvojnom projektu ‘Razvoj autonomnog besposadnog višenamjenskog broda – Novogradnja 493‘ završene su istraživačko-razvojne aktivnosti u sklopu prve faze industrijskog istraživanja. Napravljeni su idejni i glavni projekt te provedena usklađivanja na temelju primjedbi klasifikacijskog društva. Brod je trenutačno u fazi gradnje, a planirani je završetak u posljednjem kvartalu 2024. Nakon toga nastavljaju se aktivnosti druge faze eksperimentalnog razvoja: testiranje razvijene tehnologije autonomnog navigatora u relevantnom okružju, rad na demonstraciji zapovjednog centra na kopnu za daljinski nadzor i upravljanje brodom te na validaciji sustava gašenja požara i sprječavanja onečišćenja mora od nafte u relevantnom okružju. Na kraju će se izraditi dokumentacija izvedbenog stanja integriranog sustava brodske automatike, razmještaja opreme, uređaja, osjetnika i alarma, sheme sustava za autonomnu plovidbu te operativnih procedura i druga izvedbena dokumentacija – poručuju iz Brodosplita.