Hrvatski poduzetnici shvatili da su prošla vremena povoljnih cijena energenata, sklapaju sve kraće ugovore

Koliko je važno pravilno upravljati rizicima u poslovanju hrvatskim je poduzetnicima jasno pokazala trenutna energetska kriza zbog koje su nekima od njih troškovi električne energije i plina na godišnjoj razini porasli za više desetaka milijuna kuna. Ta će se poskupljenja zasigurno preliti i na razinu cijena i konkurentnost njihovih proizvoda i usluga, ovisno o tome koliki im energija predstavlja udio u ukupnim troškovima. Najviše su pogođene proizvodne tvrtke,

– Kod proizvodnih tvrtki za očekivati je puno veći udio energije u ukupnim troškovima nego kod neke tvrtke koja ima par ureda i bavi se, primjerice, razvojem softvera. Ima tvrtki kod kojih preko 95 posto troškova otpada na troškove nabave prirodnog plina i/ili električne energije – smatra dr. sc. Darko Dvornik, energetski stručnjak i konzultant, koji je i sam vodio jednu takvu tvrtku pa mu je poznato što znači upravljati takvim rizicima.

– Mislim da je dosta naših poduzetnika je proteklih mjeseci shvatilo da su prošla vremena povoljnih cijena energenata posebno električne energije i plina, te su postali svjesniji kako poremećaji na globalnim tržištima mogu utjecati na ponudu i potražnju, a time i cijene nabave energije u Hrvatskoj – kaže Dvornik.

Neki poduzetnici navedene su probleme nastojali riješiti potpisivanjem višegodišnjih ugovora o nabavi energenata s nešto nižim cijenama od trenutnih, upravljajući na taj način ovim rizicima.

– Oni koji su na vrijeme potpisali takve ugovore za isporuke plina ili struje sada imaju konkurentsku prednost koja im može pomoći u ostvarivanju svojih ciljeva. Ponekad to znači razliku hoće li kompanija opstati ili propasti, pogotovo ako se radi o ključnoj sirovini za poslovanje – upozorava Robert Jurišić, direktor tvrtke S-Grain BI za posredovanje u trgovini, posebno poljoprivrednom burzovnom robom.

Uz odgovore stručnjaka na pitanja kada i kako kupovati burzovne robe, a posebno energente, otkrivamo i strategije (uspješnog) kupovanja burzovnih roba od hrvatskih proizvodnih kompanija.

Ključ za opstanak

Potpisivanje višegodišnjih ugovora smatra se jednim od alata za upravljanjem rizicima, kaže Jurišić, a s tim se slažu i u Fortenova grupi. Kod trgovine burzovnim robama, Fortenova, koja u svom portfelju ima brendove Konzum, Tisak, Jamnicu, Zvijezdu, PIK Vrbovec, Belje i druge, kombinira različite strategije upravljanja rizicima.

– S obzirom na vrlo široku lepezu burzovnih roba kojima trguju operativne kompanije Fortenova grupe, nije moguće imati jedinstveni pristup ni strategiju nego se ona prilagođava od slučaja do slučaja te se u velikoj mjeri oslanja dugogodišnje iskustvo i znanje u tradingu. Konkretno, ne postoji univerzalno pravilo za nabavu burzovnih roba. Važno je redovito pratiti tržište i u uvjetima nesigurnosti i volatilnosti donositi odluke, ne čekajući da se cijene vrate na povijesne razine. Sklapanje višegodišnjih ugovora jedan je od načina upravljanja rizicima promjene cijena, ali se rijetko odlučujemo odjednom fiksirati cijenu za cjelokupne potrebne količine – navode kratko iz Fortenove.

Kupovina po ‘spot‘ cijenama

U Atlantic grupi, čiji su dio Cedevita, Barcaffe, Argeta i brojni drugi brendovi, za svaku pojedinu burzovnu robu izrađuju analize i prognoze kretanja cijena.

– Nakon toga slijedi izrada mitigacijskog plana svakog rizika svake od nabavnih kategorija, a koji uključuje aktivnosti kao što su pravovremeno hedgiranje, odnosno ugovaranje količina i nabavnih cijena, uvođenje paralelnih izvora nabave, odnosno traženje alternativnih dobavljača, stvaranje dodatnih zaliha kritičnih roba te prelazak na alternativne sirovine ili ambalažu u slučaju problema s dostupnošću izvornih materijala – kažu iz Atlantica, no naglašavaju da se kao proizvodna kompanija ‘ne bave burzovnim špekulacijama‘.

Priznaju da ih je, kao i mnoge druge kompanije, iznenadio ogroman porast cijena plina i električne energije, jer je većina procjena kretanja cijena bazirana na povijesnim podacima te analizama fundamentalnih i tehničkih faktora.

– Na nekim od tržišta na kojima imamo proizvodne operacije ipak smo imali određene ranije sklopljene ugovore za opskrbu energentima koji su nas neko vrijeme štitili od ovih ekstremno visokih cijena, no i ti ugovori su uglavnom već istekli ili su pred istekom u narednim mjesecima.

S obzirom na to da se povećanja cijena energenata mjere u više stotina postotaka u odnosu na ranije cijene, jasno je da neke energetski intenzivne industrije i neki proizvođači neće moći podnijeti takva povećanja i da će privremeno, a možda i trajno, morati staviti ključ u bravu. I iz našeg kruga dobavljača već imamo nekih takvih naznaka – dodaju iz Atlantica, a jako im je bitno tko stoji iza dobave roba te koje je geografsko porijeklo nekih sirovina.

Budući da u okolnostima ovako volatilnih cijena nije lako biti precizan u predviđanjima, u Atlantic grupi koriste napredne alate i tehnologije, poput umjetne inteligencije i sofisticiranih matematičkih modela.

– Kada glavni utjecaj na kretanja cijena burzovnih roba imaju geopolitički događaji, koji su po svojoj prirodi prilično nepredvidivi, a često i neracionalni, onda i mnogi profesionalni burzovni analitičari ili servisi koji su specijalizirani za izradu projekcija kretanja cijena burzovnih roba, nisu u mogućnosti davati točne prognoze.

S obzirom na ovakvu situaciju, naša je praksa da djelomičnim zatvaranjem budućih perioda umanjimo rizik dodatnog povećanja cijena naših sirovina i ambalaže u slučaju daljnjeg rasta cijene tih proizvoda, ali s druge strane da ostavimo i dovoljno prostora da u slučaju pada burzovnih cijena i mi baštinimo benefite od toga kroz naknadno ugovaranje po nižim cijenama.

Ovakva situacija na tržištima burzovnih roba dovodi do toga da su i dobavljači puno suzdržaniji u ugovaranju dužih perioda na fiksnu cijenu, pa je iz tog razloga nekada jedina mogućnost kupovina po spot cijenama, odnosno ugovaranja cijena na vrlo kratak rok kao što je mjesec ili kvartal unaprijed – otkrivaju iz Atlantic grupe svoju strategiju.

Tradicionalna pravila više ne vrijede

Špekulacije izbjegavaju u širokom luku i u Elki, najvećoj tvornici električnih kabela u ovom dijelu Europe. U svojoj industriji najviše koriste bakar i aluminij pa za te metale prate kotacije na Londonskoj burzi metala (LME).

– Kao proizvođač kabela, želimo izbjeći svaki oblik špekulacije i rizika povezanog s kretanjem cijena koje se objavljuju na burzama, pa imamo uspostavljen sustav hedgiranja kod kojeg usklađujemo izlazne cijene za udio metala u gotovom proizvodu koji ide kupcu s ulaznim cijenama u nabavi od dobavljača. Takav način hedgiranja je uvriježen u kabelskom poslovanju i svi subjekti koji posluju u toj industriji ga prihvaćaju i ponašaju se u skladu s njime, neovisno je li na tržištu prisutan trend rasta ili pada cijena – objašnjavaju iz Elke.

U nabavi metala u Elki sklapaju godišnje ili dvogodišnje ugovore s dobavljačima u zadnjem kvartalu godine za sljedeću ili dvije godine.

– Međutim, u tim se ugovorima ne definira konačna cijena nego samo mjesečne količine i takozvani dodatak za preradu metala u oblik koji nam je potreban za proizvodnju. Pune cijene formiraju se tek u trenutku nabave dodavanjem iznosa željene LME kotacije u formulu koja je definirana ugovorom – pojašnjavaju iz Elke.

Što se tiče energenata, smatraju da je najbolji period za ugovaranje cijena kraj prvog i početak drugog kvartala u godini, no ta pravila u trenutnoj situaciji visokih cijena ne vrijede. Zato nastoje što više smanjiti potrošnju energije, ali i osigurati alternativne izvore energenata u slučaju nestašica.

Prošle godine su sklapali ugovore na razdoblje od godinu do tri godine, ali se zbog toga značajno smanjio broj ponuđača energenata na tržištu.

– Osim toga, uvjeti iz ponuda koje se dobiju su puno manje fleksibilni i s kraćim rokom trajanja ponude uz nemogućnost bilo kakvih pregovora – radi se o ponudama na principu ‘uzmi ili ostavi‘. U takvom okruženju smatramo da je bolja opcija sklapanje ugovora na kraća razdoblja do trenutka stabilizacije tržišta – kažu u Elki.