Što će mi škola kad imam ChatGPT? Legitimno je to pitanje, a ujedno i naziv zanimljive panel-rasprave održane jučer u organizaciji Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, tijekom koje su stručnjaci iz obrazovnog sektora i gospodarstva podijelili svoja mišljenja o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovni sustav.
Ravnatelj zagrebačke XV. gimnazije MIOC Nikola Dmitrović rekao je da alati poput ChatGPT-ja na prvu izgledaju strašno, ali tako je bilo i kad se pojavio Google.
– Kad je došao Google imao si pristup informacijama koje prije nisi imao, nisi više morao bubati neke informacije napamet. Tako je i ovdje. Imate alat koji trebate za nešto koristiti, za nešto pametno. Pitanje je koliko će takva ideja promijeniti način poučavanja – rekao je Dmitrović i dodao da ChatGPT može biti odličan obrazovni alat ako se želi nešto dodatno naučiti i shvatiti.
Naglasio je i da profesori i nastavnici, unatoč uvriježenom mišljenju, u kurikulumima imaju veliku mogućnost unositi promjene i kreativnost.
– Promjena počinje od sebe. Ne čekaj drugoga, nego pomozi da se nešto napravi bolje – poručio je Dmitrović brojnim okupljenim nastavnicima.
Juraj Bilić, zamjenik ravnatelja CARNET-a, smatra da alati poput ChatGPT-ja neće imati toliki utjecaj na edukacijski sustav, niti bi trebali imati.
– Obrazovni sustav treba učiti djecu kako da uče, kritički promišljaju, da sami stvore svoje mišljenje. Ako ih naučimo da razmišljaju, oni će najbolji način iskoristiti sve potencijale ChatGPT-ja – dodao je Bilić.
Najavio je usput novi projekt personaliziranog učenja BrAIn, svojevrsnu nadogradnju nagrađivanog projekta E-škole, koji će uz pomoć umjetne inteligencije školama davati pametne preporuke. Na primjer, otkrivat će kakve koji učenik ima interese i potencijale te će ga usmjeravati k online predavanjima profesora koji mu u tome mogu najbolje pomoći, bez obzira gdje se nalazili u Hrvatskoj. Na taj će se način, vjeruju iz CARNET-a, moći iskoristiti maksimalni potencijal nastavnika i učenika.
S takvim se pretpostavkama složio i Albert Gajšak, osnivač i direktor startupa CircuitMess.
– Svaki obrazovni sustav ima problem da se teško se svakom učeniku maksimalno posvetiti. Mogli bi se u tom smjeru iskoristiti potencijali ChatGPT-ja, ali to ne znači da će nam trebati manje ljudi – izjavio je Gajšak i dodao da to također ne znači da više ne moramo znati, primjerice, pravila gramatike.
Umjetna inteligencija može nas naučiti nekim vještinama, ali nas vjerojatno nikad neće moći naučiti ‘soft skillovima‘ popout komunikacije, timskog rada ili menadžiranja ljudi, što nam je sve potrebno jednom kada iz obrazovnog sustava dođemo na radno mjesto. Istaknuo je to Filip Šišić, menadžer inženjerstva u Photomathu, i naglasio da se zato obrazovni sustav treba fokusirati na obučavanje ljudi u tom dijelu koji umjetna inteligencija ne može pokriti.
