‘;
U kompaniji nisu željeli komentirati tu mogućnost, no u građevinskim se krugovima priča da vlasnik Brizar ne isključuje izlazak na burzu. Ako se odluči na taj korak, možemo očekivati inicijalnu javnu ponudu dionica do kraja sljedeće godine, možda i prije
Nakon što je zagrebačka kompanija Ing-grad potkraj studenoga preoblikovana iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, u građevinskim se krugovima počelo šuškati da vlasnik i predsjednik Uprave Branislav Brizar želi na burzu, za što postoje prilično snažne naznake. Odluči li se na taj korak, prema svim pokazateljima iz kompanijske analize koju smo napravili, ali i odgovora koje smo dobili kontaktirajući s njezinim čelništvom i drugim akterima na tržištu, čini se da će biti zainteresiranih ulagača.
Doduše, u kompaniji nisu željeli komentirati tu mogućnost. Donese li Brizar takvu odluku, možemo očekivati inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) do kraja sljedeće godine, možda i prije. Ni u Zagrebačkoj burzi nisu mogli odgovoriti na naše pitanje je li podnesen zahtjev za IPO te je li se krenulo u postupak, samo nam je direktorica Sektora poslovne podrške Sanda Kuhtić poručila da je uvrštenje na burzu posljednji korak cjelokupnog procesa.
– Odnosno dionice se na zahtjev kompanije uvrste tek nakon uspješno provedenog IPO-a. Ako je sva dokumentacija koju budući izdavatelj podnese uredna, uvrštenje se odobrava vrlo brzo, u nekoliko dana – objašnjava Kuhtić.
Zašto Ing-grad ide u IPO, nemamo službenog odgovora. Među konkurencijom vlada mišljenje da se želi prikupiti dodatni novac od ulagača koji bi se trebao usmjeriti u razvoj kompanije, a nije isključeno da i oni najveći u Hrvatskoj budu zainteresirani za ulaganje. Jer, kako nam kažu u građevinskim krugovima, Ing-grad slovi kao jako dobra kompanija. To misli i Liderov financijski analitičar i vlasnik Konter savjetovanja Nikola Nikšić, koji kaže da je riječ o ‘bombončiću čije je poslovanje sa zadovoljstvom analizirao‘. Takvo je, dobro mišljenje Liderov suradnik znao izreći, ali ipak ne često, pa dakle, po svemu sudeći, na burzu dolazi vrlo zanimljiv tržišni igrač.
Rekordna godina
Kako nam je rekao Brizar, lani je Ing-grad ostvario rekordan prihod od 98,2 milijuna eura (prosječan trogodišnji rast od 19 posto), EBITDA-u od 16 milijuna eura (prosječan trogodišnji rast od 28 posto) te neto dobit od 12 milijuna eura (11,5 milijuna eura prema Poslovnoj Hrvatskoj). No ova godina bi mogla biti rekordna zbog najvećeg opsega ugovorenih poslova u povijesti kompanije.
– Očekujemo prihod veći od 120 milijuna eura, što je rast za više od 20 posto u usporedbi s dosadašnjom rekordnom godinom. Financijski pokazatelji poput EBITDA-e i neto dobiti također će biti rekordni. Zbog izvrsne knjige ugovorenih projekata očekujemo nastavak snažnog rasta prihoda i dobiti u idućim godinama – kaže Brizar.
Neki od važnijih projekata na kojima je kompanija angažirana jesu Trg pravde u Zagrebu (119 milijuna eura) u suradnji s Kamgradom, obnova i rekonstrukcija zgrade Hrvatskog sabora (71 milijun eura) te obnova vrelovodne mreže na području grada Zagreba (37 milijuna eura). Od većih projekata realiziranih proteklih godina u njoj izdvajaju gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Osijeku (30 milijuna eura), Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku (20 milijuna eura) i Osnovne škole Ivanja Reka (10 milijuna eura). Dodajmo tomu da je Ing-grad radio na obnovi pulske Arene, a i inače je obnova povijesno-kulturne baštine jedna od njegovih niša, što potvrđuju i projekti poput Eufrazijeve bazilike u Poreču, Kneževe palače u Zadru, dvorca Erdödy u Jastrebarskom, dvorca Eltz u Vukovaru, Muzeja krapinskih neandertalaca, Arheološkog parka Vučedol u Vukovaru…
Još su jedna niša energetski i infrastrukturni projekti te zaštita okoliša, gdje su realizirani zahtjevni projekti poput gradnje vjetroelektrana (npr. Vjetroelektrana Korlat), termoelektrana, elektrana na biopogon, benzinskih postaja te niz drugih infrastrukturnih objekata. Tu je, naravno, i stanogradnja, doduše s najmanjim udjelom u strukturi prihoda. U gotovo četrdeset godina poslovanja Ing-grad sudjelovao je na više od dvjesto projekata diljem Hrvatske.
Iznad prosjeka djelatnosti
Od 2020. do 2023. prihodi su bili gotovo udvostručeni. Brizar objašnjava da je to ostvareno zahvaljujući povećanju građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kojoj je dijelom pridonijela obnova nakon potresa, što potvrđuje i Nikšić.
– Tako je u tom razdoblju i Ing-grad imao više ugovorenih projekata koji su u pravilu bili većeg opsega i kompleksnosti nego prije. Naša stručnost nadilazi granice standardnih građevinskih projekata, što dolazi do izražaja i u uskospecijaliziranom segmentu obnove kulturne baštine, za što smo prvi u Hrvatskoj 2000. dobili licenciju i u kojem zahvaljujući bogatim referencijama i stručnosti nemamo veće konkurencije u Hrvatskoj – tvrdi Brizar.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.