Koliko god bila pametna, umjetne inteligencije ne bi bilo bez njezinih izumitelja koji marljivo rade na mnogim otkrićima, o čemu svjedoči veliki broj GenAI (engl. generative artificial intelligence) patenata, koji je unatrag deset godina porastao za više od 800 posto. Prema podacima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), 2014. bila su samo 733 patenta, a 2023. čak 14 tisuća. U istom razdoblju još se više povećao broj znanstvenih publikacija na temu umjetne inteligencije: 2014. objavljeno ih je samo 116, a 2023. više od 34 tisuće, što znači da je samo prošle godine odobreno više od 25 posto svih GenAI patenata i objavljeno više od 45 posto svih GenAI znanstvenih radova. Izumi umjetne inteligencije temelje se na računalnim modelima i algoritmima poput neuronskih mreža, genetskih algoritama, algoritama strojnog učenja… Ti su modeli i algoritmi matematičke prirode, a upotrebljavaju velike ulazne podatke i daju različite izlazne.
Uspon GenAI-ja u posljednjih nekoliko godina potaknut je ponajprije snažnijim računalima, dostupnošću velikih skupova podataka kao izvora podataka i poboljšanim algoritmima umjetne inteligencije, odnosno strojnog učenja. Primjerice, razvoj arhitekture transformatora u LLM-u znatno je unaprijedio GenAI. Omogućen je razvoj složenih aplikacija u mnogim različitim područjima, ali bez vrhunskih izumitelja ne bi bilo naglog povećanja patenata i napretka u GenAI-ju. Njihovi revolucionarni izumi nisu samo unaprijedili tehnologiju umjetne inteligencije (AI) nego su je u vrlo kratkom razdoblju učinili neizostavnim dijelom mnogih industrija.
Nema gdje je nema
Gotovo da nema djelatnosti u kojoj se ne upotrebljava umjetna inteligencija. Ima je čak i u umjetnosti, pa se sve češće za neka djela postavlja pitanje je li ih stvorio čovjek ili AI. Među najvažnijim GenAI modelima generativne su kontradiktorne mreže (GAN), varijacijski autokoderi (VAE) i veliki jezični modeli temeljeni na dekoderu (LLM). Ključna područja primjene GenAI patenata uključuju softver, medicinu, upravljanje dokumentima, poslovna rješenja, industriju, proizvodnju, transport, sigurnost, telekomunikacije…
GenAI već se nalazi u mnogim proizvodima, uslugama i procesima; tako postaje tehnološki pokretač za stvaranje sadržaja i poboljšanje učinkovitosti te će u budućnosti još više utjecati na mnoge industrije. Primjerice, može ubrzati razvoj lijekova dizajnom molekula za nove formulacije lijekova i personaliziranu medicinu. U upravljanju dokumentima može automatizirati zadatke, uštedjeti vrijeme i novac te stvoriti prilagođene marketinške materijale, a u poslovnim rješenjima chatbotovi se mogu rabiti za korisničke službe, sustave pomoći u maloprodaji i edukaciju zaposlenika. U industriji i proizvodnji GenAI omogućava optimizaciju dizajna proizvoda i digitalno programiranje, a u prijevozu ima ključnu ulogu u autonomnoj vožnji i optimizaciji javnog prijevoza.
Top-izumitelji
Najuspješniji je AI inovator u svijetu inženjer u kineskoj kompaniji Ping An Insurance Jianzong Wang, koji ima najviše i odobrenih i prijavljenih patenata. Na vrhu je popisa s ukupno 1077 patenata i prijava. Trenutačno ima 364 odobrena patenta, a 713 prijavljenih još je na čekanju. Slijedi ga američki inženjer Sarbajit K. Rakshit iz IBM-a, koji ima 356 odobrena patenta, kao i one koji čekaju odobrenje. Rakshita na popisu najuspješnijih američkih izumitelja u području umjetne inteligencije slijede Kenneth Neumann iz KPN Innovationsa te Austin Walters iz Capital One Financial Corporationa, koji ima odobrena 303 patenta i prijave na čekanju. Njih slijede izumitelji iz kompanija poput Cisco Systemsa, Adobea, Stradvisiona i Samsunga čiji patenti umjetne inteligencije imaju velik utjecaj u različitim industrijama.
Broj prijava izuma koji čekaju odobrenje također otkriva velik potencijal AI rješenja i njihovi izumitelji pokretačka su snaga evolucije sektora umjetne inteligencije. Potencijal umjetne inteligencije prožima gotovo sve industrije, od mobilnosti, proizvodnje i medicinske tehnologije, prevoditeljskih usluga do budućnosti digitalne komunikacije, a očekuje se da će pomoći i u poboljšanju energetske učinkovitosti i sigurnosti bežičnih mreža. Iako je 2023. bila posebice važna za umjetnu inteligenciju zbog velikog broja prijavljenih i odobrenih patenata, ne treba zaboraviti da je te godine u svijetu donesen prvi zakon o umjetnoj inteligenciji, u realizaciji Europske unije. Porast broja inovacija u umjetnoj inteligenciji ugrađen je u globalne inovacijske ekosustave, a njihova se evolucija zrcali u najnovijim trendovima patentiranja. Primjerice, više od dvije tisuće europskih patenata odnosi se samo na umjetne neuronske mreže koje obrađuju informacije za prepoznavanje govora, analizu slike i autonomne robote na način nadahnut i biološkim neuronskim sustavima.
Najinventivnije kompanije
Zanimanje javnosti za GenAI znatno je povećala i pojava OpenAI-jeva chatbota ChatGPT-ja potkraj 2022. Izvršni direktor Nvidije, američki inženjer i poduzetnik Jen-Hsun Huang, usporedio je pojavu ChatGPT-a s izumom iPhonea. ChatGPT korisnicima je olakšao pristup naprednim programima GenAI-a, posebice velikim jezičnim modelima (LLM). Ti su modeli dosegnuli nove razine performansi demonstrirajući potencijal za razne aplikacije u stvarnom svijetu pokrećući val istraživanja i razvoja te velika korporativna ulaganja u GenAI. Na popisu deset svjetskih kompanija i organizacija s najviše patenata u GenAI-ju jest Tencent, kineska multimedijska kompanija, najveća u sektoru videoigra i s najvećom zaradom na svijetu u svojem sektoru; slijede Ping An Insurance Group, Baidu, Kineska akademija znanosti…
Samo kineski akademici
Jedina je istraživačka institucija na popisu s najviše patenata Kineska akademija znanosti, koja se nalazi na četvrtom mjestu; slijede je kompanije IBM, Alibaba, Samsung Electronics, Alphabet, Bytedance i Microsoft. Tencent, Ping An Insurance Group, IBM i Baidu posjeduju ukupno najviše GenAI patenata na svijetu.
Tencent planira dodati GenAI mogućnosti svojim proizvodima poput WeChata kako bi poboljšao korisničko iskustvo, Ping An Insurance Group usredotočen je na GenAI modele za osiguranje i procjenu rizika, a Baidu je kao jedan od prvih igrača u GenAI-ju nedavno predstavio svoj najnoviji AI chatbot Ernie 4.0 temeljen na LLM-u. IBM je razvio GenAI platformu Watsonx koja tvrtkama omogućava uvođenje i prilagodbu LLM-ova usredotočenu na sigurnost podataka i usklađenost. Alphabetov AI odjel DeepMind nedavno je objavio najnoviji LLM model Gemini koji se postupno integrira u Alphabetove proizvode i usluge. Microsoft je još jedan ključni igrač u GenAI-ju i investitor u OpenAI, a sâm OpenAI tek je nedavno prijavio svoje prve GenAI patente.
Raspisani znanstvenici
Ipak, nema patenata bez znanstvenih istraživanja o GenAI-ju, što podrazumijeva i objavu u znanstvenim publikacijama. U tome prednjači Kineska akademija znanosti, koja je od 2010. dosad objavila više od 1100 publikacija. Na drugom su i trećem mjestu sveučilišta Tsinghua i Stanford; svako od njih objavilo je više od 600 publikacija. Prošle je godine AI Index Sveučilišta Stanford izvijestio da postojeći AI već pomaže u izgradnji bolje AI nakon što je vodeći američki dizajner čipova najavio uporabu pristupa strojnog učenja za poboljšanje dizajna čipova koji pokreću AI sustave.
Najveći proizvođači čipova u glavnim središtima inovacija sada su u utrci za proizvodnju dvonanometarskih čipova, jedne od tehnologija sljedeće generacije koja će pomoći da AI algoritmi još brže računaju, a troše puno manje energije. Prema evidenciji objavljenih znanstvenih publikacija u kompanijama, Alphabetovi istraživači objavili su ih više od konkurenata, 556 publikacija. Alphabet je vodeći i po preuzetim citatima. U tome je potukao i Kinesku akademiju znanosti, koja dominira prema broju objavljenih znanstvenih publikacija, ali ne i broju znanstvenih citata. Osim toga, Alphabet je vodeći i u odnosu na sve ostale kompanije s popisa dvadeset najuspješnijih po citatima, njih sedam. No u toj priči poseban je slučaj OpenAI. Iako je ta kompanija objavila samo 48 znanstvenih tekstova o GenAI-ju, zahvaljujući čemu se našla na 325. mjestu među objavljenim publikacijama, citirana je čak 11.816 puta.
Ima podataka, nema podataka
Prema ukupnom broju GenAI inovacija u svijetu prednjači Kina, koja ih ima 38.210; slijedi SAD s 6276, Južna Koreja s 4155, Japan s 3409, Indija s 1350, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 714 i Njemačka sa 708 patenata. Spomenute države drže čak 94 posto svih GenAI patenata u svijetu. Što se Europske unije tiče, 2023. računalna tehnologija bila je treće najveće tehnološko područje za prijave patenata u Europskom patentnom uredu (EPO) sa stalnim rastom tijekom proteklog desetljeća. Najnoviji planovi EU-a za produbljivanje i širenje inovacijskog ekosustava uključuju pružanje pristupa mreži europskih superračunala posvećenih umjetnoj inteligenciji mnogim javnim i privatnim korisnicima, uključujući startupove, male i srednje tvrtke za obuku njihovih modela.
Osim toga, EPO je stvorio Deep Tech Finder, koji uključuje startupove iz cijele Europe specijalizirane za osnovne aktivnosti umjetne inteligencije. Iako se 130 hrvatskih startupova bavi razvojem umjetne inteligencije, zasad nema podataka o tome ima li i koliko u Hrvatskoj prijavljenih GenAI patenata. Prema riječima Martine Silov, predsjednice Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI), takvi podaci ne postoje. No to ne znači da patenata uskoro neće i biti jer su hrvatski znanstvenici i inženjeri vrlo kvalitetni i u tijeku sa svjetskim trendovima u AI. Problem je što se kasni u realizaciji, ponajprije zbog nedostatka financijske potpore za istraživanje i razvoj.