Na svakom koraku, u poslovnom i u privatnom životu, danas nas okružuje umjetna inteligencija (AI). Tehnologija je pustila korijene i zamjenjuje ljude u nekim funkcijama. A dok neki na to gledaju kao priliku i misle da im tehnologija može olakšati u svakodnevnim poslovnim procesima, drugi se zbog nje osjećaju ugroženo te joj se protive.
No, ljudi se s razlogom pitaju i kako će tehnologija utjecati na njih, budućnost, pa i na razne sektore industrije.
Što umjetna inteligencija općenito znači za naš rad i kreativnost bila je tema panel diskusije ‘AI-generated content is here - what does that mean for the marketing industry‘, na kojoj su sudjelovali Nikola Bojić, sa Akademije likovnih umjetnosti, Angela Buljan Siber, iz HURA-e, Goran Kurjak, iz Vriska, i Jan Stedul, iz Mindsmithsa.
AI nije konkurencija ljudskom radu
Nerijetko se u razgovoru o umjetnoj inteligenciji i uvođenju tehnologija u posao i svakodnevni život otvore rasprave o tome što će ljudi raditi ako sve preuzme tehnologija. Tehnologiju neki doživljavaju kao konkurenciju, a nerijetko se boje onoga što nam nosi budućnost uz snažno implementirani AI.
Buljan Siber ističe da je prirodno da se ljudi boje novih stvari, ali istovremeno smatra da je strah nepotreban posebno u trenutku kada vlada nestašica radne snage.
– AI nas neće ugroziti, ali ćemo mi stariji trebati učiti neke nove stvari. U industriji ima jako puno posla koji nitko ne želi raditi zbog čega je ovo super. Tehnologija je tu da nam olakša i omogući da radimo ono što je zanimljivo i kreativno – kazala je Buljan Siber.
S njom se slaže i Stedul koji ne vidi razloga zašto bi se bojali umjetne inteligencije koja nam u poslu može u mnogočemu olakšati.
– Mislim da se ništa drastično ne mijenja, a do sada smo našli način na koji funkcioniramo s tehnologijom. Njezinim korištenjem zapravo optimiziramo ono što možemo i nitko nije ostao bez posla zbog AI-a. Umjetna inteligencija nas ne ugrožava, već nas čini efikasnijima – istaknuo je Stedul te dodao da tehnologija općenito može biti negativna samo za one koji neće biti spremni učiti.
A pitanje je i koliko danas uopće možemo bez tehnologije. Kurjak je istaknuo da ljudi vjerojatno nisu niti svjesni u kojim sve segmentima života koristimo AI i u čemu nam sve ubrzava procese te olakšava život.
– Tek kada bi nam to uzeli, shvatili bi što nam nedostaje. Za mene je AI dodatan boost koji nam nudi i omogućuje dodatan prostor za kreativnost. Kod mene u agenciji nitko ne misli da nam je AI konkurencija ili da nas ugrožava – kazao je Kurjak.
– Došlo je do promjene globalne kolektivne svijesti o tome što nam AI donosi i da nam donosi neke nove prilike – dodao je Bojić.
Efikasnost ne i ovisnost
No, u svemu tome, načinu na koji koristimo umjetnu inteligenciju i na koji ona utječe na ljude – posebno kada su mladi u pitanju – treba uzeti u obzir i to da ne znamo što donosi budućnost i kako će na kraju sve funkcionirati.
U sklopu toga je Bojić istaknuo da je danas malo onih koji se sjećaju vremena prije interneta te zapravo ne znamo što će buduće generacije od tehnologije koristiti. No, ono što treba uzeti u obzir, ističe, je to da će upravo ove generacije, koje danas koriste Tik Tok, koje su ‘formirane‘ algoritmima i za koje ne znamo kako će sve na njih utjecati, postati oni koji u budućnosti donose odluke.
Stedul je također istaknuo da tehnologija ipak može imati i negativan utjecaj na ljude općenito, pa zato prepoznaje važnost humanista koji bi, po njemu, trebali uskladiti uporabu tehnologije tako da nas ‘podržava‘, ali opet da je dovoljno suptilna da nas na kraju ne onemogući u svakodnevnim radnjama.
– Treba se i dalje uzeti u obzir to da koliko umjetna inteligencija radi dobroga, može raditi i lošega. Odnosno kada koristimo umjetnu inteligenciju, trebali bi imati na umu da bi nam ona trebala omogućiti da smo efikasniji, a ne da smo bez nje izgubljeni – zaključio je Stedul.