Tehno
StoryEditor

Virtualne elektrane nude priključak: Oblaci bi htjeli obasjati tržište električne energije

16. Rujan 2023.

Budući da je bitka protiv klimatskih promjena, ako ih se više i može zaustaviti, nakon sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta u svijetu napokon dospjela na agendu, i poslovni se svijet svom snagom uključuje u rješavanje problema vezanih uz klimu. Diljem svijeta stoga svjedoči se sve većem broju klimatsko-tehnoloških startupova, a sve su važnje i tvrtke koje svojim rješenjima pridonose održivosti. Primjera radi, jedan od najnovijih europskih jednoroga, startup 1KOMMA5°, do tog je laskavog statusa došao zahvaljujući ideji i ustrajnosti u području zelene i digitalne tehnologije. Osim napretka u upravljanju energijom povezivosti uređaja, poput njegova vlastita energetskog sustava Heartbeat zasnovanog na tehnologiji interneta stvari, taj novi jednorog sa sjedištem u njemačkom Hamburgu planira sagraditi najveću virtualnu elektranu na svijetu do 2024. godine.

Nezavisni agregator

‘Sagraditi‘ možda nije baš najbolja riječ koja bi mogla opisati taj veliki plan jer nije riječ o velikom graditeljskom pothvatu. Naime, virtualne elektrane, kako im i naziv kaže, zapravo su sustav u oblaku koji povezuje male proizvođače struje iz obnovljivih izvora energije, a sve u svrhu upravljanja energijom. Uz prisutnost agregatora koji u tom procesu djeluju kao posrednici, virtualne elektrane svojom proizvodnjom mogu sudjelovati na tržištu električne energije. Točnije, u tom procesu mogu sudjelovati tvrtke ili kućanstva, odnosno bilo tko tko ima, primjerice, ugrađene solarne panele, a dodatno ugradi opremu za očitanje proizvodnje energije i daljinsko upravljanje proizvodnjom.

Iako se njemačko tržište obnovljivih izvora energije možda čini napredno i nedostižno, virtualne elektrane postoje i u Hrvatskoj. Kao prvi agregator virtualne elektrane na hrvatskom tržištu odnedavno djeluje tvrtka KOER, na čiju se platformu u oblaku spaja sve više korisnika koji mogu prodavati proizvedenu energiju na različitim tržištima. S druge strane, KOER se ugovorom s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS-om) obvezao pružati pomoćne usluge optimalna upravljanja elektroenergetskim sustavom i njegove stabilizacije, odnosno uravnoteženja. Zahvaljujući razvoju vlastite softverske i hardverske infrastrukture za virtualnu elektranu, KOER prvi na hrvatskom tržištu usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava ima ulogu nezavisnog agregatora.

Potrebno ulaganje

Konkretnije, osim solarnih panela, virtualna elektrana može uključivati i vjetroelektrane, hidroelektrane i druge oblike izvora obnovljive energije te velike potrošače električne energije kao što su industrije i komercijalne zgrade. KOER-ova platforma, objašnjava Mladen Šicel, voditelj Odjela ugovaranja u KOER-u, funkcionira tako da se na svakom obračunskom mjernom mjestu nalazi oprema koja mjeri impulsne izlaze (tijek energije u realnom vremenu) te u rezoluciji od nekoliko sekundi šalje setove potrebnih podataka.

image

Mladen Šicel, KOER

– Razvili smo vlastitu platformu u oblaku koja dalje obrađuje podatke i šalje ih Operatoru sustava kako bi se u svakom trenutku znale snage, odnosno potrošnje energije, te koliko je snage dostupno za povećanje/smanjenje potrošnje ili proizvodnje električne energije – dodaje Šicel.

Zanimljivo je i korisno što virtualne elektrane korisnicima omogućuju dodatni prihod od pružanja pomoćnih usluga na tržištu električne energije. No, za početak, prije ikakve zarade i povrata investicije od proizvodnje i prodaje struje, potrebno je prvo uložiti nešto novca, volje i vremena u vlastitu virtualnu elektranu. Kako objašnjava Šicel, spajanje na virtualnu elektranu, što je dostupno bilo kojem trošilu, izvoru ili spremniku energije spojenom na elektroenergetski sustav Hrvatske na bilo kojoj lokaciji, a koje na zahtjev agregatora može smanjiti potrošnju ili proizvodnju električne energije, donosi trošak koji ovisi o više faktora.

– Za okrupnjavanje i prodaju električne energije troška nema. Za sudjelovanje na tržištu pomoćnih usluga potrebna je dodatna mjerna i upravljačka oprema. Trošak ovisi o više faktora, primjerice o veličini, inverterima, i može biti od tisuću do pet tisuća eura – objašnjava Šicel.

Veliki partneri

Najčešći korisnici virtualnih elektrana u Hrvatskoj za sada su tvrtke iz najrazličitijih industrija, poput betonske, drvne, prehrambene, farmaceutske i drugih. Neke od tvrtki koje upotrebljavaju KOER-ovu platformu su Klimaoprema i Holcim. Također, već više od godinu dana s KOER-om na projektu virtualne elektrane surađuje i velika hrvatska kompanija Odašiljači i veze. U virtualnoj elektrani sudjeluje sa svojih devet agregata na objektima Belje, Papuk, Psunj, Sljeme, Učka, Ćelevac, Ugljan – Mala Glava, Labinštica i Biokovo.

– Budući da se naši najvažniji objekti nalaze na najvišim planinskim i brdskim vrhovima, za rezervno napajanje pogona upotrebljavaju se dizelsko-električni agregati, koji u slučaju nestanka električne energije moraju biti u stalnoj pripravnosti za automatski start. Ta suradnja agregatima daje drugu funkciju te se dodatnim korištenjem imovine Društva pridonosi stabilizaciji elektroenergetskog sustava. Također, rezervacijom agregatskog napajanja i u slučaju nestanka električne energije aktivacijom agregatskog napajanja ostvaruje se financijska naknada – kažu u OIV-u, koji je financijskom naknadom od virtualne elektrane pokrio redovito održavanje svih svojih agregata, kojih je pedesetak.

U kolovozu ove godine KOER-ovoj virtualnoj elektrani pridružio se i Valamar, najveća turistička kompanija u Hrvatskoj. Tom je prigodom Flavio Gregorović, direktor tehničkog sektora u Valamaru, izjavio da ta suradnja označava ‘iskorak Valamara na tržište električne energije‘.

– Valamar stavlja na raspolaganje agregate za struju na 12 lokacija od Poreča do Dubrovnika u cilju uravnoteženja energetske mreže. Ukupna snaga koja se stavlja na raspolaganje je 4 MW, a agregati koji inače služe za rezervno napajanje u Valamarovim objektima upotrijebit će se za rasterećenje elektroenergetskog sustava u trenucima vršnog opterećenja. Prva lokacija koja ulazi u funkciju je Valamarova centralna kuhinja u Vinežu, a do kraja godine planirano je puštanje u rad i svih ostalih lokacija – najavio je Gregorović.

Više sudionika, manje cijene

Valamar, naime, do 2025. planira doseći ugljičnu neutralnost. Marko Lasić, direktor KOER-a, istaknuo je da mu je drago što je ta kompanija, kao lider u turističkom sektoru, prepoznala da je ‘važno djelovati i u energetskom‘.

– Turistički sektor poznat je kao veliki potrošač energije, a Valamar svojim primjerom pokazuje da u energetskom sustavu može sudjelovati i kao faktor uravnoteženja – izjavio je Marko Lasić, direktor KOER-a.

Upravo su poslovni korisnici u trenutačnom fokusu poslovanja virtualnih elektrana, a razlog tomu je, objašnjava Šicel, trošak opreme koju je potrebno ugraditi kako bi lokaciju mogli integrirati u virtualnu elektranu.

– Sudjelovanjem u virtualnoj elektrani tvrtke mogu smanjiti troškove poslovanja i ostvariti dodatni prihod. Također, dobivaju pristup na našu platformu te mogu bolje pratiti vlastitu potrošnju električne energije i utjecaj pojedinih procesa ili strojeva na nju. Daljnjim razvojem vjerujemo da ćemo moći integrirati i manje potrošače – kućanstva, te im omogućiti sudjelovanje na nekom od tržišta električne energije i ostvarivanje benefita u smislu dodatnog prihoda ili smanjenja troška električne energije – ističe Šicel.

Sve objedinjeno

A da bi virtualne elektrane bile regulatorno usklađene, usvajanjem posljednjeg Zakona o tržištu električne energije i drugih podzakonskih akata definiran je okvir i djelokrug djelovanja agregatora, kao što je KOER, koji upravlja virtualnom elektranom. Operator sustava HOPS definirao je pružanje pomoćnih usluga, a to su vođenje elektroenergetskog sustava, održavanje frekvencije te održavanje napona i ponovne uspostave napajanja. Osim toga, definirao je i potrebnu proceduru te tehničke uvjete da bi virtualna elektrana (agregator) mogla pristupiti pružanju navedenih pomoćnih usluga.

– Virtualna elektrana objedinjuje proizvođače, potrošače, ali i spremnike električne energije, koji se mogu nalaziti bilo gdje unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava. Krajnji korisnici stavljaju na raspolaganje dio svoga kapaciteta proizvodnje i potrošnje električne energije. Svima uključenima na taj način otvaraju se mogućnosti višestruke dobrobiti – krajnjim korisnicima prilika da postanu aktivni sudionici tržišta električne energije te tako ostvaruju dodatne prihode, a Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava pružanje pomoćnih usluga s ciljem optimalnog upravljanja i uravnoteženja elektroenergetskog sustava – objašnjava Lasić.

S obzirom na sve navedeno, može se reći da virtualne elektrane nose potencijal veće dostupnosti i manjih cijena električne energije.

– Virtualne elektrane ‘otvaraju‘ različita tržišta električne energije za veći broj sudionika, u perspektivi smanjenja cijena, što će voditi manjem trošku za sve sudionike – operatore tržišta, potrošače, proizvođače, bilančne grupe – zaključuje Šicel.

14. srpanj 2024 04:18