Poslovna analitika jedna je od domena u kojima Comping, jedna od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, pojačava svoju prisutnost na našem tržištu. Razgovarali smo s Davorom Jambrešićem, direktorom poslovne analitike i BI menadžerom u Compingu, o tome čime se točno bave, kojim se tehnologijama koriste, kakav im je poslovni plan za ovu godinu, što tvrtke trebaju znati prije nego što počnu automatizirati procese, što razlikuje dobre tvrtke od onih drugih i kako se može ubrzati donošenje dobrih odluka.
Što razlikuje dobre od loših tvrtki kad je upravljanje u pitanju? Kako dobre tvrtke donose dobre odluke i u čemu one loše najčešće griješe?
– Danas se posluje brzo, konkurencija stalno radi i nepredvidivi vanjski utjecaji, primjerice pandemija, tektonski geopolitički događaji kakav je rat u Ukrajini poremećaji u logistici itd., stavljaju sve postojeće poslovne modele i procese na velik test. Zato je presudno brzo donositi dobre odluke. Kako bi se to postiglo, odlučivanje treba što više automatizirati. Treba automatizirati sve što se može automatizirati u prikupljanju, analizi i predstavljanju podataka kako bi se odluka na temelju tih uvida mogla donijeti što prije. Većina tvrtki svjesna je toga, no problem nastaje u uvođenju automatizacijskih tehnologija. Tu nema brzih pobjeda. Treba imati dugoročnu strategiju i viziju, širok spektar poslovnih i tehničkih znanja te uvijek imati na umu i širu sliku – zašto uvodimo to što uvodimo.
Koje poslovne odluke treba automatizirati i kako se to radi, odnosno prema kojim načelima i alatima?
– Pojavom sustava napredne analitike i umjetne inteligencije kao prirodne nadogradnje tradicionalnih sustava za poslovnu inteligenciju (business intelligence – BI) dolazimo do situacije u kojoj tehnologije same predviđaju potencijalni ishod ili više mogućih ishoda, a to olakšava odlučivanje. Nedostatak je potpune automatizacije modelima napredne analitike, s jedne strane, svojevrsno otuđenje krajnjega korisnika od procesa odlučivanja – menadžeru sve to može izgledati kao svojevrsna crna kutija; s druge strane, tehnologije i modeli kojima se koristi nisu savršeni i mogu propustiti otkriti nedostatke u odlučivanju te rezultirati pogreškama u poslovanju. Zato tehnologija i čovjek moraju raditi zajedno: kao što je za pobjedu u utrci automobil Formule 1 potreban vrhunski vozač, tako i sustavi poslovne analitike trebaju vrhunske analitičare i donositelje odluka da bi ostvarili svoj puni potencijal.
Alati za poslovnu analitiku zahtijevaju predznanje. Tu nije riječ samo o poznavanju tehnologija – što tvrtka mora još znati da bi te alate adekvatno primjenjivala?
– Mora imati tim ljudi koji odgovarajuću tehnološku problematiku, primjerice prikupljanje podataka, pohranu, analizu, vizualizaciju, matematičko modeliranje, može upariti s dubokim razumijevanjem poslovanja. Drugim riječima, tvrtka mora biti analitički zrela kako bi se tehnologijama mogla služiti tako da iz njih izvuče maksimalnu korist. Prema istraživačkoj tvrtki Gartner, četiri su razine analitičke zrelosti. Na prvoj su razini kompanije koje se koriste isključivo mjesečnim financijskim izvještajima za ocjenu svog stanja. Druga razina obuhvaća kompanije koje imaju razvijen sustav za poslovnu inteligenciju i skladištenje podataka te s pomoću njega financijske izvještaje dekomponiraju na detaljnije elemente i poluge upravljanja. Treća razina znači da se kompanija koristi elementima umjetne inteligencije za predviđanje nekih budućih događaja i potencijalnih prilika ili prijetnji, a na četvrtoj su kompanije koje uvide iz svojih podataka upotrebljavaju za stalnu optimizaciju poslovanja.
Koje su najčešće zamke u koje tvrtke upadnu tijekom primjene tehnologija za poslovno izvještavanje?
– Tvrtke se pri primjeni alata za poslovnu analitiku često zanesu samom tehnologijom pa postanu manje osjetljive na očekivanja svojih korisnika, na njihove potrebe i strahove vezane uz posao koji rade. Najčešće griješe u tome. Ilustrirat ću vam to na primjeru novije dogme u IT svijetu. Riječ je, naime, o želji da svi imaju pristup svim podacima u poslovanju i svim alatima za njihovu analizu. Većina poslovnih korisnika nema ni vremena za samostalno kreiranje izvještaja ni znanja i vještina za integriranje i čišćenje više izvora podataka s pomoću BI alata. Taj napredni oblik korištenja otpada na maksimalno 20 posto organizacije. Svi ostali u tvrtki trebaju imati sigurno mjesto na kojem će, u sklopu sustava njihovoj funkciji prilagođenih dashboarda, moći naći tražene informacije uz minimalnu mogućnost pogreške. Drugo što tvrtke čine jest pokušaj da sve izvještajne probleme svoje organizacije riješe velikom, 'industrijskom' primjenom sustava za poslovnu analitiku. Bolje je to raditi postupno, u više faza.
Kako upravi pokazati vrijednost koju donosi ulaganje u softver za poslovnu inteligenciju ?
– Katkad je teško uspostaviti korelaciju između korištenja BI sustava i financijskih učinaka, međutim na tome treba inzistirati kad god je to moguće, čak i kad je za to potreban dodatan napor. Jedan od zornih primjera s kojima sam se susreo u praksi odnosio se na korelaciju između ostvarenja rezultata prodajne mreže i korištenja BI sustava kod prodajnih predstavnika. Oni prodajni predstavnici koji su se koristili BI sustavom u svom radu ostvarili su bolje prodajne rezultate u usporedbi s onima koji nisu upotrebljavali taj sustav i onima koji su se njime manje koristili. Jasna financijska metrika povrata na investiciju svakako će osigurati jasan i transparentan pristup u postavljanju prioriteta, promicanju kulture fokusa na rezultat, ali i najvažnije – rezultirat će boljom podlogom za daljnje investicije.
Dosta vremena proveli ste stječući ekspertizu u upravljanju podacima u velikom osiguravajućem društvu, a onda ste se odlučili za promjenu i dolazak u Comping. Što vas je navelo na taj korak?
– Bila je to prilika za daljnji stručni i osobni rast, pri čemu se Comping kao kompanija poznata po kontinuiranoj kulturi inovacija jasnoj ambiciji za pozicioniranjem kao jedan od ključnih igrača u području analitike u regiji nametnuo kao najbolji mogući izbor. Rad s korisnicima u velikoj organizaciji primarno vas uči kako tehnologija sudjeluje u stvaranju dodane vrijednosti i koje to dobre prakse prolaze kod različitih skupina korisnika. Nasuprot tomu, na strani dobavljača tehnologija, prostor tehnoloških rješenja mnogo je širi, pri čemu upravo iskustvo rada 's druge strane' omogućava visoku razinu razumijevanja jezika menadžmenta i izazova s kojima se susreću. Kombinirani poslovno-tehnološki pogled na poslovanje jedan je od glavnih razloga zbog kojih smo u stanju brzo i efikasno kreirati vrlo precizna rješenja za adresiranje potreba iz domene poslovne analitike.
Čime se točno bavi Compingov Odjel poslovne analitike? Kojim se tehnologijama koristite? Što je bit poslovnog plana vašeg odjela u Compingu, bar za ovu godinu? Tko vam je tržište?
– Jedna od ključnih komponenata Compingove dugoročne strategije jest klijentima pružiti cjelokupan spektar usluga povezanih s prikupljanjem i korištenjem podataka. U praksi to znači da pružamo usluge razvoja već dobro poznatih BI sustava za podršku odlučivanju, ali isto tako nudimo kompleksne sustave za procesiranje velikih količina podataka (podatkovno inženjerstvo) te napredne analitičke sustave za otkrivanje skrivenih poslovnih prilika ili bolnih točaka kao što su, primjerice, prijevare. Kao dodatnu komparativnu prednost istaknuo bih sinergiju s infrastrukturnim segmentom naše kompanije, što znači da smo sposobni realizirati vrlo kompleksne multidisciplinarne projekte. Tehnološki gledano, fokusirani smo na alate svojih glavnih partnera kao što su IBM, SAS, Microsoft, VMware i Cloudera, a tržištem smatramo gotovo sve kompanije koje imaju želju i ambiciju transformirati svoje poslovanje prema kvalitetnijoj iskoristivosti podataka koje posjeduju. Vjerujem da su referencije iz financijske industrije, hotelijerstva, energetike, javne uprave već sada dobra ilustracija širine koju smo u stanju pokriti.
Koliko stručnjaka zapošljava Odjel poslovne analitike? Što im je ekspertiza, gdje su stjecali iskustva i po čemu su konkurentni u odnosu na ostale na tržištu koji barataju sličnim tehnološkim znanjima?
– Odjel poslovne analitike trenutačno zapošljava dvadesetak stručnjaka, no trend je rast njihova broja. Dio njih u Comping je stigao akvizicijom kompanije Data Target, koja ima višegodišnje iskustvo uvođenja BI rješenja na IBM-ovu platformu; dio su postojeći Compingovi eksperti koji imaju iznimna iskustva u rješenjima iz podatkovnog inženjerstva i iskustva na razvoju Compingove IoT platforme, odnosno interneta stvari, a dio je došao pojedinačnim zapošljavanjem. Kad je riječ o zadnjoj skupini, to su mladi stručnjaci s dokazanim rezultatima iz domene analitike u financijskoj industriji i konzaltingu, pri čemu smo posebno ponosni na to što su gotovi svi došli k nama jer smo poželjan poslodavac. Konkurentnost vidimo upravo u sinergiji i kombinaciji znanja i iskustava koje sve tri skupine stručnjaka donose u svaki zajednički projekt.
Poslovno izvještavanje i analitika, obrada golemih količina podataka i tehnologije za sprječavanje prijevara tri su glavna segmenta kojima se bavite. Koliki je potencijal za primjenu takvih rješenja na hrvatskom tržištu?
– Svaka kriza, pa tako i ovih nekoliko koje su nam se dogodile u posljednje dvije-tri godine, dodatno budi svijest o potrebi za bržim i informiranijim reakcijama na promjene u poslovnom okružju. Zbog toga su u BI ulagale i one organizacije koje su mislile da im to još nije potrebno, ali to je također osvježilo ili unaprijedilo rješenja u kompanijama koje već imaju takve sustave. Što se tiče podatkovnog inženjerstva, odnosno obrade golemih količina podataka, zanimanje postoji, međutim pronalaženje pravoga poslovnog slučaja kao preduvjeta za investiciju u velikom je broju zainteresiranih kompanija i dalje glavni izazov. Naprednu analitiku u smislu traženja skrivena znanja, a u to svrstavam i tehnologije za sprečavanje prijevara, pozicionirao bih nekamo između prethodno opisana dva područja. Očekujem da će projekti u sva tri navedena područja postati komplementarni, odnosno da će se BI sustav neizostavno nadograditi, bilo da je riječ o otkrivanju prijevara, analizi potrošačke košarice, optimiranju cijene bilo ciljanim marketinškim kampanjama i tomu slično.
Planirate li se širiti i izvan hrvatskih granica i kamo? Što bi u tome bio cilj u kratkoročnom razdoblju?
– Comping je, uz Hrvatsku, prisutan u Sloveniji, a ambicija je, kao što sam već naglasio, aktivnije iskoračiti u tržište regije u svim segmentima poslovanja, pa tako i u analitici. Želimo pružati cjelokupan spektar podatkovnih usluga svim svojim korisnicima. Maksimalno ulažemo u tehnološka i ključna poslovna znanja i vještine te želimo biti istinski partner svojih klijenata i jedini pravi odabir u realizaciji ciljeva povezanih s analitikom poslovanja.