Suživot čovjeka i tehnologije: Što pokvari umjetna inteligencija, popravljat će hibridna

Pomirbu ljudi i algoritama mogla bi uspostaviti hibridna inteligencija optimiranjem algoritamske i ljudske kreativnosti iliti načinom na koji ljudi i umjetna inteligencija (AI) komuniciraju. Znanstvenici očekuju da će njezin potencijal primjene i snaga znatno promijeniti svijet kakav danas poznajemo, uključujući čak i njihove karijere. Primjerice, konzultantska grupa McKinsey u metodologiji QuantumBlack i agilnih multidisciplinarnih timova već se koristi udruženom snagom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti za istraživanja i analizu podataka. Zaključak bi bio da će onaj tko prije uspostavi ravnotežu između AI-ja i ljudske kreativnosti biti u prednosti pred konkurentima jer će hibridna inteligencija unaprijediti poslovne modele i inovativnost. Zbog toga je hibridna inteligencija postala predmet istraživanja svjetskih znanstvenih centara, a u njih su se uključile i velike kompanije.

Misaono vodstvo

Globalna konzultantska tvrtka specijalizirana za inovacije i inženjering Capgemini Engineering, koja posluje u sklopu istoimene grupe, pokrenula je s Massachusetts Institute of Technologyjem (MIT) istraživački projekt za razvoj misaonog vodstva, imovine i usluga radi jačanja povjerenja u buduće tehnologije te načina na koji tehnologija može pomoći u rješavanju ključnih izazova inteligentnije industrije. Prigodom pokretanja suradnje između MIT-a i Capgemini Engineeringa William Rozé, izvršni direktor tvrtke i član Izvršnog odbora Capgemini Groupa, izjavio je da je postizanje visoke razine povjerenja u sustave temeljene na umjetnoj inteligenciji ključan pokretač za realizaciju inteligentne industrije. Međutim, direktor Centra za hibridnu inteligenciju u Aarhusu u Danskoj Jacob Sherson izjavio je kako je hibridna inteligencija zasad samo ‘točka na obzoru‘. Taj se Centar bavi interdisciplinarnim istraživanjem digitalnih sučelja koja olakšavaju suradnju između ljudi i algoritama.

– Hibridna inteligencija ne podrazumijeva samo preuzimanje trenutačnih radnih funkcija koje zatim nadograđuje umjetnom inteligencijom i čini ljude malo učinkovitijima, nego pokušava vidjeti kako možemo ponovno osmisliti način na koji ljudi i tehnologija koegzistiraju i što mogu učiniti zajedno. Filozofski gledano, pokušavamo spojiti najbolje od oba ta svijeta, ali još nismo uspjeli – izjavio je Sherson.

Razlozi dosadašnjeg neuspjeha

Prema njegovim tvrdnjama, hibridna inteligencija trebala bi odraditi ulogu u kojoj je umjetna inteligencija zakazala. Naime, radi se o tome da je primjena umjetne inteligencije u kompanijama većinom neuspješna. Hibridna inteligencija trebala bi to ispraviti. No takva inteligencija jedva da postoji iako s industrijskog i korporacijskog aspekta ima entuzijazma i potrebe da se žurno pokrenu projekti povezani s time.

Naime, mnoge primjene ne uspijevaju u stvarnom svijetu. Iako AI obavlja svoj posao izvrsno u laboratoriju, u korporacijskim aplikacijama nije se pokazao uspješnim koliko se od njega očekuje. Čak 70 posto svih korporacijskih AI projekata ima mali učinak i polovini viših menadžera u tvrtkama teško je integrirati umjetnu inteligenciju u poslovne procese i sustave. To je problem koji Sherson s timom znanstvenika nastoji riješiti, ali navodi nekoliko razloga zašto ni umjetna ni hibridna inteligencija nisu postigle puni potencijal.

Neki od tih razloga uključuju etički kodeks, koji se još razvija za podupiranje stvaranja hibridnih sustava, i nedostatak zajedničkog jezika između korporacija i znanstvenika koji se bave podacima koji osmišljavaju primjenu umjetne inteligencije u korporacijskim sustavima.

– Neki od problema koje Centar za hibridnu inteligenciju pokušava riješiti jesu razumijevanje načina na koji ljudi razmišljaju, uloge intuicije, zdravog razuma i kreativnosti te što sve to znači za optimiranje ljudske interakcije s tehnologijom. Njegovi znanstvenici istražuju teme koje pokrivaju ljudsko individualno i kolektivno ponašanje i optimizaciju strojeva te ljudima postavljaju specifične zadatke koje je računalu teško riješiti. Zatim uspoređuju ljudska i algoritamska rješenja te stvaraju sinergiju između ljudi i umjetne inteligencije optimiranim igrama koja uključuju izravnu interakciju između jedne i druge strane – izjavio je Sherson, istaknuvši da su to prvi koraci na putu do pravih hibridnih inteligentnih sustava.

Najbolje za kupca

Već je mnogo rečeno o tome kako umjetna inteligencija utječe ili će tek utjecati na poslovanje i koja će radna mjesta zbog nje nestati, no još nema odgovora na pitanje kako će hibridna inteligencija utjecati ponajprije na zaposlenike u istraživanju i razvoju u kompanijama, stručnjake sa specifičnim znanjima, ali i znanstvenike koji je razvijaju. Mnogi od njih već se brinu zbog toga kakav će potres u budućnosti izazvati optimizacija i primjena hibridne inteligencije i kako će to utjecati na njihov posao i karijere. No Sherson tvrdi da se, srednjoročno, ne treba plašiti jer su organizacijske promjene mnogo sporije i kompliciranije u stvarnome, korporacijskom okružju. Iako će na kraju poslovi temeljeni na znanju biti na neki način sto posto pogođeni, samo će ih manji dio biti zamijenjen u srednjoročnom razdoblju.

Ipak, organizacije diljem svijeta već poduzimaju korake prema budućnosti omogućenoj umjetnom inteligencijom i nekim oblikom hibridne inteligencije. Tvrtka Stitch Fix, specijalizirana za slanje prilagođenih paketa odjeće kupcima, jedan je od uspješnih primjera primjene hibridne inteligencije u komercijalne svrhe. U svakom paketu šalje pet komada odjeće, a korisnici mogu odabrati koji god žele i vratiti ostale. Ono što Stitch Fix radi vrlo je učinkovito kombiniranje modela temeljenog na podacima s ljudskim pristupom. Oslanjanje isključivo na pristup temeljen na podacima sugeriralo bi da bi tvrtka kupcima, primjerice, trebala slati samo crno donje rublje i crne majice jer se ta odjeća u prosjeku najčešće zadrži, no ona umjesto toga kombinira pristup temeljen na podacima s individualnim stilistima koji biraju stvari i postupno uče komunicirati s kupcima na osobnoj razini. Tim personaliziranim i specijaliziranim pristupom kupac dobiva najbolje. Unatoč tomu što je put do stvaranja istinskih hibridnih inteligentnih sustava izazovan, Sherson vjeruje da postoji revolucionarni potencijal za hibridnu inteligenciju uspiju li znanstvenici stvoriti sustave izgrađene na snazi ljudi i umjetne inteligencije te primjenjive u stvarnom svijetu.

Alati za veću produktivnost

Serijski poduzetnik Davor Runje, suosnivač startupa Airt Technologies, tvrdi da nas zbog svega što se događa u svijetu novih tehnologija čekaju uzbudljiva vremena.

– Umjetna inteligencija razvija se puno brže nego što je bilo tko od stručnjaka smatrao da je realno prije samo nekoliko godina. Stvari za koje se 2020. mislilo da će biti dostignute tek za deset godina bile su gotove već 2022., ali i mnoge stvari za koje se nije vjerovalo da su moguće do 2030. također su bile gotove 2022. To se prije svega odnosi na velike jezične modele i općenito generativne modele. Danas sve više ljudi svakodnevno upotrebljava ChatGPT za pisanje zadaća, e-poruka, programa... Dizajneri su dobili novi alat koji u nekoliko sekundi stvara ilustracije, fotografije, ali i dizajn mrežnih stranica, posjetnica i svega ostaloga. Nijedan od tih alata nije na razini da može potpuno zamijeniti ljude, ali može znatno povećati njihovu produktivnost. Tako programeri procjenjuju da su zbog Copilota, koji sâm piše dijelove koda, čak do pet puta produktivniji, a slično će biti i s mnogim drugim zanimanjima – kaže Runje.

Nova organizacija društva

Naglašava da je osnovno pitanje kako će ta povećana produktivnost utjecati na ekonomiju, odnosno hoće li biti masovnih otpuštanja ili će ta produktivnost samo rezultirati većom stvorenom dodanom vrijednošću. Prema njegovim riječima, odgovor na to pitanje nije jednostavan, ali ni jednoznačan jer ovisi o zanimanju, kao i o vremenskom roku u kojem promatramo taj fenomen.

– Kratkoročno gledano, automatizacija će sigurno smanjiti broj radnih mjesta jer će postojeće procese biti moguće organizirati s manje ljudi. S druge strane, otvorit će se mnoga nova radna mjesta i stvoriti zanimanja koja prije uopće nisu postojala. Jedno je takvo zanimanje tzv. prompt-inženjer, tj. osoba koja je specijalizirana za izradu uputa za generativne modele. Kratkoročno, bojim se da će automatizacija brže eliminirati postojeća radna mjesta nego što će ih otvarati nova zanimanja, a dodatan je problem u tome što je teško brzo prekvalificirati ljude koji su radili automatizirane poslove za nešto drugo. Dugoročno gledano, mnogi vjeruju da će se potreba za ljudskim radom jednostavno smanjiti i da ćemo morati na drukčiji način organizirati društvo kako bi funkcioniralo u takvim uvjetima – kaže Runje i navodi jedno od mogućih rješenja tih problema, temeljni mjesečni dohodak koji bi svaka osoba dobila samo zato što postoji.

U nekim državama već se provode pokusni projekti povezani s time. Rad bi u tom slučaju, ako bi strojevi mogli gotovo sve poslove obavljati podjednako dobro kao ljudi, ali mnogo jeftinije, postao neka vrsta hobija.