Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Burzovne robe: Tržište u očekivanju FED-ovog prvog smanjenja kamatnih stopa od 2020.

17. Rujan 2024.
Pad, kamatne stope, FED

Makro raspoloženje se popravilo prošlog tjedna, a tržište s nestrpljenjem očekuje ove srijede prvo smanjenje kamatnih stopa američkog FED-a od 2020. Izjava FOMC-a, veličina smanjenja stope (-25 ili -50 bps?) i Powellovi komentari na tiskovnoj konferenciji imat će važne implikacije na američki dolar, atmosferu rizika i naša tržišta roba denominirana u dolarima. Američki CPI na razini 2,5 posto (pad s 2,9 posto prošlog mjeseca i manje od očekivanja tržišta od 2,6 posto), na najnižoj razini od veljače 2021. čime se stopa inflacije dodatno približila FED-ovom cilju od 2 posto. Paralelno, ECB je srezala kamatne stope za četvrtinu postotnog boda i smanjila očekivanja rasta, odlučivši se za posebno oprezan pristup u pogledu nastavka popuštanja. Christine Lagarde na tiskovnoj konferenciji nije željela preuzimati nikakve obveze u vezi s listopadskim vijećem, ponovivši da će se odluke donositi na temelju evolucije makro okvira za svaki sastanak.

Morgan Stanley predviđa da će euro kliziti prema paritetu s dolarom u roku od nekoliko mjeseci. Američka banka očekuje da će jedinstvena valuta pasti na 1,02 dolara do kraja godine, što je deprecijacija od oko 7 posto u odnosu na trenutne razine. Ova osnovna vizija temelji se na pretpostavci da će FED krenuti sa smanjenjem kamatnih stopa na sljedeća tri sastanka, zajedno s potencijalom za pomak od pola boda. Povrh toga to je i uvjerenje da bi američki izbori u studenom mogli gurnuti dolar naviše, a rastuća politička neizvjesnost u Europi dodatno potiče uvjerenje u silazni trend eura. Dok je u središtu pozornosti francuska politika posljednjih mjeseci, isto tako su i njemačka politička zbivanja jednako zabrinjavajuće za dugoročnu političku stabilnost regije. Premije za politički rizik i neizvjesnost rastu u vrijeme kada gospodarski rast usporava. Oba ova čimbenika sugeriraju da bi investitori bili manje voljni uložiti kapital u regiju. Prognoza je najnepovoljnija među valutnim analitičarima koje je anketirao Bloomberg, s konsenzusom koji predviđa da će euro zapravo porasti na 1,11 dolara na kraju godine. Tržišta novca trenutno se klade na oko 60 baznih bodova popuštanja u Europi ove godine, u usporedbi s oko 110 baznih bodova u SAD-u.

Problemi autoindustrije

Kriza u njemačkoj automobilskoj industriji brzo se odvija. Nije samo Volkswagen grupacija u problemima. I BMW ne stoji dobro, Mercedes je u sličnim uvjetima. Indijski Jaguar i Range Rover također su na rubu propasti. Milijarderske investicije u električnu energiju, koje potrošači ne vole, pokazale su se katastrofalnima i mogle bi imati goleme posljedice na bankarski sektor, koji je ovim divovima najizloženiji.

Damping kineskog izvoza krije rizik od mega financijske krize. Tvornice nastavljaju proizvoditi, čak i s gubitkom, jer im je potreban novčani tok za plaćanje kamata na dugove ugovorene za investiciju. Inače će doći do masovnog kolapsa lokalnih banaka izloženih tim dugovima

Rast američkog duga

Elon Musk je pak izjavio da će SAD vrlo brzo bankrotirati. S obzirom na to da tako nešto kaže Elon Musk, ta izjava ima svoju težinu. Razlog za to vidi u činjenici da je američki dug u posljednja tri mjeseca narastao za 684 milijarde dolara, a da će do studenog dug najvjerojatnije premašiti 36 trilijuna dolara. To sprječava Fitch, najveće tijelo za kreditni rejting, da dodijeli svoj najviši rejting, AAA, onima koji žele kupiti državne investicijske proizvode. Prije nekoliko godina Fitch je smanjio kreditni rejting SAD-a na AA, rejting koji je ponovio u svojoj posljednjoj procjeni.

Trump je rekao da želi oporezovati zemlje koje se udaljavaju od dolara od 100 posto. Članice BRICS+, uključujući Brazil, Rusiju i Kinu, glavni su osumnjičenici. Ovakve najave vrlo su intrigantne za financijska i robna tržišta. S druge pak strane, dok Zapad treba što više minerala, Putin najavljuje da razmatra ograničavanje izvoza urana, nikla i titana kao kompenzaciju za zapadne sankcije.

Sve gore navedeno je razlog zašto zemlje žure u zlato. Globalne središnje banke više su nego udvostručile kupnju zlata u srpnju na 37 tona, jer su cijene zlata postavile nove rekorde tijekom mjeseca. Brojka je 206 posto viša od lipnja i najveća u bilo kojem mjesecu ove godine, izvijestilo je Svjetsko vijeće za zlato (WGC). Središnje banke kupile su rekordne 483 tone zlata u prvoj polovici 2024.

Cijene nafte porasle

Prošli tjedan vidjeli smo klasičan jo-jo efekt na tržištu nafte. Na kraju tjedna, terminske cijene su blago porasle, no prvenstveno kao posljedica straha od uragana Francine koji je poremetio proizvodnju u američkom dijelu Meksičkog zaljeva. Tako je barel nafte Brent prošli tjedan poskupio 0,8 posto, a barel na američkom WTI poskupio je 1,4 posto. Procjenjuje se da će proizvodnja u Meksičkom zaljevu u rujnu biti smanjena za 50 tisuća barela dnevno. Međutim, ako zastoji u proizvodnji budu kratkog daha i ako se pokaže da je šteta na platformama minimalna, cijene bi se zbog prognoza o potražnji mogle vratiti na razinu na kojoj su bile prije uragana. Oprez trgovaca posljedica je zabrinutosti zbog usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega slabi potražnja. Svi posljednji podaci pokazuju da se usporava rast američkog gospodarstva, a ni kinesko ne raste toliko brzo koliko su analitičari očekivali početkom godine. Gospodarstvo eurozone također raste sporo. Zbog toga su OPEC i Međunarodna agencija za energiju prošloga tjedna ponovno snizile procjene rasta potražnje u ovoj godini. Vidjet ćemo hoće li očekivana smanjenja kamatnih stopa centralnih banaka potaknuti veću gospodarsku aktivnosti i potražnju za naftom. U novi tjedan ulazimo s terminskim cijenama nafte Brent na razini od oko 72 $/bbl, a WTI na razini 69 $/bbl.

Nedostatak pšenice

Prošlotjedni USDA izvještaj je bio relativno neutralan. Zalihe na kraju kampanje 2024./25. pšenice, kukuruza i soje, u SAD-u i u svijetu, slične su brojkama iz kolovoza. Nekoliko je tu procjena koje će se provlačiti tržištem u periodu pred nama. USDA procjenjuje globalne zalihe meke pšenice, isključujući Kinu, na 122,7 milijuna tona, najniže u 17 godina; SG procjenjuje žetvu meke pšenice u EU na 114,4 milijuna tona, što je najniža vrijednost u 12 godina, a žetvu kukuruza u EU na 57,9 milijuna tona (što je 2,1 milijuna tona manje u odnosu na kolovoz); ukrajinski proizvođači procjenjuju žetvu kukuruza na 22,5 milijuna tona (u usporedbi s vladinih 25 milijuna tona i 31 milijuna tona u 2023); u Brazilu, u Parani i Mato Grossu, dvije države najveće proizvođače soje, vlažnost tla je najniža u posljednjih 30 godina.

Na početku novog tjedna prognoze za SAD su tople i suhe, a sušna sezona u Brazilu je previše sušna. Kao posljedica svega, fondovi su smanjili svoje neto short pozicije, posebno u kukuruzu. Globalne cijene žitarica porasle su prošli tjedan nakon što je Rusija napala ukrajinski brod za žito, a hedge fondovi pokušavaju pokriti gubitke, a ovo je doba godine kada cijene pšenice obično počinju rasti. Ako gledamo statistiku i povijest, na temelju podataka iz posljednjih 15 godina, 17. rujna, označava ‘sezonski minimum‘ na CBOT-u za proljetno zasijane pšenice. Na burzama su cijene pšenice obično rasle krajem rujna i u listopadu. Hoće li tako biti i ove godine?

Cijena bakra pala

Gledajući cijene fizičke roba u regiji, povijesno gledano, rujan je bio jedan od najvažnijih mjeseci u godini, s obzirom na obujam poslovanja, no zadnja dva tjedna trgovalo se ispod prosjeka. Razloga za to je više, od smanjene ponude, preko poteškoće mlinova u promjeni cijena brašna prema svojim krajnjim kupcima, do pada potrošnje i potražnje za stočnom hranom kao posljedica svinjske kuge. Sve to skupa uronjeno u vrlo opasnu geopolitičku neizvjesnost, koja budi strah od jednog ili više "crnih labudova" do rujna/listopada.

Terminske cijene bakra pale su ispod 4,2 $/lbs, povlačeći se s dvotjednih najviših razina jer su razočaravajući ekonomski podaci iz Kine povećali zabrinutost potražnje u najvećem svjetskom potrošaču metala. Podaci objavljeni tijekom vikenda pokazali su da su industrijska proizvodnja, maloprodaja i investicije u fiksnu imovinu u Kini u kolovozu promašile prognoze. Stopa nezaposlenosti u gradovima također je porasla na šestomjesečni maksimum, dok su cijene kuća padale najbržim tempom u devet godina. U međuvremenu, cijene bakra skočile su oko 4 posto prošli tjedan usred snažnog porasta rizične imovine, uključujući globalna tržišta dionica, robu i valute osjetljive na rizik. Ti su potezi uslijedili usred sve većih očekivanja da će FED na ovotjednom sastanku donijeti iznimno veliko smanjenje stope od 50 baznih bodova.

25. studeni 2024 00:25