Investitor koji ima strateški interes nekoga preuzeti u ovom trenutku trebao bi iskoristiti svaku priliku koja mu se ukaže jer novca još ima i još uvijek nije skup. Vjerujem da će kompanije koje su si odabrale strateške mete sada ulaziti u investicijski rizik, jer to zapravo i nije rizik
Kao konzultant koji se primarno bavi restrukturiranjima te spajanjima i preuzimanjima, vlasnik tvrtke Instar Boris Teški u stalnom je kontaktu sa šarolikom ekipom poduzetnika pa ima prilično jasnu i široku sliku ekonomske situacije kakva doista jest 'na terenu'. Na temelju svega onoga što vidi kod poduzetnika, ne čekajući da to bude potvrđeno statističkim podacima, Teški zaključuje da je dolazak recesije već na jesen, dočim završi turistička sezona, neminovan, jedino da još ne znamo u kojem će se obliku pojaviti, koliko će biti duboka te koliko će trajati.
Što je u pozadini Vašeg tako pesimistična pogleda na jesen?
- Količina povećanja cijena koja se dogodila u zadnjih godinu dana, uz sve geopolitičke promjene i promjene na tržištu sirovina, razina potrošnje i poduzetničke aktivnosti kakvu smo imali prije godinu, dvije, postala je jednostavno nerealna. Na tržištu u ovom trenutku za to više ne postoji kapacitet.
Inflacija, doduše, stvara dojam da se potrošnja jako dobro drži!
- Ne bih rekao. U potrošnji stanovništva već je došlo do nekih strukturnih promjena, što se već osjeća u pojedinim cjenovno višim kategorijama proizvoda u maloprodaji. Vidimo da ljudi počinju smanjivati kupnju skupljih proizvoda i da biraju jeftinije. Tu se količinski pad prodaje već vidi i to je jedna strana nadolazeće recesije. Druga je strana ono što se posljedično događa u tvrtkama. Na pad fizičkog obujma proizvodnje i prodaje koje će se dogoditi, ili se kod nekih već polako događa, a uz ovako visok rast cijena svih inputa, morat će se još dodatno ukalkulirati i rast plaća jer vidimo kakva je situacija na tržištu radne snage. Posljedično, u kompanijama jednostavno neće biti financijskog kapaciteta da se krene u bilo kakve investicije te da se tržišni optimizam i dalje vrti kao što se vrtio početkom godine.
Da, ali radi se o minimalnom padu količinske prodaje pojedinih vrsta hrane, a u međuvremenu nam je stigla turistička sezona koja će sve to 'pojesti'.
- Bez obzira na dobru sezonu i broj turista mislim da će prodaja ove godine količinski biti manja. Turizam će 'pojesti' dobar dio toga, ali mislim da će struktura potrošnje gostiju u turizmu ovog ljeta biti nešto drugačija nego ranijih godina. Njihovi dohoci ugroženi su jednako tako kao i naši. Do najviše promjena doći će u HoReCa kanalu. Nama su cijene u vanpansionskoj potrošnji ove godine eksplodirale i sustigle europske destinacije. Ugostiteljima koji su bili zatvoreni, koji su u koroni radili u nenormalnim uvjetima, koji su povećali plaće radnicima, kojima su sad još i energenti otišli dramatično gore, ne preostaje drugo nego dizati cijene.
A čim u HoRreCa kanalu počne padati prodane količine, to će se reflektirati i na prehrambenu industriju, koja će fizički prodati manje iako će se financijske brojke vrtjeti više-manje u redu. Pravi efekt turističke sezone na potrošnju, pogotovo na vanpansionsku, vidjet ćemo tamo negdje u listopadu i studenom. Nisam optimist što se tiče realnih pokazatelja, znači realnog rasta i realne potrošnje, da će ova godina biti dobra. Bude li na razini prošle godine, bit će super.
Svejedno će to po ubranom prihodu biti jako lijepa priča.
- Ali to nema veze. Količinu proizvoda koju smo manje prodali ne možemo jednostavno nadoknaditi. Ili bi taj manjak morali odmah ugraditi u cijene i podići ih još 10-20 posto.
Pa to su mnogi već i učinili!
- Točno je da su neki već počeli ugrađivati inflatorna očekivanja u svoje cijene. Ali isto tako je točno da su neki zakasnili s podizanjem cijena. Dio proizvođača je lani u zadnjem kvartalu oklijevao s poskupljenjima, iako je to već tada trebalo učiniti, i krenuo je s tim tek u ovoj godini. To se sad pokušava popraviti. I to sad osjećamo.
Hoće li ulazak Hrvatske u eurozonu djelovati dodatno inflatorno?
- U ovakvom neredu na tržištu kakav sada vlada teško će to uopće biti realno izmjeriti. Prema iskustvima zemalja koje su prije nas ušle u eurozonu moramo jednostavno vjerovati da promjena valute neće imati utjecaja ni sada, da neće napraviti nikakav dodatan udar na inflaciju. Ne vidim ni jedan razlog da se to dogodi, ne vidim da bi ijedna ozbiljna kompanija išla dizati cijene samo zbog promjene valute.
A je li moguće da bi Hrvatska mogla biti prva država koja ulazi u eurozonu i koja će pri tom smanjiti cijene?
- Nisam baš siguran da bi Hrvatska mogla biti takav svijetli primjer. Osobito uzmemo li u obzir da su u zadnjem kvartalu prošle godine cijene u Europi rasle bržom dinamikom nego u Hrvatskoj. Vjerujem da će zato u zadnjem kvartalu ove godine inflacija u Hrvatskoj biti visoka, mnogo viša od ovih sadašnjih 10,8 posto. Osim ako energenti drastično ne pojeftine, za što nisam baš siguran da bi se moglo dogoditi.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog izdanja Lidera.