Prvi veliki raskol među većim dioničarima Čakovečkih mlinova dogodio se prije četiri godine kada je Uprava te tvrtke, tada još na čelu sa Stjepanom Vargom, ujedno pojedinačno i najvećim dioničarem, donijela prijelomnu stratešku odluku da će se kompanija sve manje baviti proizvodnjom brašna i pečenjem pekarskih proizvoda, a sve više maloprodajom. Nekoliko velikih dioničara koji se nisu složili s novom strategijom razvoja tvrtke tada je prodalo svoje udjele mirovinskim fondovima, koji su, naprotiv, podržali Vargu i svoju podršku potvrdili povećanjem svojih udjela u Čakovečkim mlinovima.
Drugi veliki raskol među suvlasnicima dogodio se prošle godine, kada su na vrata Čakovečkih mlinova pokucali predstavnici poljskog private equity fonda Enterprise Fund VII s (pretpostavlja se izdašnom) ponudom da maloprodajni biznis čakovečke tvrtke bude prodan Studencu. Priča se, a priču smo čuli iz vrlo dobro obaviještenih izvora, da su mirovinci bili skloni prihvatiti ponudu, ali da ju je Varga glatko odbio. Posljedica tog vlasničkog razmimoilaženja mišljenja o tome što je najbolje za sve dionike kompanije bila je još jedna Vargina prijelomna odluka, realizirana prošlog tjedna: nakon gotovo tri desetljeća u kojima je bio alfa i omega Čakovečkih mlinova, Varga je, zajedno sa suprugom Ružicom, prodao 24,78 posto dionica sisačkoj tvrtki Mlin i pekare, koju kontrolira obitelj Plodinec.
Previše neobičnih detalja
Odmah potom uslijedilo je sklapanje ugovora o zajedničkom djelovanju mirovinaca (Allianz ZB i PBZ Croatia osiguranje), Mlina i pekara te tvrtke Plodinec, koji sada zajedno drže 64,53 posto udjela u Čakovečkim mlinovima, uslijed čega je nastala i njihova obveza objavljivanja ponude za preuzimanje čakovečke kompanije. No sve dok Hanfa ne odobri objavljivanje namjere njihova preuzimanja, što će pak učiniti tek nakon što u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja bude proveden postupak prijave koncentracije i za to dobiveno odobrenje, javnosti će ostati nepoznato kakve su namjere preuzimatelja Čakovečkih mlinova i što se time zapravo želi postići.
Za razliku od preuzimatelja, koji prije objave ponude za preuzimanje ne smiju ništa iznositi u javnost, nezavisni analitičari smiju, ali uglavnom to ne žele. Jedan od njih objasnio nam je da ne želi ništa nagađati ‘jer predugo poznaje Stjepana Vargu i nije mu jasno što ga je moglo natjerati da ide prodavati svoj udjel u kompaniji koju je stvorio‘, drugi nam je iskreno rekao da ‘ne zna što bi o tome uopće mislio, previše je tu neobičnih detalja, a i ne vidim kakva bi sinergija i dodana vrijednost iz tog preuzimanja mogla proizaći‘. Da se razumijemo, riječ je o vrsnom analitičaru koji jednako dobro poznaje tržište mlinskih i pekarskih proizvoda i stanje u domaćoj maloprodaji, ali, kao i većini drugih, enigma mu je obitelj Plodinec.
Iako je u hrvatskim uvjetima u rangu većih poduzetnika, među mnoštvom samozatajnih poduzetnika u Hrvatskoj obitelj Plodinec vjerojatno je najsamozatajnija i najmanje poznata ne samo u široj poslovnoj zajednici već i u branšama u kojima posluje. Uspije li joj preuzimanje Čakovečkih mlinova i odluči li jednog dana objediniti sve tvrtke koje vlasnički kontrolira u jednu, mogla bi je nazvati ‘Čakovečki mlin i pekara Klara‘ i još tim nazivom ne bi sve obuhvatila.
Osim Mlina i pekara, pod vlasničkom kontrolom Plodineca još su Zagrebačke pekarne Klara, Prehrana trgovina, tvrtka Papuk Našice i tvrtka Plodinec. Sve skupa riječ je o oko 215 milijuna eura prihoda u prošloj godini, ostvarenih pretežito u dva segmenta, mlinarstvo i pekarstvo te maloprodaja. S Grupom Čakovečki mlinovi taj iznos povećao bi se za još 183 milijuna eura.
Cijelu kompanijsku priču o Čakovečkim mlinovima pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.