Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020., navodi se u ovotjednoj makroekonomskoj analizi RBA. Kalendarski prilagođen rast se u lipnju zadržao na razini iz svibnja te je iznosio 3,8 posto godišnje. Prema izvornim indeksima, također je zabilježen rast od 3,8 posto u odnosu na lipanj 2022.
Ipak, podaci na tromjesečnoj razini ukazuju na usporavanje građevinske aktivnosti i pozivaju na oprez. Naime, prema kalendarski prilagođenim podacima, obujam građevinskih radova u razdoblju od travnja do lipnja bio je viši za 1,9 posto (u odnosu na rast od 4,6 posto tromjesečje ranije) dok je prema izvornim indeksima zabilježena negativna tromjesečna stopa rasta od 0,5 posto. Na godišnjoj razini, u drugom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. kalendarski prilagođena stopa rasta iznosila je 2,9 posto (+1,8 posto prema izvornim indeksima), što je također usporavanje u odnosu na tromjesečje ranije. Pri tome je, prema kalendarski prilagođenim indeksima, pozitivan doprinos generiran je od izgradnje zgrada (+6,1 posto godišnje), dok je u suprotnom smjeru djelovala izgradnja na ostalim građevinama (-2,2 posto godišnje). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Pokazatelji za lipanj zaokružili su statistiku za prvu polovicu 2023. godine u kojoj je prosječan rast obujma građevinskih radova prema kalendarski prilagođenim i prema izvornim indeksima iznosio 3,2 posto godišnje što također predstavlja usporavanje dinamike rasta u odnosu na isto razdoblje 2022. te u odnosu na prosječnu stopu rasta u cijeloj 2022. godini.
Nadalje, u prvih šest mjeseci izdano je 5799 odobrenja za građenje, što predstavlja rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga se 4992 dozvola odnosi na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Građevinari ipak optimistični
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu iznad dugoročnog prosjeka. Promatrano u prvih šest mjeseci ove godine, poslovni optimizam u građevinarstvu na najvišim je razinama od 2019. godine.
Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu nastavlja (za sada) pokazivati stanovitu otpornost. Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Navedeno se odražava i na tržište rada, gdje građevinske djelatnosti uz IT i uslužne djelatnosti povezane s turizmom predvode zapošljavanje.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za srpanj broj osiguranika na godišnjoj razini u Građevinarstvu viši je za 4,4 posto (udio u strukturi osiguranika 8,0 posto) čime je nastavljen trend pozitivnih godišnjih promjena prisutan od listopada 2015. godine. S druge strane, ograničavajući čimbenik građevinske aktivnosti ostaje nedostatak kvalificirane radne snage i pogoršanje uvjeta financiranja, dok se negativni rizici svakako odnose na intenzitet usporavanja potražnje u gospodarstvu, usporavanje gospodarske aktivnosti u zemljama u okruženju i potencijalno prelijevanje negativnih učinaka na hrvatsko gospodarstvo, kao i dugotrajnost inflatornih pritisaka.