Prošla je godina bila uvjerljivo najbolja za 1000 najvećih hrvatskih kompanija. To je zaključak izdanja ‘1000 najvećih‘ koje Lider na 172 stranice objavljuje uz digitalno i tiskano izdanje ove srijede.
Prema godišnjim financijskim izvještajima koje nam je proslijedila Fina, prihodi tvrtki na listi prvi su put porasli za vrtoglavih 32,2 posto! Čak umanjimo li taj rast za prošlogodišnju inflaciju od 13,1 posto, riječ je o impozantnom rezultatu, pogotovu u kontekstu ostatka gospodarstva, koji je povećao prihode upola manje – 16,7 posto.
Dakle, 1000 najvećih prošle su godine pobijedili i inflaciju i ostatak gospodarstva. To se vidi i prema ostalim pokazateljima. Manje od jedan posto najjačih kompanija zapošljava trećinu ukupno angažirane radne snage u hrvatskom realnom sektoru (bez banaka), ali tih 349.4120 radnika ostvaruje 61 posto prihoda, i čak 70 posto izvoza! No, najdramatičnija je razlika u iskazanoj dobiti. Realni sektor kompletnog gospodarstva poslovao je s plusom od 6,2 milijarde eura, a 1000 najvećih iskazalo je 5,9 milijardi eura dobiti. Čak i kad oduzmemo bankarski sektor (dobit od 883 milijuna eura), ostaje više od pet milijardi eura dobiti, što je čak 81 posto sveukupne dobiti u prošloj godini. Pritom, najveće kompanije s ovogodišnje liste iskazale su 22 posto višu dobit nego one s liste iz 2021., što, posebno u realnim vrijednostima, i nije velik rast. Dobit u top 1000 rasla je sporije od prihoda, pa je utoliko više brine tanjušna profitabilnost ostatka gospodarstva, koje je napravilo plus od samo 1,2 milijarde eura, što donosi profitabilnost od svega dva posto. Usporedbe radi, 1000 najvećih ostvarilo je 6,5 posto udjela dobiti u prihodima, a bez banaka 5,7 posto, što također nije neki rezultat za pohvalu. Međutim, samo dva posto razlike između prihoda i rashoda ostatka gospodarstva zapravo je poslovanje na granici rentabilnosti.
Inače, bankarski biznis slovi kao najisplativiji, pa to vrijedi i za top 1000 – lani su banke poslovale s profitabilnošću od 31,2 posto, a slijede ih brodari (29,3 posto) i sektor u kojem smo spojili RTV, kulturu, rekreaciju i zabavu (26,3 posto). No, kad se gledaju sastavnice ovog sektora, osam tvrtki koje priređuju igre na sreću profitabilnije su i od banaka, sa stopom od 32,5 posto. Više do 20 posto profitabilnosti ostvarile su još tvrtke u poslovanju nekretninama (22,9 posto), što potvrđuje lukrativnost biznisa na krilima potražnje i rasta cijena u Zagrebu i na obali, te istraživanje i razvoj (22,2 posto). No, takav rezultat ovog sektora zasniva se na rezultatima samo dvije tvrtke, što ukazuje na nerazvijenost tog sektora.
S druge strane, kad se zbroje rezultati svih kompanija na listi, tri sektora iskazala su gubitak. Predvodi ih, očekivano, brodogradnja. Brodosplit je prošle godine iskazao najveći gubitak u Hrvatskoj (182 milijuna eura), a tu je i 13 milijuna eura minusa 3. maja, dok Uljanikovih minusa nema na ovoj listi jer nijedna tvrtka iz te posrnule grupacije nije ostvarila prihode kojima bi se plasirala u top 1000. No, u Hrvatskoj postoji i druga, pozitivna strana brodogradnje. Viktor Lenac, MKM Yachts, i šibenska Iskra ostvarili su vrlo dobre rezultate, ali nisu uspjeli nadoknaditi gubitke kroničnih bolesnika, a pozitivno posluje i niz manjih brodogradilišta.
Još su dva sektora u kumulativnom minusu – proizvodnja motornih vozila i dijelova, te upravljanje, u kojem su holding društva. Autoindustrija minus zahvaljuje novom igraču na listi, Rimac Technologyju (-48 milijuna eura). Cijela Rimčeva grupacija ostvarila je prošle godine 263 milijuna eura prihoda i iskazala gubitak od 61 milijun eura. No, to je samo zbrojeni rezultat. Podsjetimo, nedavno je Rimac predstavio konačne rezultate za 2021. godinu, u kojima je nakon revizije gubitak matične kompanije od 72 milijuna eura pretvoren u dobit od 85 milijuna. Zato za ozbiljnije zaključke treba pričekati – najprije konsolidirane i revidirane rezultate za 2022., a zatim vjerojatno i još nekoliko godina u kojima bi se cijeli projekt (zajedno s robotaksijima koji se razvijaju izvan grupacije) trebao dokazati na tržištu.