Ponedjeljak je bio loš dan za Google. Naime, američki je sud presudio da je Google prekršio antimonopolski zakon, trošeći pritom 26 milijardi dolara u 2021. godini kako bi osigurao monopol nad ostalim `tražilicama´. U protekle četiri godine na udaru saveznih antimonopolskih regulatornih tijela našli su se i Meta, Amazon te Apple.
Iznesena presuda protiv Googlea mogla bi dovesti u opasnost američku računalnu tvrtku Apple, a evo i kako. Presuda bi mogla natjerati Google na dramatične promjene u svojem poslovanju, ali bi također mogla natjerati kompaniju da otkaže dugoročni ugovor o podjeli prihoda s Appleom koji zahtijeva od njih da koriste Google kao zadanu tražilicu na svojim uređajima.
Ugovor, nazvan Ugovor o informacijskim uslugama, na snazi je od 2002. godine i prilagođavan je tijekom godina kako su nove tehnologije, poput iPhonea, bivale uvedene. Suština dogovora je da Apple koristi Google kao zadanu tražilicu za svoj preglednik Safari, Spotlight Search i Siri.
Zauzvrat, Google plaća Appleu 36 posto prihoda od pretraživanja ostvarenog na Apple uređajima korištenjem Googleovih usluga. Iako Apple ne otkriva točno koliko zarađuje na ovaj način, sudski dokumenti procijenili su brojku na 20 milijardi dolara u 2022., dvostruko više od onoga što je Google platio 2020, prenosi Yahoo! Finance.
Prihod od sporazuma Googlea i Applea vjerojatno se ostvaruje u poslovnom segmentu Appleovih usluga, gdje se navode ugovori o licenciranju oglašavanja trećih strana. U 2022. godini Apple je zabilježio 78,1 milijardu dolara prihoda od usluga. Ako je procjena od 20 milijardi dolara točna, to znači da je ugovor činio otprilike 25 posto prihoda Appleovih usluga na godinu.
Appleovo poslovanje uslugama jedan je od njegovih najbrže rastućih segmenata i smatra se `tajnim oružjem´ protiv usporavanja prodaje iPhone tvrtke. Tvrtka je značajno proširila segment tijekom godina, dodavajući svoje Apple Music+ i Apple TV+ platforme u poslovanje, ali ugovor s Googleom i dalje vjerojatno čini ogroman dio prihoda.
Prema sudskim dokumentima, Google je 2020. proveo interno istraživanje prema kojem je utvrđeno da će izgubiti 60 do 80 posto opsega pretraživanja na Appleovim iOS uređajima ako se njegova tražilica zamijeni kao zadana opcija, stoga sudska presuda ne ide niti jednima niti drugima u korist.
Pobjednici i gubitnici
No ipak, neke kompanije prošle su nešto bolje za razliku od svoje najveće konkurencije. Federalna komisija za trgovinu, uz tužbu protiv Applea, priprema i antimonopolske istrage drugih kompanija poput Nvidije, Microsofta i OpenAI-a. Komisija bi također mogla imati koristi od slučaja, prema Georgeu Hayu, višem profesoru prava na Sveučilištu Cornell. Pristup komisije predstavlja odmak od razdoblja 1990-ih i 2000-ih, koje su obilježile brze inovacije i kada su regulatornom tijelu trebale godine da suzbije iznimno ubrzani uspon tehnoloških monopola.
No unatoč tome što je Ministarstvo pravosuđa u ovom slučaju pobijedilo, Adam Kovacevich, bivši Googleov direktor politike i osnivač tehnološke koalicije Chamber of Progress, kazao je za Fortune da će tehnologija nastaviti pobjeđivati, pritom proglašavajući Microsoft kao najvećeg dobitnika u slučaju. Zbog Microsoftove moći i utjecaja u industriji, kompanija ne bi trebala imati problema s osiguravanjem svoje tražilice Bing kao zadane za neke velike platforme, ustvrdio je Kovacevich.
To je također simbolična pobjeda za Microsoft, koji je prije 23 godine izgubio posljednji veliki federalni antimonopolski slučaj. Ministarstvo pravosuđa SAD-a je 2000. donijelo presudu da je Microsoft prekršio antimonopolske zakone kroz ograničenja koja je postavio proizvođačima računala. Ali Microsoft je izašao relativno neozlijeđen: nakon što je George W. Bush postao predsjednik 2001., tvrtka je imala priliku nagoditi tužbu. Microsoft je također uspio izbjeći dijeljenje u dvije tvrtke, što je bio prvenstveni zahtjev suca.
Ukoliko velike tehnološke kompanije bude poražene, Luther Lowe, voditelj javne politike u startupu Y Combinator, vjeruje da bi predstojeći zakoni mogli koristiti tehnološkim startupima koji se prije nisu mogli natjecati s Googleom.
Najveći gubitnik u cijeloj priči vjerojatno je Mozilla, kazao je Kovacevich. Kada korisnici upisuju upite za pretraživanje u Mozilla Firefox preglednik, on ih preusmjerava na Google. Mozillin ugovor s Googleom nevjerojatno je unosan, čineći 510 milijuna dolara od 593 milijuna dolara prihoda, prema financijskim izvješćima za 2021.-2022. Ako Google više ne može sudjelovati u zadanim ugovorima, bit će manje poticaja za zamjenske kandidate poput Microsofta po pitanju plaćanja za platforme koje koriste Bing. To bi moglo utjecati na Mozillinu financijsku ovisnost o Googleu, s nižim ponudama i manjim prihodom za Mozillu.
Mozilla je 2014. promijenila svoj zadani alat za pretraživanje Firefoxa s Googlea na Yahoo u sklopu petogodišnjeg ugovora vrijednog 375 milijuna dolara. Međutim, kvaliteta iskustva s Yahooom nije bila dostatna u usporedbi s njegovim konkurentom, a korisnici su jednostavno napustili preglednik. Izvršni direktor Mozille, Mitchell Baker, nazvao je to `propalom´ okladom, a do kraja 2017. Mozilla je svoj zadani preglednik vratila natrag na Google.