Američki proizvođač čipova Intel potpisao je sporazum s izraelskom vladom o izgradnji tvornice za proizvodnju čipova u Kiryat Gatu uz ulaganje od 25 milijardi dolara, objavio je Times of Israel.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Intelova investicija ‘bez presedana‘ u Izraelu i da će ići prema izgradnji tvornice za proizvodnju čipova koja će koristiti najnapredniju tehnologiju na svijetu. U 2019. Intel je već vodio razgovore o ulaganju od oko deset milijardi dolara u izgradnju tvornice čipova Kiryat Gat.
- To je najveća investicija ikada u Izraelu. Ovo je izraz velikog povjerenja u izraelsko gospodarstvo i točno odražava snagu slobodne ekonomije koju smo ovdje izgradili i tehnološke ekonomije koju ovdje razvijamo - rekao je Netanyahu na tjednoj sjednici vlade u nedjelju.
Najava je objavljena nakon što je između Intela i Ministarstva financija postignut načelni dogovor o investicijskim planovima. Kao dio sporazuma, Intel će platiti poreznu stopu od 7,5 posto, u odnosu na pet posto koliko proizvođač čipova danas plaća državi, navodi se u priopćenju Ministarstva financija. Osim toga, dogovoreno je da će Intel dobiti državnu potporu u iznosu od 12,8 posto iznosa ulaganja prema Zakonu o poticanju kapitalnih ulaganja (ECIL).
Očekuje se da će se tvornica Kiryat Gat otvoriti do 2027. i ostati u pogonu najmanje do 2035., zapošljavajući tisuće radnika s plaćama višim od prosjeka, priopćilo je ministarstvo.
Otkako je ušao u Izrael 1974., Intel je uložio više od 17 milijardi dolara u zemlji i zapošljava 11.700 zaposlenika u svoja tri centra za istraživanje i razvoj u Haifi, Petah Tikvi i Jeruzalemu, kao i u svom proizvodnom pogonu u Kiryat Gatu. Intel kaže da je trenutno odgovoran za stvaranje neizravnih radnih mjesta za približno 42.000 radnika u Izraelu.
- Izrael je globalno središte tehničkih talenata i inovacija i jedan od Intelovih značajnih globalnih proizvodnih i istraživačko-razvojnih centara. Naša namjera da proširimo proizvodne kapacitete u Izraelu vođena je našom predanošću ispunjavanju budućih proizvodnih potreba i podržavanju Intelove IDM 2.0 strategije, a mi cijenimo stalnu potporu izraelske vlade - stoji u priopćenju tvrtke.
...I to nije sve!
Uz spomenutu veliku investiciju u Izraelu, Intel će u proizvodnju čipova uložiti i u Poljskoj i Njemačkoj. Točnije, planira uložiti do 4,6 milijardi dolara u novi pogon za sklapanje i testiranje poluvodiča u blizini Wrocława u Poljskoj, kao dio više milijardi dolara vrijednog ulaganja diljem Europe u izgradnju kapaciteta čipova, objavio je Reuters.
Pogon u Poljskoj zapošljavat će dvije tisuće radnika i otvoriti nekoliko tisuća dodatnih radnih mjesta tijekom faze izgradnje i zapošljavanja od strane dobavljača, stoji u priopćenju tvrtke. Nekoliko se zemalja natječe ne bi li Intel uložio u njihove regije, a neke, poput Njemačke, koja je investiciju već osigurala, pregovaraju o iznosu subvencija koje mogu dati.
Njemačka i Intel potpisali su sporazum prema kojem će američka tvrtka dobiti subvencije u vrijednosti od deset milijardi eura (10,9 milijardi dolara) za pogon za proizvodnju poluvodiča u istočnom dijelu zemlje, prema ljudima upoznatim s ugovorom, objavio je Financial Post.
Kancelar Olaf Scholz i glavni izvršni direktor Intela Pat Gelsinger prisustvovat će ceremoniji potpisivanja sporazuma u 14:45. u Berlinu, rekla je njemačka vlada danas u priopćenju u kojemu nije bilo nikakvih dodatnih detalja osim informacije da će ga potpisati Scholzov glavni ekonomski savjetnik Joerg Kukies i Keyvan Esfarjani, Intelov izvršni potpredsjednik, glavni direktor globalnih operacija i generalni direktor proizvodnje, opskrbnog lanca i operacija.
Intel je prvotno pristao izgraditi pogon u gradu Magdeburgu uz 6,8 milijardi eura državne pomoći, ali je odgodio početak izgradnje tvornice zbog ekonomskih poteškoća. Pojačani paket koji je sada dogovoren uključivat će i tradicionalnu pomoć u obliku financijskih subvencija kao i ograničenja cijena energije, prema Financial Postu.
Tvrtka je pod Gelsingerom očito krenula u veliki program širenja s ciljem ponovnog preuzimanja svoje prethodne dominacije u industriji i diverzifikacije proizvodnih središta za ključne komponente koja su trenutno koncentrirana u istočnoj Aziji. Magdeburg je bio ključni dio tih planova nakon što je nadmašio druge lokacije u Europi, ali je projekt propao nakon što su cijene energije skočile zajedno s troškovima izgradnje i materijala.
Intel je prvotno procijenio da bi projekt Magdeburg koštao 17 milijardi eura, ali kompanija sada očekuje da će potrošiti 30 milijardi eura. Kao i većina projekata koji će dobiti državna sredstva putem Zakona o čipovima Europske unije, Intel je očekivao da će otprilike 40 posto njegovih troškova biti subvencionirano, kažu izvori.
Najavljene investicije u SAD-u, Europi i Aziji
Već neko vrijeme proizvođači čipova diljem svijeta ulažu milijarde dolara u izgradnju novih tvornica, potaknuti sve većom upotrebom poluvodiča u svakodnevnim uređajima i izdašnim subvencijama iz SAD-a i Europske unije s ciljem da Zapad ostane ispred Kine u tehnološkoj utrci. Europska komisija namijenila je 15 milijardi eura za javne i privatne poluvodičke projekte do 2030., dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena prošle godine donijela tzv. Zakon o CHIPS-u kako bi američkoj industriji poluvodiča stavila na raspolaganje subvencije u iznosu od preko 52 milijarde dolara.
Naime, riječ je o zakonu koji odvraća tvrtke koje koriste američka sredstva od poduzimanja bilo kakvih velikih ekspanzija prekomorskih proizvodnih pogona poluvodiča u ‘zabrinjavajućim zemljama‘ poput Kine na deset godina, uz neke iznimke. Indija, Tajvan i Južna Koreja također su ponudile poticaje poput poreznih olakšica kako bi potaknule domaću proizvodnju čipova.
Velika ulaganja najavljena su za Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. Što se SAD-a tiče, Intel je još prošle godine rekao da će uložiti do 100 milijardi dolara u izgradnju potencijalno najvećeg svjetskog kompleksa za proizvodnju čipova u Ohiju. TSMC je u prosincu najavio da planira uložiti 40 milijardi dolara u tvornicu čipova u Arizoni, a plan je da bude operativna 2024. godine. Uz dva velikana, investicije su najavile i ostale tvrtke poput Wolfspeeda, Microna, Samsunga i drugih.
Uz već spomenute Intelove investicije, u Europi je njemački Infineon dobio odobrenje za početak radova na tvornici poluvodiča vrijednoj pet milijardi eura u Dresdenu, priopćeno je još 16. veljače, a proizvodnja bi trebala započeti 2026. godine. Francusko-talijanski STMicroelectronics u listopadu je izjavio da planira izgraditi 730 milijuna eura vrijednu tvornicu silicijevog karbida u Italiji koja bi trebala biti završena 2026. godine.
Prema izvješću Financial Timesa iz prosinca, TSMC je također u pregovorima s dobavljačima o postavljanju svoje prve europske tvornice u njemačkom Dresdenu. Uz spomenute kompanije, planove za Europu ima i Wolfspeed koji će izgraditi tvornicu čipova za električna vozila vrijednu tri milijarde dolara i centar za istraživanje i razvoj u Njemačkoj, objavljeno je 1. veljače.
Početak proizvodnje planiran je za 2027. u njemačkoj pokrajini Saarland, a izvršni direktor tvrtke Gregg Lowe rekao je Reutersu da se očekuje da će tvornica biti rangirana kao najveći proizvodni pogon na svijetu za čipove izrađene od silicijevog karbida.
Što se Azije tiče, Intel razmatra značajno povećanje svojih postojećih ulaganja od 1,5 milijardi dolara u Vijetnamu kako bi proširio svoju tvornicu za testiranje čipova i pakiranje u zemlji, izvijestio je Reuters još u veljači. TSMC planira izgraditi drugu tvornicu čipova u Japanu za proizvodnju čipova od pet i deset nanometara od druge polovice desetljeća, izvijestile su lokalne novine u veljači.
Samsung je 15. ožujka rekao da će uložiti oko 230 milijardi dolara do 2042. u razvoj onoga što je vlada nazvala ‘najvećom svjetskom bazom za proizvodnju čipova‘, u skladu s naporima da se unaprijedi južnokorejska industrija čipova. Zaključno, Foxconn i indijski konglomerat nafte i metala Vedanta potpisali su u rujnu pakt s indijskim Gujaratom o ulaganju 19,5 milijardi dolara u zapadnu državu za postavljanje pogona za proizvodnju poluvodiča i zaslona.