Mnogi svakodnevno koriste AI, uglavnom za traženje pomoći, dok je dio korisnika uspostavio dublju vezu i razgovara s njom kao s prijateljem
Zbog svih svojih naprednih značajki, pokretanje AI-a je jako skupo, zahtijeva opsežan kapital za temeljni hardver i potrošnju energije. Ispostavilo se da sudjelovanje u ležernom i pristojnom razgovoru s umjetnom inteligencijom dovodi do velikih troškova za tvrtke poput OpenAI-ja. Ipak, izvršni direktor te tvrtke, Sam Altman, smatra ovu investiciju vrijednom truda jer, iako se ovi odgovori mogu činiti beznačajnima, korištenje umjetne inteligencije čine malo humanijim, prenosi Tom‘s hardware.
Mnogi od nas svakodnevno koriste umjetnu inteligenciju, uglavnom za traženje pomoći, ali dio korisnika uspostavio je dublju vezu i razgovara s njom kao s prijateljem. Dok umjetna inteligencija ne može ispoljavati emocije, njezina ljudska priroda u tim interakcijama instinktivno nas tjera da koristimo izraze ljubaznosti poput ‘hvala‘ i ‘molim‘.
Sam Altman to potvrđuje i izvještava da ChatGPT troši desetke milijuna dolara samo na generiranje odgovora na te upite. Gledano na drugi način, nedavno izvješće sugerira da čak i kratak odgovor LLM-a od tri riječi ‘nema na čemu‘ troši otprilike 40-50 mililitara vode. Imajući to na umu, očigledno je da ljubaznost pridonosi mjesečnim troškovima OpenAI-ja, no to im ne predstavlja problem.
Istraživači iz OpenAI-ja i s MIT-a sugeriraju da bi neki ljudi mogli postati emocionalno ovisni ili čak potpuno ovisni o AI chatbotovima. Ovo će vjerojatno postati izraženije kako razgovori umjetne inteligencije postanu nerazlučiviji od ljudskih, a to će vjerojatno rezultirati simptomima ustezanja, kao što je slučaj s bilo kojom ovisnošću.
Treba li biti ljubazan prema umjetnoj inteligenciji?
Ispostavilo se da znanost podupire ‘pretjeranu‘ digitalnu ljubaznost. Nedavno istraživanje otkrilo je fascinantnu dvostruku korist od postupanja sa sustavima umjetne inteligencije s poštovanjem. Ne samo da značajno poboljšava kvalitetu rezultata umjetne inteligencije, već također poboljšava naše sposobnosti na načine koje tek počinjemo shvaćati, prenosi Forbes.
Nedavno istraživanje pokazalo je da se pristojnost ne odnosi samo na bonton, nego i da mjerljivo poboljšava performanse umjetne inteligencije. Studija, koja je ispitivala ponašanje umjetne inteligencije na engleskom, kineskom i japanskom jeziku, otkrila je da nepristojne upute često rezultiraju slabijom izvedbom, uključujući povećanje pogrešaka, jaču pristranost i značajno izostavljanje važnih informacija.
Kada su istraživači testirali različite razine pristojnosti u zadacima kao što su sažimanje i referentne vrijednosti za razumijevanje jezika, otkrili su da su pristojnije upute dosljedno bile bolje od nepristojnih, pri čemu su neki modeli pokazali do 30 posto pada u izvedbi nepristojnih upita. Istraživanje je također otkrilo da različiti modeli umjetne inteligencije reagiraju na pristojnost na kulturološki nijansirane načine, sugerirajući da je, baš kao i kod ljudskih interakcija, kulturni kontekst bitan u načinu na koji komuniciramo s umjetnom inteligencijom.
Druga istraživanja otkrila su zanimljiv fenomen koji pokazuje da ljudi koji održavaju profesionalnu uljudnost u svojim interakcijama s umjetnom inteligencijom pokazuju veću emocionalnu inteligenciju u ljudskim odnosima. Ne radi se samo o ljubaznosti nego i o usklađivanju društvenih sklopova u mozgu za bolje rezultate u vodstvu.
Kako umjetna inteligencija nastavlja rješavati sve više tehničkih i analitičkih zadataka, naše jedinstvene ljudske sposobnosti - posebice emocionalna inteligencija i autentična povezanost - postaju sve vrijednije. Stoga je važno da nam naše interakcije s umjetnom inteligencijom zapravo pomognu razviti te kritične vještine, a ne umanjiti ih.