Piše: Lovro Banfić, Fima
Većina ljudi upoznata je s bitcoinom, međutim obitelj kriptovaluta proteže se mnogo dalje od njega. Možda ste čuli i za litecoin ili ether.
Još jedna kriptovaluta koja je uzburkala cijelo tržište digitalnim valutama je Ripple. Iako Ripple ima vlastitu valutu, njegova vrijednost je možda najuočljivija zahvaljujući njegovom ultrabrzom sustavu plaćanja. Ovaj članak detaljan je osvrt na Ripple te pojašnjenje ključnih aspekata te kriptovalute. Saznat ćete kako ripple funkcionira te koje su osnovne razlike između ripplea i bitcoina.
Prije nego se upustimo u to, počnimo s najosnovnijim pitanjem:
Što je Ripple?
Ripple se smatra poduzetničkim poduhvatom iz San Francisca. Njegov sustav plaćanja osmišljen je poput blockchaina. Njegov protokol plaćanja funkcionira slično sustavu plaćanja, mreži doznaka i razmjeni valuta. On radi s kriptovalutama, fiat valutama (papirnatim valutama) i robama.
Ripple dopušta klijentima da integriraju protokol u vlastite sustave. Nacionalna Banka u Abu Dhabiju je počela koristiti takvu tehnologiju za pojedine vlastite transakcije, a osobito za prekogranične transakcije. Ta tehnologija omogućava klijentima da prebacuju novčana sredstva u stvarnom vremenu.
Ripple koristi sličan blockchain kao i bitcoin, osim što se kriptovaluta Ripplea naziva 'ripples'. U okvirima kapitalizacije tržišta, ripples je treća najveća kriptovaluta – nakon Bitcoina i Ethera.
Koja je kratica za ripple?
Kratica za ripples je XRP. Ripplesi se, također, mogu sparivati s ostalim valutama kao što su dolar (USD) ili euro (EUR).
Bitcoin i ripple - koje su razlike?
Ripple se smatra bitcoinovim suparnikom, jer spram njega ima neke prednosti. Ripple ne ovisi o jednoj tvrtci koja osigurava i uređuje njegovu transakcijsku bazu podataka. Zato nema čekanja na potvrde blokova. Prema MarketMogulu, postoji značajna razlika u vremenu sjedanja sredstava na račun između bitcoina i Ripplea. Vrijeme sjedanja sredstava na račun u bitcoinu je iznosilo 168 minuta, dok je Rippleu za to u prosjeku trebalo oko 3.7 sekundi. Prilikom novčanih transfera koje je BBVA (multinacionalna španjolska bankarska grupa) obavila između Španjolske i Meksika, utvrđeno je da su transferi putem Ripplea trajali nekoliko sekundi, dok bi za potpuno raščišćavanje računa standardnom transferu trebalo četiri dana.
Obje valute imaju mnogo sličnih karakteristika, ipak, iako je Ripple sličan bitcoinu postoje i neke razlike:
- Ripple omogućava brže sjedanje sredstava na račun.
- Ripple koristi iterativni proces konsenzusa, a bitcoin koristi tzv. 'rudarenje'.
- Valuta naspram transakcijske mreže: Bitcoin je decentralizirana digitalna valuta, dok je Ripple transakcijska mreža koja ima i vlastitu digitalnu valutu – Ripplese.
Može li se Ripple rudariti?
Ne, ripplesi se ne mogu 'rudariti'. Ripple je počeo s fiksnim brojem ripplesa (XRP) koji se prema pravilima Rippleovih protokola neće povećavati. Stoga nema potrebe za 'rudarenjem'. Konačni broj stvorenih XRP-a iznosi 100 milijardi, ali Ripple kontrolira kolanje XRP-a. Simpatizeri bitcoina veličaju bitcoin jer kod njega nema centralizirane kontrole koja upravlja njegovim stvaranjem i distribucijom, pa su im zbog toga uputili kritiku. Ripple je na to odgovorio da namjerava zamrznuti 88 posto imovine XRP-a te prodavati po milijardu XRP-a svaki mjesec. I zamrzavanje i ravnomjeran dotok omogućit će investitorima da računaju na određenu razinu predvidivosti po pitanju ponude.
Kako Ripple doista funkcionira?
Ripple ističe vlastitu ulogu u 'globalnoj mreži poravnanja dugovanja', koja jednostavno omogućava financijskim strankama, kao što su banke, da snize cijenu svojih transakcija.
Ripple funkcija:
Plaćanja su kriptografski zaštićena i zamišljena da se uklope u postojeću infrastrukturu banaka. Ripple ističe svoje četiri glavne značajke:
- Distribucija: Banke mogu izravno međusobno poslovati bez posrednika
- Sigurnost: Privatnost transakcija
- Prilagodljivost: Visoke razine obrade
- Interoperabilnost: Mogućnost međusobnog povezivanja mnogih mreža
Mreža Ripplea u osnovi omogućuje da se plaćanja izvrše brže – gotovo trenutno – jeftinije, sigurnije, izravnim pristupom. Stoga i ne čudi što se Ripple sve više koristi u bankarskom sektoru, koji još nije kapitalizirao nove tehnologije za razliku od nekih drugih industrijskih sektora.
Koristi li Ripple blockchain tehnologiju?
Da, koristi strukturu koja procesuira plaćanje, na način koji je sličan ideji blockchaina. Ripple koristi 'zajedničko knjigovodstvo' za provođenje transakcija koje mu omogućavaju da radi prekogranično s plaćanjima bilo kojeg opsega. Valuta Ripplea XRP pomaže olakšati transakcije između dvije stranke, u slučaju da izravna razmjena nije moguća. XRP nije izložen riziku suprotne stranke, jer se ne oslanja na treću stranu.
Tko je izmislio Ripple?
Smatra se da je Ripple osnovao Ryan Fugger, međutim nakon inicijalnog pokretanja doživio je mnogo razvojnih promjena.
Rast Ripplea počeo je 2004. godine kada je Ryan Fugger osmislio i pokrenuo RipplePay. Godine 2011. sustav je redizajniran, pa je postao brži i mnogo energetski ekonomičniji od bitcoina. Godine 2012. osnovan je OpenCoin Inc. Ubrzo nakon, na osnovu Fuggerovih ideja razvijen je Ripple Transaction Protocol. Taj protokol je sposoban kružno upravljati isplatama i vremenom čekanja tradicionalnih bankovnih sustava.
Od 2012. godine Ripple se odlučio proširiti i na bankovno tržište.
Što budućnost nosi za Ripple?
Jednostavno rečeno – izgleda svijetlo. Rippleova mreža mnogo je brža za provođenje plaćanja te je ostvarila brojna partnerstva s globalnim tvrtkama:
- Šezdeset institucija diljem svijeta, uključujući i slavne tvrtke poput UBS, RBC, UniCredit i Santander nalaze se među tim institucijama.
- Nacionalna banka Abu Dhabija već koristi Ripple za međunarodne transakcije.
Dakako, Ripple nije popularan kao njegov suparnik Bitcoin. Međutim, ako uzmemo u obzir opći porast zanimanja za kriptovalute, plus Rippleovu iznimno brzu mrežu i sposobnost nuđenja platežnih rješenja, čini se da će tijekom narednih godina Ripple biti opasan kandidat za tržišnog lidera.
Na što se Ripple oslanja?
Ripple djeluje neovisno od bilo koje središnje banke, slično kao i ostale kriptovalute, bitcoin, ether i litecoin. To je značajna razlika u usporedbi s dobro poznatim valutama kao što su američki dolar i euro. Te valute nalaze se u opticaju, a tiskaju ih središnje banke u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi. Ripple odlučuje o kolanju XRP-a, koji je podešen na milijardu svaki mjesec. Dakako, za razliku od fiat valuta (papirne valute) poput USD i EUR, Ripple maksimalno nudi sto milijardi XRP-a, koji su dostupni zahvaljujući Ripple protokolu.
Ripple i rizici
Kao i sa svakom drugom financijskom imovinom, i s Rippleom postoji rizik da će cijena porasti ili pasti. I Ripple je podložan fluktuacijama koje sa sobom nose ponuda i potražnja. Naravno, fluktuacija cijene je ono što investitorima omogućuje zaradu. Imajući na umu da su mnoge velike financijske tvrtke i banke objeručke prihvatili Ripple, nije izgledno da bi se u nekoj srednjoročnoj budućnosti mogla pojaviti neka ozbiljnija ometanja.
Ništa manje važna nije niti činjenica da se od svakog Rippleovog računa zahtijeva da ima malu rezervu od 20 XRP-a, te da se svaka transakcija naplaćuje 0.00001 XRP. Te akcije implementirane su za borbu protiv hakera koji žele preopteretiti mrežu. Ipak, sve u svemu svi ti troškovi su iznimno niski.
Ripple i legalnost
Propisi variraju od države do države. Ipak, možemo očekivati da će nacionalni financijski regulatori sve više postajati zainteresirani za Ripple i ostalu virtualnu valutu, s regionalnim regulatorima na poddržavnoj razini. Nadalje, Ripple se ponovno usredotočio na tržište XRP-a, a u Japanu je već izglasan zakon za normalizaciju i regulaciju digitalnih valuta kao što su BTC i XRP.