Do 2030. godine umjetna inteligencija mogla bi generirati globalnu ekonomsku vrijednost od 13 bilijuna dolara, dok bi zemlje koje prednjače u primjeni ovih tehnologija mogle ostvariti znatne ekonomske prednosti, procjene su to McKinsey Global Instituta. Hrvatska, iako na početku ovog puta, također bilježi prve korake u primjeni AI-ja, od optimizacije operativnih procesa do personalizacije korisničkog iskustva i unaprjeđenja u donošenju odluka temeljenih na podacima.
Prošlogodišnje istraživanje koje su proveli stručnjaci konzultantske kuće Best Advisory u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom pokazalo je visoku razinu interesa hrvatskih poduzeća za umjetnu inteligenciju, ali i ključne prepreke koje otežavaju integraciju ove tehnologije – ponajprije nedostatak znanja, specifičnih vještina i jasnih strateških smjernica.
Ove godine Best Advisory i HGK donose usporedni pregled koji pokazuje kako se razvija percepcija o AI-ju, ali i s kojim se izazovima oko AI-ja poduzetnici u Hrvatskoj i dalje suočavaju.
Manjak znanja koči razvoj
Hrvatska poduzeća sve više uključuju AI u svoje poslovanje – ove se godine 42 posto njih koristi AI-jem u svakodnevnom radu, dok dodatnih 46 posto aktivno planira ili razmatra njegovo uvođenje. To je značajan pomak u odnosu na 2023. kada je 50 posto poduzeća izjavilo da se uopće ne koristi AI-jem. No, iako interes kontinuirano raste, razina stručnosti zaposlenika stagnira, s prosječnom ocjenom od 2,4, identičnom prošlogodišnjoj.
Isto tako, više od polovice poduzeća (56 posto) ne provodi treninge za AI, dok tek 10 posto provodi redovne edukacije, što je blagi pomak u odnosu na pet posto prošle godine. Dakle, svijest o važnosti edukacije raste, no napredak je spor. Međutim, Vedran Antoljak, vlasnik i direktor Best Advisoryja, ističe da tvrtke taj problem mogu pretvoriti u priliku.
– Ključ leži u sustavnoj edukaciji i izgradnji kapaciteta unutar organizacija. Jedan od najvažnijih koraka jest uvođenje internih programa edukacija na temu umjetne inteligencije koji kombiniraju praktične i teorijske aspekte AI-ja, prilagođene specifičnostima industrije. Na primjer, financijske institucije mogle bi organizirati radionice o analizi tržišta uz pomoć AI-ja, dok bi proizvodne tvrtke mogle naučiti optimizirati logistiku koristeći prediktivnu analitiku. Suradnja s obrazovnim institucijama i iskusnim edukatorima na području primjene i uvođenja AI u poslovanje otvara dodatne mogućnosti. Poduzeća mogu stipendirati studente iz raznih područja ili sudjelovati u stvaranju prilagođenih kurikuluma koji odgovaraju njihovim potrebama – navodi primjere Antoljak, ističući pritom da u vrijeme AI-ja edukacija nije luksuz, već nužnost.
Nedostatak strategije
Drugi korak nakon edukacije jest definiranje ključnih poslovnih izazova, jer se, naime, umjetna inteligencija u Hrvatskoj ponajprije upotrebljava za operativna poboljšanja i smanjenje troškova, dok je primjena u strateškim inicijativama još uvijek ograničena.
– Na primjer, ako poduzeće želi proširiti svoj doseg na nova tržišta, AI može analizirati obrasce ponašanja potrošača i predvidjeti trendove koji mogu pomoći u prilagodbi ponude. S druge strane, poduzeće u sektoru zdravstva može koristiti generativni AI za razvoj novih protokola liječenja temeljenih na analizi povijesnih podataka pacijenata. Treći korak jest uvođenje jednostavnijeg AI rješenja za identificirani poslovni izazov, poput AI chatbota, kako bi dokazali učinke primjene AI-u smanjenju troškova i rastu produktivnosti. Primjena AI-ja kroz pilot-projekte može biti izvrstan način za testiranje njegovog potencijala bez velikih početnih ulaganja. Jedan domaći primjer dolazi iz proizvodne industrije, gdje je AI korišten za predviđanje održavanja strojeva, čime su smanjeni zastoji u proizvodnji i povećana učinkovitost za 20 posto. Ključ je u multidisciplinarnim timovima koji kombiniraju poslovna znanja i vještine s tehnologijom – objašnjava Antoljak.
Dobra je vijest što je broj poduzeća s razvijenom AI strategijom porastao s 37 na 44 posto, ali i dalje više od polovice poduzeća u Hrvatskoj nema jasnu strategiju kako uvesti AI.
ChatGPT i dalje najpopularniji
Nadalje, za razliku od globalnih tvrtki gdje poduzeća naglašavaju ravnotežu privatnog i poslovnog života, hrvatska poduzeća ušteđeno vrijeme dobiveno primjenom umjetne inteligencije najviše koriste za povećanje produktivnosti (71 posto) i nove zadatke (61 posto). U tome je uvjerljivo najpopularniji AI alat i dalje ChatGPT, s rastom korisnika na 93 posto u 2024. godini u odnosu na 89 posto prošle godine. Ostali alati, poput DALLE2 i Midjourneyja, bilježe blagi porast, dok za Google Bard interes pada.
Neostatak povjerenja u AI kao otežavajuća okolnost pri njegovu uvođenju porastao je s 30 na 34,3 posto, dok je zabrinutost zbog potencijalne zloupotrebe tehnologije skočila s 39 na 47 posto. Također, samo 15 posto poduzeća koristi AI za kibernetičku sigurnost, dok se dodatnih 26 posto koristi sigurnosnim alatima bez jasne informacije o njihovoj AI komponenti.
AI nije cilj, nego sredstvo
No, niti je svaka kompanija spremna za primjenu AI-ja, niti je to svakoj kompaniji prikladno. Ključ je, smatra Antoljak, u promišljenom pristupu.
– U nekim poduzećima AI se može koristiti na osnovnoj razini, primjerice, za analizu prodajnih trendova, učinkovitiju komunikaciju ili aktivnosti digitalnog marketinga. Jedno hrvatsko poduzeće uspješno je implementiralo AI alat za predviđanje potražnje, čime je smanjilo otpad za 25 posto i istovremeno povećalo profitabilnost. Za velike kompanije, umjetna inteligencija otvara vrata složenijim aplikacijama, poput personalizacije korisničkog iskustva ili razvoja novih proizvoda koristeći generativne AI alate. Važno je naglasiti da AI nije cilj sam po sebi, već sredstvo za rješavanje poslovnih izazova i postizanje poslovnih ciljeva. Poduzeća koja razumiju svoje izazove i prilike te jasno definiraju što žele postići s AI-jem postići će najbolje rezultate – kaže Antoljak.
Uspjeh s AI-jem, dakle, ovisi o spremnosti poduzetnika, ali i zaposlenika, za učenjem, eksperimentiranjem i strateškim planiranjem.