Donošenjem druge Strategije pametne specijalizacije u prosincu prošle godine, Vlada je između ostalih novosti uvela novo tematsko priroritetno područje digitalnih proizvoda i platformi koje se izravno tiče ICT industrije. S obzirom na to da Strategija potiče ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI natječaji) javnim sredstvima, kroz ta ulaganja ICT tvrtke sada imaju priliku da brže prijeđu s pružanja usluga na razvoj vlastitih proizvoda, a time omoguće otvaranje novih radnih mjesta, zadržavanje ICT stručnjaka i intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj te razvoj cjelokupnog gospodarstva. Istaknuto je to danas tijekom panel-rasprave u kojoj su sudjelovali predstavnici hrvatskih udruženja ICT industrije, čija je suradnja i rezultirala prijedlogom nove Strategije.
Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK, naglasio je da treba voditi računa da IRI natječaji ‘nisu način financiranja startupova, nego za kreiranje konkretnih komercijalnih proizvoda u suradnji IT tvrtki i znanstvene zajednice, što traži srednje i velike IT tvrtke koje mogu odgovoriti takvim zahtjevima‘.
– Najveći broj IT tvrtki u Hrvatskoj su mikro i male tvrtke. Male tvrtke nemaju ni ljudskih ni financijskih kapaciteta da bi se bavile istraživačkim radom i to moramo mijenjati. Krajnji ishod S3 strategije bi jednim dijelom trebao biti u komercijalnim proizvodima, a tu je potrebna zajednička sinergija poslovnih subjekata i znanstvene zajednice – rekao je Jukić.
Stavke koje također treba uzeti u obzir kod provedbe Strategije, istaknuo je Jukić, su regionalizacija IT industrije, transformacija IT tvrtki ka razvoju proizvoda te okrupnjavanje tržišta u vidu suradnje kroz klastere.
Okretanje prema proizvodima
Jedan od glavnih problema hrvatskog IT sektora jest premali broj tvrtki orijentiranih na razvoj proizvoda, u odnosu na servisne tvrtke, odnosno agencije. Nedavna globalna kriza u tehnološkom sektoru ponovno je pokazala da su produktne kompanije otpornije od agencija, objasnila je Tajana Barančić, predsjednica Nadzornog odbora Cisexa.
– Ključno je osigurati da nova Strategija ne ostane samo na papiru, već da se provode kvalitetne provedbene mjere, uključujući sufinanciranje razvoja inovativnih proizvoda, kao i edukaciju ljudi. Također je važno da same IT kompanije budu više aktivno uključene u sve aktivnosti i informirane – rekla je Barančić, najavljujući da će u tu svrhu CISEx provoditi radionice i panele.
Najveći poticaj tvrtkama da ulažu u nešto što je visoko rizično i skupo, a to je R&D, upravo su natječaji za bespovratna sredstva iz EU fondova, dodala je Barančić, napomenuvši da je takvih natječaja premalo. Isto tako, ti natječaji uvjetuju da se inovacije stvaraju u Hrvatskoj te da intelektualno vlasništvo ostane ovdje do završetka projekta.
– Svi zajedno moramo inzistirati da nas se uključi i u planiranje tih natječaja, da poduzetnici i znanstvene institucije znaju unaprijed točan datum kada će se neki natječaj raspisivati, kako bi mogli planirati projekte i investicije – rekla je Barančić.
Osim natječaja iz EU fondova, na panelu je istaknuta i važnost poticanja inovacija kroz privatne investicije, a o tome predstavnici udruženjaj planiraju razgovarati i s novim ministrom gospodarstva i održivog razvoja Damirom Habijanom.
Posao nije ni približno gotov
Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je da je važan posao odrađen, ali nije ni približno gotov. Dodao je i da se strategija ne bi trebala, odnosno ne bi smjela provoditi ‘od natječaja do natječaja‘, kao i da pametna specijalizacija nije nužno vezana za tehnologiju, već za način na koji se lokalni resursi mogu pametno iskoristiti da bi dio industrije postao konkurentan.
– Kod pametne specijalizacije svaka država mora odabrati područja u koja se isplati ulagati javni novac za istraživanje i razvoj te na taj način doprinijeti razvoju i rastu gospodarstva, ali i društva – dodao je Šarić uz napomenu da još nemamo jasne korake što nova pametna specijalizacija donosi te da je vrijeme da ‘krenemo surađivati i prije samih natječaja‘.
Nova Strategija pametne specijalizacije donesena je nakon tri godine intenzivnog lobističkog, analitičkog i stručnog rada te otvara šansu hrvatskim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurentne na zajedničkom EU tržištu, rekao je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.
– Bez nje bismo vrlo teško i nastavili put prema postizanju cilja od 13 posto udjela ICT industrije u BDP-u te kreiranju dodatnih 50 tisuća radnih mjesta do 2032. Ona nije samo podloga za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, nacionalnog plana oporavka i integriranog teritorijalnog programa već i velika promocija hrvatskog tehnološkog sektora. Novom S3 strategijom oslobodili smo potencijal pojedinim centrima izvrsnosti da privuku sredstva za inovacije koje prije uopće nisu bile prihvatljive, a iza kojih se kriju potpuno novi poslovni modeli – zaključio je Balen.