Cjenici dobavljača mijenjali su se više puta godišnje, osobito kod distributera koji posluju s principalima izvan Hrvatske
Odgovornost za rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj nije moguće jednoznačno pripisati pojedinom dioniku u lancu opskrbe, no uvozna komponenta je bila značajniji generator rasta cijena od domaće proizvodnje, pokazalo je istraživanje AZTN-a za razdoblje od siječnja 2022. do srpnja 2024. godine.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provela je sektorsko istraživanje odnosa i uvjeta poslovanja između trgovaca i dobavljača u vertikalnom lancu opskrbe hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj.
Cilj istraživanja bio je, među ostalim, navode iz AZTN-a, utvrditi činjenice i okolnosti koje se odnose na financijske i komercijalne uvjete poslovanja, načine formiranja cijena, modele ugovaranja i ostale elemente poslovne suradnje između trgovaca i dobavljača radi boljeg razumijevanja tržišnih mehanizama u vertikalnom lancu opskrbe hranom.
Istraživanje je provedeno u kontekstu rasta maloprodajnih cijena prehrambenih i drugih proizvoda široke potrošnje koje se bilježilo na tržištu tijekom 2022. i 2023. godine, pri čemu je samo istraživanje obuhvatilo razdoblje od siječnja 2022. do srpnja 2024. godine.
Podaci i očitovanja prikupljeni su putem upitnika koje je AZTN poslao poduzetnicima, a u istraživanje je bilo uključeno 49 trgovaca i 23 dobavljača. Od ukupnog broja dobavljača, njih 16 su proizvođači, a sedam distributeri. U odnosu na kategorije roba, istraživanjem je bilo obuhvaćeno osam kategorija roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).
Rezultati istraživanja su pokazali kako su u promatranom razdoblju dobavljači, osobito distributeri, značajno češće mijenjali cjenike u odnosu na proizvođače. Takva dinamika promjena veleprodajnih cijena odražavala se i na promjene te povećanje maloprodajnih cijena od strane trgovaca.
Od siječnja 2022. do srpnja 2024. cijene hrane u Hrvatskoj porasle za 26,1 posto
Ovo je bilo osobito izraženo u uvjetima inflacije. Tako, prema podacima Eurostata u razdoblju od siječnja 2022. do srpnja 2024. cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za 26,1 posto, a na razini EU-a prosjek je iznosio 24,3 posto. Proizvođačke cijene porasle su u Hrvatskoj, pak, za 18,5 posto, a u EU za 21,3 posto.
Indeks uvoznih cijena za Hrvatsku iznosio je 26,3 posto, što upućuje da je uvozna komponenta bila značajniji generator porasta cijena od domaće proizvodnje, primjećuju iz AZTN-a.
Kako napominju iz te regulatorne agencije, dobavljači samostalno formiraju veleprodajne cijene, pri čemu se cijene definiraju u cjenicima koji se najčešće mijenjaju uz prethodnu najavu od 15 do 60 dana, najčešće 30 dana. Iako je cjenik u pravilu sastavni dio ugovora između dobavljača i trgovaca, cjenici dobavljača mijenjali su se više puta godišnje, osobito kod distributera koji posluju s principalima izvan RH.
Trgovci u pravilu samostalno donose odluke o maloprodajnim cijenama i ne uključuju dobavljače u donošenje odluka o maloprodajnim cijenama. No, dobavljači mogu predložiti akcijske cijene. Većina trgovaca je navela kako samostalno određuju svoje trgovačke marže na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena.
Manji trgovci ukazali na slabiju poziciju i "pritiske"
Pritom, većina trgovaca ocijenila je svoj pregovarački položaj kao ravnopravan, no manji regionalni trgovci su ukazali na slabiju poziciju i "pritiske" u odnosu na uvjete nabave. Također, neki trgovci su apostrofirali praksu potencijalne "vezane prodaje" od strane dobavljača, to jest uvjetovanja kupnje više proizvoda istovremeno, a što će biti dodatno ispitano, navode iz AZTN-a.
S druge strane, i većina dobavljača je ocijenila svoj položaj zadovoljavajućim, no dio ih je ukazao na nepovoljne uvjete, osobito kada je riječ o brzo pokvarljivim proizvodima, primjerice jajima.
Kada je riječ o trgovačkim maržama, trgovci ih najčešće određuju neovisno o vrsti dobavljača, no kod privatnih robnih marki marže su često veće. Pritom, prehrambeni proizvodi bilježe niže marže u usporedbi s neprehrambenim robama, dok većina trgovaca pri određivanju marži ne razlikuje dobavljače s obzirom na njihovo sjedište (RH ili izvan RH), pokazalo je AZTN-ovo istraživanje.
Njime je uočena snažna dinamika veleprodajnih cijena u 2022. i 2023. godini, posebice kod proizvoda poput suncokretovog ulja, jaja, pekarskih proizvoda, mlijeka i deterdženata.
Nisu identificirani zabranjeni sporazumi među sudionicima na tržištu
Distributeri su pritom bilježili učestalije promjene i veći broj cjenika od proizvođača. Dok proizvođači kao razloge povećanja cijena pretežito navode rast cijena sirovina i energenata, distributeri kao razloge rasta cijena u pravilu navode promjene nabavnih cijena od strane proizvođača i/ili njihovih dobavljača prema njima kao distributerima", kažu iz AZTN-a.
Zaključno, ističu iz te agencije, istraživanje nije identificiralo strukturne probleme tržišnog natjecanja u smislu zabranjenih sporazuma među sudionicima na tržištu.
Navode da je rast maloprodajnih cijena primarno uzrokovan rastom ulaznih troškova i nabavnih cijena, osobito kod distributera koji su, prema podacima, češće prilagođavali cjenike. Iako su se trgovci u nekim slučajevima očitovali da su dio troškova preuzeli na vlastiti teret, većina trgovaca je prilagodila maloprodajne cijene rastućim ulaznim cijenama.
- U konačnici, nije moguće jednoznačno pripisati odgovornost za rast cijena pojedinom dioniku u lancu opskrbe. No, dostupni podaci ukazuju kako uvozna komponenta i cijene iz međunarodnih lanaca opskrbe imaju značajnu ulogu u cjelokupnom rastu cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u RH - istaknuto je u objavi na internetskoj stranici AZTN-a.