HSTec: Visokotehnološki izvoznik opkoljen trgovačkim centrima

Bez putokaza i GPS navigacije ne bi bilo lako pronaći poslovni kompleks samozatajnog HSTec-a (High Speed Technique), najuspješnije zadarske proizvodne tvrtke, koja je praktički odmah od svog osnutka prije četvrt stoljeća zaigrala u vrhu prve svjetske lige, visokotehnološke tvornice na kraju grada koju su posljednjih godina sa svih strana okružili i od pogleda sakrili trgovački centri. Uočavamo je lako s pristupne ceste zahvaljujući prepoznatljivom ostakljenom kosom krovu glavne zgrade, projektantskom rješenju arhitekta Nikole Bašića, koji se proslavio poslije 'Morskim orguljama' i 'Pozdravom Suncu'.

Kada je tvrtka utemeljena 1997. godine, na mjestu današnjega industrijskoga kompleksa usred trgovačke zone i dojučerašnje prve crte bojišnice i obrane grada bila je ratna ruševina SAS-a, najuspješnijega zadarskog poduzeća u prijeratnoj državi. Za bolje razumijevanje HSTec-ova uspjeha, a prije negoli sagledamo čime se točno ta kompanija bavi, važno je vratiti se na početak, podsjetiti da je prvih dvije tisuće kvadrata pogona podignuto na razvalinama jedne od SAS-ovih hala i spoznati ulogu te slavne tvornice specijalnih alatnih strojeva.

Nijemci otišli, strategija ostala

Početkom lipnja navršit će se 25 godina od utemeljenja HSTec-a kao zajedničkog poslovnog pothvata njemačke tvrtke Indramata, koja je uložila kapital, i SAS-a, koji je participirao zgradom i ljudima.

– Tada smo se zvali SAS-HSTec. Njemačka tvrtka imala je većinski udio od 67 posto i upravljačka prava jer je dala najveći dio kapitala za podizanje tvornice, djelomice i tehnologiju i osigurano tržište. HSTec se zovemo od 2001. kada je novi vlasnik Indramata postao Bosch, koji je prodao svoj udio u HSTec-u njemačkoj tvrtki Ketterer. Taj novi njemački partner otkupio je poslije i udio od SAS-a i imao 93 posto, a ostalo smo imali mi mali dioničari odnosno suosnivači.

Taj njemački partner je 2009. godine nakon velike financijske krize otišao u stečaj. Tada je imala 49 posto vlasništva, a nas četvorica podigla smo kredit i otkupila dionice HSTec-a. Od 2010. godine smo stopostotno hrvatska tvrtka i razvijamo se i dalje. Put i strategija ostali su potpuno isti kao i prije dok smo imali jake njemačke partnere i olakšan pristup tržištu – uvodi nas u svom direktorskom uredu u priču o HSTec-u Mladen Šarlija, jedan od trojice suosnivača i četvorice današnjih partnera suvlasnika.

Prije točno pet godina na poziciji predsjednika Uprave zamijenio je Željka Goju kada je ovaj postao predsjednik Nadzornog odbora odnosno povukao se u mirovinu na svoj rodni otok Ugljan, gdje se hobistički bavi maslinarstvom i ribarenjem. Druga dvojica partnera zovu se Frane Marasović i Miodrag Kulaš, jedan zadužen za logistiku, a drugi za robotiku.

Svjetska liga

Idemo sada vidjeti što to proizvode u kompaniji za koju je izvan branše malo tko čuo. Njihov najvažniji proizvod koji im donosi najveći dio prihoda, nešto više od polovice, i koji je u branši globalno poznat i priznat, jest motorvreteno, središnji dio odnosno pogonski sustav alatnog stroja u kojem se i događa obrada metala. Razvijaju u HSTec-u i specijalne obradne i montažne strojeve, profilirali su se kao ponuđač rješenja industrijske automatizacije te u implementaciji robotskih ćelija.

– Najveći dio svojih rješenja izvozimo, a glavna su nam tržišta Njemačka, Austrija i Švicarska. Mi smo brand-name proizvođači. Iako smo iz Hrvatske, igramo u svjetskoj ligi. S obzirom na to da smo srednje veliko poduzeće s relativno malim kapacitetima, unutar grupe proizvoda motorvretena specijalizirali smo se u segmentu onih najpreciznijih. U toj je niši u tržišnoj utakmici još pet-šest tvrtki iz naše branše. Zadnjih godina razvijamo se kao globalni ponuđač u SAD-u, a otvorili smo predstavništvo i u Kini, koja nam je bitno tržište i već nakon dvije godine od otvaranja donosi desetak posto ukupnih prihoda – upućuje nas Šarlija u usku nišu vrhunske opreme za alatne strojeve, u kojoj ovdašnjoj javnosti uglavnom nepoznata kompanija uspješno igra u globalnoj utakmici.

Poslovni uspjeh kompanije koja zapošljava stotinjak ljudi, mjeren brojčanim pokazateljima, znači rekordnu poslovnu 2021., u kojoj je narasla na oko 80 milijuna prihoda, odnosno skočila za dvadesetak posto u odnosu na kriznu 2020. godinu, u kojoj je uknjižila pad od sedam posto.

Koliko ulažu u digitalizaciju te kako je na njih utjecao porast cijena energenata pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog izdanja Lidera.