Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Broj stranih ulaganja pada, a do 2030. godine smanjit će se još 30 posto

06. Lipanj 2024.
Financijsko - investicijski forum 2024. Boris Teškifoto Ratko Mavar

Drugi dan Financijsko-investicijske konferencije započeo je s temom investiranja, a prvo je predavanje održao vlasnik konzultantske tvrtke Instar Boris Teški koji je utvrdio da broj ulaganja drastično pada te da je na istoj razini kao 2000. godine, a ima sve manji utjecaj i na rast BDP-a.

Također, do 2030. godine strana bi se ulaganja trebala smanjiti za 30 posto, a nove geostrateške okolnosti imale su direktan utjecaj i na broj ulaganja, sektore ulaganja kao i lokacije ulaganja. Drugim riječima, investicije i politika sve više idu zajedno.

Kako je rekao Teški, po pitanju investicija trenutno su vodeće zemlje Europe Španjolska, Njemačka i Francuska. Hrvatska je pak pri dnu po stranim ulaganjima jer su države u regiji oko nas privlačnije za strana ulaganja te otvaraju više radnih mjesta.

- Mi smo na ‘free brunchu‘ kojeg vode europski fondovi – rekao je Teški po pitanju investicija u Hrvatsku napominjući da NPOO i EU fondovi generiraju snažnu financijsku podršku rastu investicije i BDP-a.

Gledajući zemlje oko nas, Srbija je jedna od ključnih država osim Mađarske za privlačenje kineskog kapitala dok Rumunjska recimo doživljava renesansu u energetici zbog geopolitičkih razloga. Hrvatska pak ono što ima ulaže u promet, logistiku i obnovljive izvore energije.

- Strani ulagači u Hrvatskoj, koliko god da ih je malo, daju izvrstan doprinos hrvatskom gospodarstvu. Strane su kompanije 30 do 50 posto produktivnije u odnosu na domaće – kazao je Teški dodajući da domaćim kompanijama manjka inovativnosti te da premalo ulažemo u razvoj.

- Moramo se okrenuti nekim drugim sektorima, nekoj drugoj vrsti usluga koji nije turizam ako želimo u dogledno vrijeme iskoristiti neki val ulaganja koji predstoji – poručio je Teški naglašavajući da moramo definirati ključne sektore i regije te podsjećajući na izvještaj OECD-a koji tvrdi da naša regionalna politika ne slijedi ono što bi mi htjeli ostvariti i da moramo staviti strana ulaganja u funkciju regionalnog razvoja.

Nema ljudi za investicije

A u koje se sektore isplati investirati raspravljalo se na prvom panelu na kojem je govorio direktor sektora proizvodnje Podravke Branimir Perković.

- Poslovna strategija Podravke donesena je 2021. godine i uključuje snažan investicijski ciklus, uložili smo 150 milijuna eura do sada i planiramo uložiti još 100 milijuna eura – kazao je Perković dodajući da trenutačno završavaju najveći investiciju, onu u logističko-distributivni centar. Investicija je to vrijedna 40 milijuna eura kojom će se osigurati skladišni kapaciteti za sljedećih deset godina.

Tom će investicijom, prema Perkoviću, Podravka unaprijediti i poboljšati efikasnost svojih distributivnih kapaciteta te će smanjiti interne transporte i bolje kontrolirati logističke troškove. Podsjetio je Perković i na novu Podravkinu tvornicu tjestenine koja je zapravo greenfield investicija viša od 15 milijuna eura, a naveo je da završavaju trenutno i veliku investiciju u sunčane eletrane.

Partner u CBS Internationalu Croatia Predrag Tutić govorio je pak o tržištu nekretnina u Hrvatskoj koje je, tvrdi, stabilno te je Hrvatsku nazvao poželjnom investicijskom destinacijom za nekretnine.

- Nalazimo se u krilu velikih ekonomija poput Italije i Njemačke pa dio tih investicija prelazi i u Hrvatsku – kazao je Tutić koji je napomenuo da nam ne trebaju velike investicije jer Hrvatska nema industriju kakvu imaju nešto veće zemlje od nas pa bi zapravo trebali ići na IT sektor i turizam te u tom segmentu privlačiti ulagače i ulagati u komercijalne nekretnine.

- Ako želimo konkurirati i zadržati neki proizvod moramo osigurati i raditi na prostornim planovima i infrastrukturi – kazao je Tutić spominjući i stabilne prinose od nekretnina koji su na nekih sedam do osam posto te će se zadržati još neko vrijeme na istoj razini.

Izvršni direktor tvrtke Rasco Ivan Franičević podsjetio je na panelu da Hrvatska do 2030. mora uvesti 400 tisuća ljudi da bi održala rast BDP-a tako da nemamo ni ljude za velike investicije. Rasco pak ulaže isključivo u vlastiti razvoj.

Kod investicija se, svakako, mora paziti i na geopolitičku situaciju no tvrtka Rasco se za suradnju morala obratiti partnerima u Kini.

- Idemo unazad s globalizacijom. Da velike investicije idu u toku s politikom nije novost no postoji pokret koji vraća proizvodnju iz Kine u zapadne zemlje. Prvo je počelo iz praktičnih razloga, a onda je nastavilo i zbog straha od kineskih investicija. Činjenica je da mi ovdje u Europi radimo čitav niz grešaka u odnosu s Kinom zato što se pokušavamo natjecati s njima u segmentima u kojima se ne možemo natjecati. Jedan od primjera su tu i baterije – kazao je Franičević dodajući da guramo zelenu tranziciju u kojoj je potrebna proizvodnja koje nemamo pa tako nemamo litij, preradu nikla i slično pa nemamo izbora nego uvoziti kineske proizvode.

Neiskorišreni potencijali

Član uprave Končara Petar Bobek istaknuo je da je upravo Europa Končarevo glavno tržište te da ta kompanija sa svojim znanjem može konkurirati u Europi.

- Stavljamo konstantno naglasak na istraživanje i razvoj. Tu su ulaganja i u skladišne i logističke kapacitete. Kontinuirano ulažemo u opremu, bolje uvjete, obrazovanje, energetsku učinkovitost i nove tehnologije – kazao je Bobek.

Da Hrvatska ima ogromne prednosti koje uopće ne iskorištava tvrdi Matt Darko Sertić iz tvrtke Applied Ceramics koji tvrdi da stalno slijedimo nečije naputke i još uvijek nismo shvatili da pola Hrvatske živi vani te da bi rado došli nazad, donijeli nove tehnologije.

Sertić je svoju proizvodnju iz Silicijske doline prebacio u Sisak, a kako tvrdi, zapošljava samo ljude iz Siska i okolice jer da je htio radnu snagu iz Filipina ili Nepala onda bi u Nepalu i otvorio tvrtku.

- Gledali smo od početka da privučemo mlade ljude, da ih obrazujemo u Kaliforniji i da moraju graditi odnos s klijentima. Također, učimo ih da moraju isporučivati visokokvalitetne proizvode na vrijeme, a da se cijena uvijek može pregovarati – tvrdi Sertić.

01. srpanj 2024 15:38