‘;
Iulian Plestiu, direktor aukcijske kuće Artmark Hrvatska, otkriva kako pripremaju sedmu sezonsku dražbu i planiraju širenje
Posljednje dvije godine glasovita Kuća Amruš, koju je potkraj 19. stoljeća po nalogu zagrebačkog liječnika i gradonačelnika Milana Amruša projektirao slavni arhitekt Martin Pilar, dom je aukcijske kuće Artmark. U prigodan ambijent historicističke dvokatnice ta je rumunjska kompanija smjestila svoje urede i galeriju čije zidove rese djela hrvatskih modernih i poslijeratnih umjetnika koje ljubitelji umjetnosti mogu pogledati, a kolekcionari i kupiti na jednoj od njezinih sezonskih dražbi. Osim što je dražbeni biznis predstavio domaćem tržištu, cilj je Artmarka, jedine aukcijske kuće u Hrvatskoj, potaknuti razvoj domaćeg umjetničkog tržišta, ali i uvesti i reda na njemu jer je, prema definiciji njegova posla, takva kupnja transparentna, poznati su podrijetlo i originalnost, ali i realna vrijednost djela. O dražbenom biznisu, planovima i potencijalu domaćeg tržišta umjetnina razgovarali smo s direktorom hrvatske podružnice, povjesničarem umjetnosti Iulianom Pleștiuom.
Tijekom 2022. otvorili ste bugarsku i hrvatsku podružnicu. Zašto baš ta tržišta?
– S istraživanjem tržišta počeli smo 2021. i bili usredotočeni na susjedna zato što je to, posebno u našem biznisu, najlakše i najlogičnije. Osim Bugarske, s kojom dijelimo kulturu, odabrali smo još jednu svoju susjedu, Srbiju. Ipak, to što ona nije u EU-u malo nam je sve zakompliciralo. S obzirom na to da su nam na pameti bile zemlje bivše Jugoslavije, pogled smo bacili prema zapadu, Ljubljani i Zagrebu, te na kraju odabrali Zagreb zbog niza prednosti.
Kojih?
– Osim što je mnogo hrvatskih umjetnika, posebno devedesetih godina prošloga stoljeća, radilo u zapadnim zemljama, umjetnost je iz klasične prema modernoj evoluirala slično kao u Rumunjskoj. Također, Zagreb je trenutačno svojevrsno središte za cijelu regiju: u središtu je srednje i istočne Europe, izvrsno je geografski i kulturno povezan s regijom.
Jeste li dosad zadovoljni brojčanim rezultatima?
– U Rumunjskoj smo počeli raditi 2009. i do danas smo postali tržišni lider s više od osamdeset posto udjela. Ove godine radimo šestotu dražbu u Rumunjskoj, 620. ukupno. U Hrvatskoj smo dosad priredili šest sezonskih dražbi, pripremamo sedmu. Na prvoj, u listopadu 2023., ponudili smo 100 lotova klasične, moderne i poslijeratne likovne umjetnosti s udjelom prodanih lotova od 60 posto, ukupno vrijednih 250 tisuća eura. Taj trend nastavili smo i na sljedećim dražbama. Iako umjetnost ne treba promatrati hladno, prema brojevima, jer u njoj ima nešto nedodirljivo, daje vrijednost samo dok je promatrate, u njoj uživate, ali na kraju dana moramo je izraziti i brojčano. Cilj nam je postići cijenu od sto tisuća eura po slici, ali i proširiti se s likovne umjetnosti na nakit, dekorativne predmete, namještaj…
Koji su dosadašnji najviši ostvareni iznosi?
– Artmark Rumunjska u prosincu je premašio rumunjski rekord: rad jednog rumunjskog slikara prodan je za 360 tisuća eura. Hrvatski rekord, ne samo Artmarkov, nego općeniti, i dalje drži ‘Antička ljepota‘ Vlahe Bukovca koju smo prošlog listopada prodali za 66 tisuća eura. Globalni rekord za neko hrvatsko djelo drži Meštrovićeva skulptura ‘Napuštena‘ koja je na Christie‘sovoj dražbi prije šest godina prodana za 268 tisuća eura, s porezom 313 tisuća eura. Dakle, to su iznosi koje želimo postići. Premda, moram dodati da su naše dražbe otvorene za sve kupce. Šezdeset posto njih kupuje radove ispod deset tisuća eura. Relativno pristupačno.
Cijeli razgovor pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.