Iako makroekonomsko okružje obilježeno visokom inflacijom, rastućim kamatnim stopama i slutnjama o recesiji nije baš najsretnije ozračje za investicije, u Hrvatskoj se i dalje nižu najave o osnivanju novih private equity-fondova (PE) i venture capital-fondova (VC), nagovještavajući daljnji razvoj tog tržišta i alternativnih opcija financiranja. U samo pet godina investicije privatnoga kapitala porasle su pet puta, na 439 milijuna eura u 2022. godini, dosegavši 0,65 posto BDP-a, a ako je suditi prema najavama, taj uzlazni trend trebao bi se nastaviti i u idućem razdoblju.
– Tri su nove inicijative koje će pomoći daljnjem razvoju ovog tržišta. Prva je CEETT, na osnovi kojeg će uskoro početi raditi VC fond tehnološkog transfera koji će imati za cilj komercijalizaciju perspektivnih istraživačkih projekata s naših sveučilišta. Tu je i novi program za potporu VC fondova, u kojem će ponovno sudjelovati Europski investicijski fond i gdje će se iskoristiti dio namjenskih strukturnih fondova te nova zajednička inicijativa Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europskog investicijskog fonda (EIF) za razvoj financiranja growth capitalom s fokusom na zelena ulaganja te inovacije. Samo javna sredstva koja su na raspolaganju za te tri inicijative su velika (CEETT – 40 milijuna eura, VC – 80 milijuna eura, growth capital – 52 milijuna eura), a očekuje se i sudjelovanje privatnih ulagača u svakoj od njih, što znači da će PE i VC fondovi imati znatno veći iznos kapitala na raspolaganju – ispričala je Mirna Marović, direktorica VentureXchangea (VX) i predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), u kojoj su okupljeni fondovi s kapitalom većim od 3,5 milijardi eura.
Nema stajanja
Tu su naravno i postojeći domaći fondovi, Invera, Provectus i Prosperus, koji još nisu završili fazu investiranja, kao i inozemni, poput Mid Europe Partners ili Enterprise Investorsa, zatim neki novosnovani, poput fonda SQ Capital, te brojne najave novih fondova, poput slovenskog Silicon Gardensa i AYMO Venturesa. A i osnivači postojećih fondova ne planiraju stati na broju jedan.
Takav plan imaju u društvu Invera Equity Partners, čiji je fond do sada investirao oko 60 posto raspoloživih sredstava u tri investicije: Muzej iluzija, Kompare.hr i Marles Hiše Maribor.
– Trenutačno razmatramo nekoliko potencijalnih investicija što u Hrvatskoj što u regiji, a u nekima od potencijalnih investicija smo u vrlo odmakloj fazi pregovora. Aktivno radimo na novim akvizicijama te plasmanu preostalog dijela fonda. Navedeno bi nam omogućilo da u kratkom roku započnemo proces prikupljanja novog i većeg fonda – najavio je Nikola Kličko, senior associate u Invera Equity Partnersu.
Za razliku od drugih fondova, koji su obično usmjereni na nekoliko sektora, Invera nije fokusirana na određeni sektor ili investicijsku strategiju.
– U evaluacijama akvizicijskih prilika ne postavljamo si sektorske prepreke. Međutim, u dosadašnjem su nam se poslovanju sektori kao što su specijalizirana proizvodnja te sektor tech-enabled usluga pokazali posebno propulzivni – napomenuo je Kličko.
Slično razmišljaju i u društvu Prosperus – Invest, koje je putem fonda Prosperus Growth uložilo u pet hrvatskih tvrtki.
Različite ulagačke politike
– Naša ulagačka politika nije ograničena na određene industrije. Za ulaganja odabiremo kvalitetne kompanije koje imaju ambiciju za daljnji organski rast, idealno širi regionalni, te potencijal za ostvarivanje akvizicija sa sinergijskim djelovanjem – naveo je Tomislav Tičić, partner u Prosperus Growthu.
Kada je riječ o udjelima koje preuzimaju od vlasnika, PE fondovi češće preferiraju većinsko vlasništvo, ali i tu ima iznimki. Tako je primjerice Mid Europa, koja upravlja s nekoliko fondova privatnoga kapitala, fleksibilna što se tiče manjinskih i većinskih udjela.
– Trenutačno u Hrvatskoj imamo dvije investicije, prva je većinska investicija u Mlinar, druga je manjinska investicija u M+ Grupu. Zainteresirani smo i za daljnja ulaganja diljem Europe, a Hrvatska i regija su među našim ključnim tržištima – rekao je Aleksandar Dragičević, principal u Mid Europi.
Ulagačke politike fondova razlikuju se i visinom pojedinačne investicije, a u pravilu su investicije hrvatskih fondova manje od onih regionalnih, budući da potonji raspolažu većim iznosima kapitala.
– Fondovi growth capitala koji djeluju u Hrvatskoj ulagali su u prosjeku između tri i 12 milijuna eura. Regionalni fondovi, koji ponajprije pružaju buyout capital, ulažu i znatno veće iznose, a u pravilu riječ je o minimalno 20 milijuna eura direktnog ulaganja, odnosno ukupne vrijednosti transakcije od 40 milijuna eura zajedno s bankarskim financiranjem – objasnila je Marović.
PE fondovi uglavnom imaju dvije osnove strategije: ulaganje u profitabilna društva u visokorastućim industrijama čiji se proizvodi ili usluge lako skaliraju te društva u industrijama s potencijalom konsolidacije i ostvarivanja uštede na razini holdinga takvih društava i često su, ali nije pravilo, orijentirani na nekoliko sektora. S druge strane, VC fondovi, koji ulažu isključivo u startupove u različitim fazama razvoja, većinom su otvoreni za ulaganja u raznovrsne sektore.
– Hrvatski VC fondovi Fil Rouge Capital i Feelsgood Capital važna su karika u razvoju hrvatskog startup-ekosustava, koji je na osnovi takvog djelovanja doslovno procvjetao. Njihova prosječna ulaganja su između 250 tisuća i milijun eura, mogu i premašiti te iznose, a riječ je često i o dodatnim iznosima u buduće runde financiranja – pojasnila je Marović.
Tako Fil Rouge Capital putem tzv. akceleratorskog programa investira do 100 tisuća eura u tvrtke koje su u ranijoj fazi poslovnog razvoja, a iznosi ulaganja tog fonda u već prisutne tvrtke na tržištu su između 200 tisuća i 1,5 milijuna eura.
– U pravilu investiramo u 10 – 15 posto udjela neke tvrtke. Podržavamo osnivače da razvijaju posao i kompaniju, pomažemo im u prikupljanju novih investicija. Izlazna strategija ovisi o kompaniji u koju ulažemo, proizvodu, tržištu i brzini potencijalnog razvoja, tako da ciljamo prodaju udjela strateškom investitoru ili PE fondu. IPO je također opcija, ali je manje vjerojatna – ispričao je Stevica Kuharski, partner u Fil Rouge Capitalu.
Raspon iznosa ulaganja je, kako navodi Renata Brkić, partnerica u Feelsgood Capitalu, fondu za investiranje s društvenim učinkom, od 250 tisuća do tri milijuna eura, ulažu u različite sektore, a glavni uvjet je da projekt uz financijski prinos mora moći postići i pozitivan društveni učinak.
Prije nego što donesu odluku o investiranju u neku tvrtku, fondovi detaljno evaluiraju poduzetničku ideju, kao i tim koji stoji iza nje.
Više o fondovima koji djeluju na našem području, ali i tome kako odabiru kompanije u koje će investirati, doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.
*Surađivala Anamarija Mujanović*