Švedski fintech Klarna podnio je zahtjev za inicijalnom javnom ponudom u SAD-u, priopćili su iz ove tvrtke. Tvrtka je američkoj Komisiji za vrijednosne papire i burzu (SEC) podnijela nacrt izjave o registraciji te će se inicijalna javna ponuda održati nakon pregleda SEC-a, a vrijeme uvrštenja na burzu će ovisiti o tržišnim uvjetima, prenosi Financial Times.
Podsjetimo, Klarna je u 2021. bila procijenjena na 46 milijardi dolara što ju je činilo najvrjednijim startupom u Europi dok je samo godinu kasnije, 2022., tijekom posljednjeg investicijskog ciklusa procijenjen na samo 6,7 milijardi dolara jer su ulagači promijenili svoj stav o fintech kompanijama zbog rastućih kamatnih stopa.
Ova je tvrtka propatila i zbog dubokog raskola u upravljanju, odnosno zbog neslaganja između dvojice suosnivača: Sebastiana Siemiatkowskog i Victora Jacobssona koji je ujedno i treći najveći dioničar u Klarni. Ovaj je sukob prošlog mjeseca kulminirao izbacivanjem Jacobssona iz Klarninog upravnog odbora.
Klarnin izbor SAD-a za svoj IPO još je jedan udarac za europska tržišta kapitala nakon slične odluke sunarodnjaka Spotifyja da odabere Wall Street za svoje uvrštenje 2018. godine. No, ova odluka nije začuđujuća s obzirom da se Klarna posljednjih godina usredotočila na ekspanziju u SAD-u što je utjecalo na njezine poslovne rezultate, ali nakon četiri godine teških gubitaka, nedavno se vratila u profitabilne vode.
Izvršni direktor Siemiatkowski prije više od godinu dana rekao je za Financial Times prošle godine da je Klarna spremna za IPO kada tržišni uvjeti to dopuste. Svakako je sigurno da će Klarnin IPO dovesti do daljnjeg testiranja i razvoja sektora ‘kupi sada, plati kasnije‘ (BNPL) u kojem je ovaj fintech predvodnik.
Siemiatkowski je Klarnu opisao kao tvrtku koja klijentima nudi daleko niže naknade od kreditnih kartica, ali potrošačke su grupe i dobrotvorne organizacije kritizirale ovaj sektor jer potiče ljude da se dodatno zadužuju što si ne mogu priuštiti.
Usluga ‘kupi sada, plati kasnije‘ omogućuje online kupnju od velikih trgovaca bez trenutnog plaćanja. Potrošači dakle mogu platiti svoju kupnju u četiri rate s kamatama koje se naplaćuju svaka dva tjedna ili platiti cijeli iznos u roku od 30 dana.
Iako se popularizirala od početka 2020. godine, investitori su zabrinuti za održivost ovog sektora s obzirom da upravo njihovi potrošači trenutno nastoje uštedjeti gdje god stignu zbog visoke inflacije pa samim time i zbog povećanja troškova zaduživanja.