Buja tržište na kojem se bilježe prihodi potpuno ostvareni na mobilnoj mreži. Procjenjuje se da je prošle godine virtualna ekonomija ukupno uprihodovala 66,2 milijarde dolara. Bilo da je riječ o prodaji vrijednih predmeta u igrama, stvaranju digitalnog novca u igri ‘Second Life‘, ‘streamingu‘ igranja na Twitchu bilo o upravljanju mrežnim zajednicama na Discordu, sudjelovanje u virtualnoj ekonomiji može biti vrlo unosno
Izmišljeni virtualni svjetovi poput onoga u filmu 'Ready Player One' ili u kultnom serijalu 'Matrix' prikazuju fizički i virtualni svijet kao dva različita carstva koja su međusobno povezana. Kad su virtualni svjetovi u pitanju, likovi često bježe iz distopijskoga, osiromašenoga fizičkog carstva i ulaze u zasebno, utopijsko virtualno carstvo u kojemu mogu biti ono što žele, gdje su bogati, važni i lijepi. No naša nefiktivna budućnost neće biti podvojena između dva svijeta, za što je jedan od glavnih razloga novac. Bilo koji virtualni svijet danas ima svoju virtualnu ekonomiju, a kad ona postane uistinu velika, integrira se s našom realnom ekonomijom.
Percepcija produktivnosti
Mnogim ljudima ideja da vrijeme provode u virtualnim svjetovima (ili takozvanom metaverzumu, metasvemiru ili metamiru) gomilajući valutu tijekom igre i trgujući raznom robom i dalje zvuči kao neki čudan hobi za štrebere i geekove obožavatelje znanstvene fantastike kojima netko treba reći da si nađu pravi posao. Naše društvo procjenjuje isplativost bavljenja nečime na temelju društvene i ekonomske produktivnosti, a većina ljudi virtualne svjetove ne smatra produktivnim mjestima. Ali činjenica je da sve više njih uživa, provodi vrijeme i zarađuje u nekom od mnogih virtualnih svjetova u kojima se njihova postignuća, barem u tim zajednicama, itekako poštuju i doživljavaju kao društveno produktivna. Kad sve više ljudi počne ostvarivati prihode u takvim svjetovima, vjerojatno će se promijeniti i ta percepcija ekonomske produktivnosti te će virtualni svjetovi postati digitalna proširenja stvarnog svijeta u kojem će virtualni rad postati sasvim normalna pojava.
Virtualna ekonomija odnosi se na načine ostvarivanja prihoda koji potpuno funkcioniraju na mreži, obično u kontekstu internetskih igara ili platformi. Bilo da je riječ o prodaji vrijednih predmeta u igrama, stvaranju digitalnog novca u igri 'Second Life', streamingu igranja na Twitchu bilo o upravljanju mrežnim zajednicama na Discordu, sudjelovanje u virtualnoj ekonomiji može biti unosno. Prema istraživanjima tvrtke L'Atelier, virtualna je ekonomija 2020. ostvarila ukupan prihod od 66,2 milijarde dolara.
Parcele na 'blockchainu'
Jedan od popularnijih virtualnih svjetova jest Decentraland. U njemu među brojnim igračima postoje i oni koji, osim što u njemu prebivaju, druže se i troše vrijeme, zarađuju stvarajući, radeći i trgujući. U posljednjih nekoliko mjeseci korisnici koji ga nastanjuju potrošili su 18 milijuna dolara na virtualne parcele na kojima će napraviti virtualnu nekretninu iz koje mogu obavljati svoje poslovne pothvate. Taj je virtualni svijet metaverzum za igranje uloga izgrađen na lancu povezanih blokova Ethereumu. Iako se fizički u njega ne možete useliti ili ga posjetiti, zemljišta možete kupovati i prodavati i na tome zaraditi velik novac. Stvorila ga je 2016. skupina programera u Argentini i njegov UX uglavnom se temelji na 'Second Lifeu' i 'Minecraftu'.
Od tih virtualnih svjetova Decentraland razlikuje to što, osim što počiva na tehnologiji blockchaina, korisnici mogu kupovati, prodavati i razvijati sve prostore osim trgova i cesta koje su prije napravili sami programeri. Sve ostalo je na prodaju. Vlasništvo nad tim virtualnim zemljištima ili parcelama dokumentirano je na blockchainu Ethereuma kako bi se učinilo lako prenosivim i spriječile sve moguće prijevare. Na parcelama se mogu graditi kasina, galerije, kuće, zapravo sve što možete zamisliti.
Može i za rentijere
Decentraland ima i vlastitu valutu, MANA-u, službenu kriptovalutu toga virtualnog svijeta. Može se kupiti na Coinbaseu ili nekoj od drugih kriptoburza. Šestoga svibnja 2021. jedna MANA vrijedila je 1,42 dolara. Od ožujka 2021. jedno zemljište u Decentralandu prodavalo se za oko 6900 MANA, što je približno 5000 dolara. Tako visoke cijene nisu neobične ako znamo da je broj zemljišta u Decentralandu ograničen na samo 90 tisuća parcela, zbog čega je oskudica prostora jedan od temeljnih pokretača vrijednosti zemlje u tom svijetu. Ta oskudica znači da neka atraktivnija zemljišta u tome virtualnom svijetu mogu postići nezamislive cijene. Primjera radi, zemljišta koja se 2019. prodavala za 500 dolara danas se prodaju za gotovo 8000 dolara.
Također, kao u stvarnom životu, cijena nekretnina ovisi o lokaciji. Zemljišta koja su bliže Genesis Plazi, a to je mjesto na kojem se korisnici stvore kad uđu u igru, ili u četvrtima poput Vegas Cityja, Crypto Valleyja ili Dragon Cityja obično su vrjednija od ostalih, kao i mjesta na raskrižjima. Oni koji kupuju, trebaju razmišljati i o okrupnjivanju zemljišta kako bi stvorili imanje, jer posjedovanje imanja znači da vlasnici mogu graditi veće i unosnije građevine. Isto tako vlasnik koji posjeduje više zemljišta ne mora neka prodavati, može ih iznajmiti drugim igračima te kao pravi Hrvat živjeti od rente.
Dom za NFT-ove
Kao i u svim virtualnim svjetovima, zajednica tu ima najvažniju ulogu. Da bi privukli korisnike, tvorci igre morali su učiniti sve kako bi ona bila zabavna i ponuditi im dodatan sadržaj. A njega u Decentralandu ne nedostaje. Recimo, možete razgledati umjetničke galerije umjetnosti NFT-a, možete trošiti svoju MANA-u u kasinu ili, ako imate sreće, podebljati svoj digitalni novčanik; možete i na koncerte, zabave i slično. Sa svojim likom, tj. avatarom, možete sudjelovati i na raznim konvencijama ili kongresima, možete se okupiti se u virtualnom prostoru i gledati, recimo, nogometnu utakmicu iz stvarnog svijeta, a možete i potencijalnim investitorima predstaviti svoje super ideje u virtualnoj Silicijskoj dolini zvanoj Crypto Valley te se nadati da će neki investitor progutati udicu.
Decentralandovu posebnost već su prepoznali i neki brendovi iz stvarnog svijeta koji se reklamiraju i šire svoj brend i virtualnim svjetovima. Nedavno je i Atari najavio kako će se uskoro neke od najpoznatijih njegovih igara moći igrati u Decentralandu. Sve te pogodnosti dovode još više igrača u taj metasvijet, zbog čega je onda automatski zanimljiv korporacijama, koje uvijek žele doprijeti do što više potencijalnih kupaca ili korisnika. Ako se većina seli u virtualno, zašto to ne bi radile i one?
Također, nedavni veliki proboj NFT-ova u mainstream, koji su se počeli prodavati za nezamisliv novac (Beepleov NFT prodan je za 69 milijuna dolara), potaknuo je pitanje kamo će ljudi koji kupe digitalne umjetnine pohraniti tu umjetnost. Čini se da je Decentraland izvrsno mjesto za to. Ako k tome otvorite svoju virtualnu galeriju, možete naplaćivati i ulaz. Lova kaplje na sve strane!
Drugi život
Još jedan, ali nešto stariji, virtualni svijet itekako je profitirao nakon pojave pandemije. Riječ je o igri 'Second Life', koja postoji još od 2003. i kojoj se za vrijeme pandemije priključilo više igrača nego ikada do sada. Kao i u Decentralandu, i ondje se vrte velike količine novca.
Dok je stvarna ekonomija bila na koljenima zbog restrikcija i zatvaranja, ona u 'drugom životu' je procvala. Jedan od dobrih primjera jest trgovina Sunny Bungalow. Naravno, nalazi se u tome virtualnom svijetu, ondje prodaje namještaj i razne ukrase za kuću. Nije bila zatvorena tijekom pandemije, jer COVID još ne može u virtualni svijet, i lani je čak udvostručila prodaju.
Ebbe Altberg, izvršni direktor Linden Laba, tvrtke koja je izradila 'Second Life', kaže da su prodajom robe i usluga u 'Second Lifeu' igrači 2020. uprihodovali 73 milijuna dolara, što je za petinu više negoli godinu prije.
Kao i u Decentralandu, i u tome virtualnom svijetu trguje se parcelama, nekretninama, kupuju se brendirana odjeća i nakit za avatare ili za kućne ljubimce, ali to se ipak čini u manjoj količini negoli u Decentralandu. Od 900.000 mjesečno aktivnih igrača tijekom prošle godine, samo njih 14.000 na igranju je zaradilo neki novac; ostali su ondje radi zabave ili jednostavno bježe od svog života u stvarnom svijetu.
Tko se zadnji smije...
Da ipak budu u nekom kontaktu sa stvarnošću, pobrinuli su se neki igrači pa su na 'Second Lifeu' otvorili mjesto za potporu oboljelima od COVID-19 (kao da nam toga nije dosta i u stvarnom životu).
Čini se da je pred virtualnim svjetovima svijetla budućnost, kao i pred onima koji u njima zarađuju. S dolaskom sve boljih VR kompleta za glavu mnogi bi se mogli odlučiti za stalan posao u virtualnom svijetu u odnosu na ovaj naš stvarni. Što je najgore, na kraju ćemo svi mi ostali biti smiješni.