Osnovano još potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća, ekoimanje Zrno među prvima je potaknulo svijest o potrebi organskog uzgoja na ovim prostorima. Danas je to jedini biointenzivni vrt u regiji, a njegov mladi direktor upravo je proglašen najboljim ekopoljoprivrednikom u Europi. Dio je poslovne obitelji Biovega
Kao kruna dosadašnjeg rada stiglo je prije tjedan dana proglašenje Davida Pejića, direktora Zrna, najstarijega hrvatskog ekološkog imanja, najboljim ekološkim poljoprivrednikom u Europskoj uniji. Nagradu Europske komisije osvojio je u Bruxellesu u natjecanju koje je održano prvi put. Bio je jedini ekopoljoprivrednik iz Hrvatske koji je uopće ušao u izbor i potom pobijedio u završnici 'EU Organic Awardsa' među dvjesto prijavljenih projekata u osam kategorija iz 26 članica EU.
U trideset godina postojanja ekoimanja u općini Dubrava u Zagrebačkoj županiji uspješno su pomaknute mnoge granice, a pomiču se i dalje. Pejić, naime, na imanju primjenjuje poljoprivrednu tehniku no till/no dig, odnosno uzgoj bez obrade tla u najvećem biointenzivnom vrtu u Hrvatskoj i susjedstvu, a u Zagrebu je otvorio Zrno bio bistro, prvi i jedini certificirani ekorestoran u Hrvatskoj.
Važnost inovacija
Za Pejića je nagrada svakako znak prepoznavanja rada i inovativnosti ekoimanja Zrno (veličine 22 hektara), kojem je na čelu šest godina i koje posjeduje 150 certificiranih ekoloških proizvoda. Smatra da u okolnostima u kojima još uvijek spoznajemo sve negativne efekte konvencionalne, kemijske poljoprivrede na okoliš ekološka poljoprivreda pruža jedinstvenu priliku. Uvjeren je da je ekološka poljoprivreda alat kojim se može poboljšati kvaliteta življenja, ali i osigurati je za generacije koje tek dolaze.
– Kao poljoprivrednicima ekološka poljoprivreda omogućava nam da zaštitimo svoje tlo, kao kupcima da očuvamo zdravlje, a kao društvu razvoj bez ugrožavanja ekosustava. Inovacije u proizvodnji omogućuju nam stvaranje proizvoda koji su praktički sami u svojoj kategoriji, poput našega certificiranog ekološkog bezglutenskoga kruha od kiselog tijesta. U posljednjih nekoliko godina inovacija koja nam je dala najviše rezultata i privukla najviše pozornosti uspostavljanje je najvećeg no-till/no-dig biointenzivnog vrta u regiji. Riječ je o novom pristupu ekološkom vrtlarenju koje na malim površinama, bez upotrebe mehanizacije, daje iznimno dobre rezultate te samim time predstavlja i budućnost razvoja za male poljoprivrednike koji teško dolaze do većih površina. Prisutni smo isključivo na hrvatskom tržištu, osim mjestimičnog izvoza viškova poljoprivrednih kultura. U proizvodnom sustavu imamo potpunu kontrolu nad ulaznim sirovinama i krajnjim proizvodom jer je cijeli proizvodni ciklus na našem imanju. Cilj nam je oduvijek bio nuditi proizvode obilježene i određene tim jedinstvenim okolnostima. Također, nastojimo biti svjesni i sve više razvijati svoju ulogu u edukaciji i promicanju ekološke proizvodnje – objašnjava Pejić.
Vlastiti prodajni kanali
Povijest ekoimanja Zrno iz Habjanovca počinje potkraj 80-ih godina kada ga pokreće Zlata Nanić, pionirka ekološkog uzgoja i zdravih stilova življenja na ovim područjima. Po tome je bila vrlo bliska u viziji i partnerskom poslovanju s roditeljima Davida Pejića: Jadrankom Boban Pejić i Zlatkom Pejićem, koji je kao okolišni aktivist prije 30 godina dobio nagradu UN-a. Zlata Nanić 2010. godine prodaje Zrno, odnosno Bio-zrno d.o.o., supružnicima Pejić te ono postaje dio poslovnog ekosustava obitelji Pejić u kojem su tvrtka Biovega, nakladnička kuća Planetopija te obrazovna ustanova Makronova.
– Preuzimanje Bio-zrna financirano je iz poslovanja Biovege, ali sama Biovega je 'samopodignuta' početkom 90-ih iz inicijalnih edukativnih aktivnosti i aktivizma koji su uvjetovali daljnji razvoj poslovnih aktivnosti. U to su vrijeme ekološki proizvodi i cjelovite namirnice bili nedostupni te je bilo nužno organizirati osnovne trgovačke procese i aktivnosti kako bi ljudi uopće mogli doći do proizvoda čije se korištenje preporučalo putem edukativnih programa. Biovega je dio naše poslovne obitelji i najvažniji partner Zrna. Opskrbljuje nas ekološkim sirovinama koje nije moguće uzgojiti vlastitim kapacitetima, a Bio-zrno svoje proizvode stavlja na tržište isključivo putem Biovege, odnosno njezina maloprodajnog lanca od 17 trgovina ekoproizvoda bio&bio. Postojanje vlastita maloprodajnoga kanala omogućilo je proizvodima Zrna jedinstveno pozicioniranje i prisutnost u doživljaju kupca. Također, proizvodni model Bio-zrna gdje se primarni poljoprivredni proizvod upotrebljava u više daljnjih, vlastitih pogona omogućio je visoku razinu kontrole i korištenja bilo kakvih viškova ili različitih klasa poljoprivredne kulture. U tom je smislu tržišno probijanje proizvoda Zrna komplementarno rastu maloprodajne mreže bio&bio te prati njezine potrebe – iznosi Pejić.
Četiri proizvodne cjeline
Ekološki uzgoj uvijek je bio odrednica i dio koda Zrna, kaže Pejić, i u početku principi ekološkog uzgoja bili su nešto što se rutinski omalovažavalo. Danas za Pejića nema sumnje da su smjer i praksa ekouzgoja smjer budućnosti razvoja poljoprivrede. Po njemu su cijena i efekti konvencionalne, odnosno kemijske poljoprivrede na okoliš i zdravlje pojedinca iznimno veliki te je promjena nužna, što prepoznaju i akcijski planovi EU koji u prvi plan stavljaju razvoj i širenje ekopoljoprivrede. Da se ekološka svijest probila vidi se i iz prihoda Zrna, koji su u 2021. iznosili 9,1 milijun kuna i koji su prosječno rasli 10 posto unazad zadnjih sedam godina. Ove je godine na tragu da s 40 zaposlenih ostvari rast od oko pet posto.
– Bio-zrno ima četiri proizvodna pogona, odnosno cjeline. U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uzgajamo 60-ak kultura, ponajviše povrća: salate, korjenasto, plodovito ili lisnato povrće. U preradi upotrebljavamo te svoje poljoprivredne kulture za seriju jedinstvenih prerađevina, uglavnom prirodno fermentiranih proizvoda poput kiselog daikona (japanska bijela rotkva) i čičoke (iz obitelji glavočika; gomoljasti suncokret, divlji slatki krumpir). Zatim putem pekarske proizvodnje nudimo ukupno 52 proizvoda od kruha od kiselog tijesta i slastičarskih proizvoda do gotovih sendviča i salata. Na kraju u ugostiteljstvu i bio bistrou Zrno objedinjujemo sve prethodne proizvodne linije u originalna jela i gastroponudu – nabraja Pejić.
Pejić se suočio s teškoćama zbog pokretanja proizvodnje u seoskom području s ograničenom infrastrukturom.
Nepredvidljiva poljoprivreda
Osim toga, naglašava da je ekološka poljoprivreda zahtjevna, uostalom kao i poljoprivreda općenito, te su rezultati barem djelomično nepredvidljivi. To je određena stopa rizika koju Pejić treba uračunati kod planiranja, što je posebice važno za Zrno, u kojem se jedan proizvodni proces ulijeva u drugi, pa se bilo kakva nedostatnost osjeti u cijelom lancu. Problem informiranosti i povjerenja na tržištu ekoproizvoda, na kojem Pejić primjećuje veliku dozu greenwashinga (ekomanipulacije, obmanjivanje javnosti o ekološkoj odgovornosti tvrtki i država), predstavlja otegotnu okolnost jer devaluira napore onih koji rade autentično.
– Koronakriza snažno je utjecala na naše poslovanje, ponajprije na bistro. Prilagodili smo se uvođenjem suradnje s dostavnim servisima, koji su trajno promijenili navike gostiju, odnosno kupaca te sad predstavljaju važan kanal. Također, koronakriza imala je i efekt na performanse pekarskog asortimana, koji se ipak s vremenom oporavio. Ali mi uvijek radimo na razvoju novih i poboljšanju postojećih proizvoda kako bismo potpuno iskoristili povezanost i interakciju svojih različitih proizvodnih pogona. Novi proizvodni objekti koje planiramo svakako će nam omogućiti brži rast i ekspanziju asortimana, kao i pouzdaniji proizvodni ciklus. Kad realiziramo navedeno, planiramo daljnje investicije u edukacije i turizam, odnosno potencijal ekoimanja Zrno kao središnje točke ekološke proizvodnje u Hrvatskoj – očekuje Pejić.
Makroplata za ekogurmane
Osim direktnih plaćanja za poljoprivrednu proizvodnju, Pejić veli da je Zrno iskoristilo mali zajam HAMAG BICRO-a za ruralni razvoj i covid-zajam tijekom krize. Također, koristi se de minimis potporama (potpore male vrijednosti) Zagrebačke županije na osnovi javnih poziva za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Nedavno je završena investicija putem programa ruralnog razvoja za solarnu elektranu, istaknuo je Pejić, a osim te investicije u obnovljive izvore energije, za sada se Zrno nije znatnije koristilo sredstvima iz natječaja programa ruralnog razvoja. U njemu trenutačno rade na projektu novih proizvodnih objekata, koje planiraju u budućnosti prijavljivati na natječaje. Posjećenost i poslovanje, pak, bio bistroa Zrno raste neprekidno od 2015. te Pejić naglašava da su gosti prepoznali jedinstvenu kvalitetu bistroa i njegova pristupa 'od polja do stola' u kombinaciji s ekološkim certificiranom ponudom. Bio bistro je jedini ugostiteljski objekt u Hrvatskoj s Eko gastro certifikatom, koji jamči stopostotni udio ekoloških namirnica.
– Zasad nemamo plan otvarati još bistroa, ponajprije stoga što je logistika opskrbe ugostiteljskog objekta vlastitim namirnicama iznimno zahtjevna. Cilj je stalno unapređivati kvalitetu postojećeg bistroa, koji recimo nudi makroplatu kao svojevrsni dnevni specijal. Riječ je o uravnoteženom spoju različitih kategorija biljnih namirnica koji se prilagođava godišnjim dobima i sezonskoj ponudi s imanja Zrno. Od ostalih jela, možemo istaknuti sendvič Kayu od vlastita kruha od kiselog tijesta, Panirani tofu, koji sami radimo od vlastite soje, Cordon Bleu, za koji sami izrađujemo seitan, i mnoga druga cjelovita jela koja se svaki dan pripremaju 'od nule', što jamči svježinu i jedinstven doživljaj – naglasio je Pejić.