Koncentracija globalnog tržišta dionica porasla je na najvišu razinu u desetljećima, povećavajući rizik za pasivne ulagače.
Deset najvećih dionica u MSCI All Country World Indexu sada čini 19,5 posto široko praćene referentne vrijednosti 23 razvijene i 24 zemlje u usponu. To je porast u odnosu na manje od devet posto koliko je nedavno iznosio 2016. i znatno iznad vrhunca dotcom ere od 16,2 posto u ožujku 2000., prema podacima MSCI-a koji sežu do 1994. godine, objavio je Financial Times.
U svjetskom indeksu MSCI, koji pokriva samo razvijena tržišta, deset teškaša (sve su američke tvrtke) sada čine 21,7 posto ukupne tržišne kapitalizacije, što znači da je američki udjel u indeksu gotovo na nevjerojatnih 71 posto.
Koncentracija je ‘na najvišoj razini, sigurno u posljednja tri desetljeća, potencijalno čak i duže‘, rekao je FT-u Dimitris Melas, voditelj istraživanja indeksa i razvoja proizvoda u MSCI-ju.
Stupanj koncentracije zapravo je čak i viši jer prvih deset uključuje dvije odvojene klase dionica Alphabeta, vlasnika Googlea, uz pet drugih dionica tzv. Sedam veličanstvenih i tri druge američke kompanije: Eli Lilly, Broadcom i JPMorgan.
Unutar američkih tržišta, deset divova sada čini 28,6 posto ukupne kapitalizacije tržišta dionica, što je porast u odnosu na 11,9 posto u 1995. i najvišu razinu od 1966., prema podacima Elroya Dimsona sa Sveučilišta Cambridge te Paula Marsha i Mikea Stauntona iz Londonske poslovne škole (LBS).
Rast globalnih divova potencijalno predstavlja rizik za ulagače koji traže prednosti diversifikacije, za kojom ulagači tradicionalno žude kao načinom povećanja povrata bez preuzimanja dodatnog rizika, u tzv. vozilima za praćenje indeksa kao što su fondovi kojima se trguje na burzi.
- S koncentracijom od 71 posto u jednoj zemlji ulagači su neproporcionalno izloženi makroekonomskom okruženju SAD-a i prvenstveno raspoloženju američkih ulagača, a ne dobivate diverzifikaciju koju biste mogli očekivati od ulaganja u globalni ETF - rekao je Todd Rosenbluth, voditelj istraživanja u konzultantskoj tvrtki VettaFi.
Posljednjih desetak godina, kolektivna mudrost govori da bi najbolje novac bilo staviti u global tracker i zaboraviti na njega, smatra Nicholas Hyett, investicijski menadžer u Wealth Clubu iz Ujedinjenog Kraljevstva.
- Na kraju krajeva, koja bi bolja diversifikacija mogla postojati od malog ulaganja u svaku uvrštenu tvrtku na svijetu. Ali manji rizik ne znači da nema rizika. Tijekom financijske krize (2007.-08.) globalno tržište dionica palo je za gotovo 40 posto. Današnje koncentriranije tržište dionica sklonije je znatnim padovima vrijednosti - dodao je Hyett.
Koncentracija američkog i globalnog tržišta dionica pala je između 1960-ih i krize 2007-08, prije nego što je naglo porasla.
Marsh je vjerovao da je trend povezan sa sve većom oligopolističkom prirodom mnogih industrija: podaci tima LBS-a upućuju na deset najvećih dionica koje su činile 38,1 posto američkog tržišta dionica 1900. godine.
- Koncentracija industrije koju sada vidimo je sve o tehnologiji. Ono što smo vidjeli u tehnološkoj industriji je monopolna moć, ali ne ona vrsta monopolske moći koju su regulatori navikli regulirati. To je više kao neka vrsta prirodnog monopola. Ove dominantne tvrtke imaju tendenciju iznimnog rasta, a regulatori se ne odlučuju treba li ih na neki način razdvojiti - dodao je Marsh.
Nate Geraci, predsjednik The ETF Storea, rekao je da bi ulagači u nekom trenutku mogli imati koristi od izbjegavanja dominantnih dionica s velikom kapitalizacijom, ali da je ‘iznimno teško‘ tempirati bilo kakvu promjenu.
- Važno je zapamtiti da su dugoročni ulagači imali znatnu korist od ove rastuće koncentracije jer su najveće dionice porasle u posljednjem desetljeću. Može li ovo funkcionirati na drugi način na štetu investitora? Naravno, ali ako smo zadnjih nekoliko godina nečemu naučili, to je da je pokušaj tempiranja propasti indeksa ponderiranih (izmjerenih) tržišnom kapitalizacijom glupa stvar - komentirao je Geraci.