Epidemija nesanice stara je stvar na tržištu, ali intrigantna su nova rješenja za spavanje, ‘nabildana‘ i strojnim učenjem. Prema nekim procjenama, tržište spavanja od 2020. do 2026. trebalo bi rasti po godišnjoj stopi od 6,11 posto, a osim madraca i posteljine važnu ulogu na njemu trebale bi imati i različite napravice i aplikacije
Kad vas je netko posljednji put pitao jeste li se dobro naspavali? To je pitanje u posljednje vrijeme potpuno promašeno jer većina ljudi danas i ne pomišlja na osam sati sna o kojima su nam pričali naši stari cijelog života. Tih osam sati moguće je odspavati kad ste u osnovnoj školi. Već u srednjoj to postaje malo teže, a na fakultetu nemoguće. O poslu i djeci ne moramo ni govoriti jer oni koji rade i uz to imaju djecu – ne spavaju. Barem prve dvije godine, a ni poslije nije mnogo bolje. Mnogi će se složiti s ovom tvrdnjom.
Svi bi spavali
Američka istraživanja pokazuju da prosječan Amerikanac spava barem dva sata manje od prijašnjih generacija. Više od trećine stanovnika SAD-a ne uspije sastaviti sedam sati sna tijekom noći, a ni u drugim zemljama nije bolje. Jednostavno, vremena za spavanje nedostaje, što na duge staze utječe na zdravlje, zbog čega se nedostatak sna povezuje i s Alzheimerom, povišenim krvnim tlakom, srčanim bolestima i drugim zdravstvenim problemima. Da ne govorimo o crnim podočnjacima, nervozi i manjku koncentracije koja je u stanju uništiti nenaspavanu osobu i njezine odnose s okolinom. Uza sve to naš stil života s mnogo kave, alkohola i gaziranih pića ne pridonosi lijepom snu, a ni pretjerano buljenje u ekrane pametnih telefona ili računala. Međutim, ironično, neki sada traže spas upravo s ekrana zbog kojih ne mogu spavati.
Sićušni senzori koji prate fiziološko ponašanje ljudi danas se ugrađuju u mnoge nosive i nenosive gadgete kako bi promatrali naše spavanje, a veliki tehnološki divovi, naravno, nisu propustili priliku da prikupe još malo privatnih korisničkih podataka. Ne daju nam mira ni kad smo budni ni kad spavamo, ali za to smo si sami krvi. Google, Samsung i Huawei, Xiaomi, Eight Sleep, Oura Health, Fitbit, među ostalim, tako nude tehnologije koje će nam pomoći da bolje spavamo i koje će nam kad se probudimo točno reći kakav nam je san bio, jesmo li se budili, koliki su nam bili srčani otkucaji tijekom sna, jesmo li bili nemirni. Eto, više ne znamo ni jesmo li se naspavali ako nam gadget ne kaže da zbilja jesmo...
Kronični poremećaji
Procjene o rastu te industrije počivaju na podatku da današnje promjene u načinu života povećavaju stopu anksioznosti i depresije među mladima, što povećava potražnju za uređajima za pomoć pri spavanju i dijagnostičkim uređajima. Također, tehnološki napredak uređaja još će više potaknuti rast industrije i neizbježne tehnološke inovacije koje su već sada poboljšale razinu udobnosti kod osoba koje pate od kroničnih poremećaja spavanja. Trenutačno dostupni uređaji za spavanje učinkovito nadziru i pružaju sveobuhvatnu analizu koja ljudima omogućuje optimiranje svojih obrazaca spavanja.
Neki primjeri
Na primjer, Rhythm je razvio proizvod DREEM u obliku pojasa za glavu. Nadzire i poboljšava san korisnika reproducirajući zvuk i omogućujući mu potpuno opuštanje. Od dobrih primjera tu je i specijalizirani finski sleep-startup Oura Health, čija je vrijednost procijenjena na gotovo milijardu dolara. To je prsten od titana vrijedan tristo dolara koji teži nekoliko grama i ima ugrađene monitore za otkucaje srca, mjeri vrijednost zasićenosti kisikom i dnevne aktivnosti. Britanska tvrtka Kokoon proizvodi pak bežične slušalice koje reproduciraju opuštajuće zvukove dok senzori mjere faze spavanja na temelju razine kisika u krvi, a američki startup Eight Sleep naplaćuje dvije tisuće dolara za svoj madrac koji se zagrijava ili hladi te se tako prilagođava temperaturi tijela spavača, što navodno poboljšava san i omogućuje vam da spvate osam sati, po čemu je tvrtka i nazvana.
Tu je i more pametnih satova od raznih proizvođača poput Garmina, Xiaomija ili Samsunga koji također omogućuju praćenje sna, srčanih otkucaja i slično, zbog čega je potpisnik ovih redaka odustao od pametnih satova jer mu nabijaju stres koji bi trebali pomoći smanjiti.
Klubovi spavača
Iako zasad sve zvuči sjajno za sleeptech, postoje problemi s poslovnim modelima. Naime, mnogima takvi uređaji dosade ili ih frustriraju kad ne ispune najčešće velika očekivanja. Prema prošlogodišnjem istraživanju koje je provela konzultantska kuća Rock Health Advisory, gotovo 40 posto korisnika sleeptech-uređaja odbacilo ih je, uglavnom zato što nisu imali željeni uspavljujući učinak. Kako bi doskočili odlascima korisnika, Kokoon, Oura i Eight Sleep nedavno su predstavili modele članstva kako bi pokušali zadržati ljude, ali tim su potezom na neki način priznali da im uređaji baš i ne rade, tj. da nisu instantan lijek za nesanicu.
Zabrinuti doktori
Iako industrija cvjeta, mnogi su doktori i znanstvenici pomalo zabrinuti za zdravlje potrošača zbog novih tehnologija spavanja jer im često nedostaju kontrolirane kliničke studije. Jedan je od tih Ingo Fietze, voditelj Centra za spavanje u Sveučilišnoj bolnici Charité Berlin. On proučava nove gadgete i pametne madrace za spavanje te kaže da je u svojim istraživanjima tražio od Samsunga i Huaweija da s njim podjele metode koje stoje iza metrike njihovih satova, međutim odgovore od kompanija nikad nije dobio. Zbog toga je zaključio da nijedan postojeći nosivi uređaj za spavanje ne može odgovarati kliničkom ispitivanju koje uzima podatke izravno iz mozga s pomoću elektroda.
Tehnologija spavanja može, priznaju znanstvenici, pomoći osobama s blagim poremećajima spavanja, ali prije svega da odluče je li im potrebna prava klinička intervencija. Također, praćenje kisika u krvi u stvarnom vremenu, kao što to čine neki nosivi uređaji, može pomoći u prepoznavanju poremećaja, uključujući apneju u snu, stanje u kojem oboljeli prestaju disati dok spavaju i koje pogađa oko milijardu ljudi diljem svijeta. Na kraju, Ingo Fietze tvrdi da nijedan od trenutačno dostupnih uređaja ne može poboljšati san.