Glavni zadatak Ivana Ostojića, novog člana Uprave za razvoj Infobipova poslovanja, postavljanje je dugoročne strategije i ubrzavanje isporuke rješenja prvoga hrvatskog jednoroga na tržište. U Infobip je prešao iz McKinseyja, gdje je bio osnivač i član njegova globalnog tehnološkog vijeća. O tome u kojoj su fazi razvoj i primjena inovativnih koncepata, što su glavni izazovi i u kojem smjeru ide Infobip s Ostojićem smo razgovarali na mjestu na kojem se predstavljaju najnoviji trendovi u industriji, na Mobile World Congressu u Barceloni.
Koji su glavni trendovi obilježili ovogodišnji Mobile World Congress?
– Trenutačno se isprepleću dva trenda: jedan se odnosi na infrastrukturu, hardver i potporne sustave. Tu se dosta govori o 5G mrežama, kompleksnoj infrastrukturi u oblaku, internetu stvari, odnosno IoT-u, i njegovim primjenama od industrije do zdravstva. To je baza na koju onda idu različite nadogradnje i vertikalne primjene koje vidimo na svim ovim štandovima na MWC-u, primjerice inteligentne operacijske dvorane, inteligentna postrojenja za proizvodnju i sl. Povisuje se stupanj automatizacije i upotrebe umjetne inteligencije da bi se ono što omogućuje infrastruktura pretvorilo u vrijednost za biznis. To su ta dva makrotrenda, baza i aplikacije sa svim novim digitalnim tehnologijama, a dolaze i novi načini komunikacije. Tu prije svega mislim na metaverzum, koji će biti još jedan dodatak svemu što imamo. I, na kraju, jedno pitanje visi u zraku: kako će se sve to monetizirati? Vidimo dosta futurističkih ideja i mogućih primjena, ali pitanje je koji je zapravo poslovni model, kako se kreira vrijednost. Mnogo odgovora još nemamo. Zato se već dvije-tri godine govori o 5G-u, ali još se ne vidi neki pomak u primjeni.
Koliko smo još daleko od prave primjene i konkretnih poslovnih modela?
– To je zapravo ironija jer smo tehnički spremni za mnoge stvari, ali nije jasno tko će to monetizirati i koji je poslovni model. Jedino metaverzumu treba još dosta razvoja, no za ostalo o čemu sam govorio smo spremni. Sad se postavlja pitanje poslovnih modela i vezivanja uz vrijednost. Za umjetnu inteligenciju znamo da donosi vrijednost, ali još nismo došli u fazu masovne primjene.
Koja je u tome Infobipova uloga?
– Infobip je zapravo cloud komunikacijska platforma. Govorio sam o dva makrotrenda, infrastrukturi i primjeni, a mi smo jedna golema platforma na spoju, povezujemo infrastrukturu i aplikacije. U tome je ljepota naše pozicije jer imamo platformu koja se može razvijati u različitim smjerovima. S obzirom na to da smo povezani s telekomunikacijskim operatorima i podatkovnim centrima, pojednostavnili smo integraciju komunikacijskih kanala u različite aplikacije i primjene. Možemo podržati umjetnu inteligenciju, IoT, možemo se razvijati u smjeru metaverzuma, ali i u smjeru temeljnog biznisa koji se već danas monetizira, npr. automatizacije marketinga i slično. U to sada ulažemo najviše vremena, ali u načelu imamo odličnu bazu za budućnost.
Za što ste se najprije strateški opredijelili – je li se iskristalizirao taj smjer ili još ispitujete opcije?
– Veoma smo agilni. Imamo viziju o tome da demokratiziramo komunikaciju, odnosno budućnost komunikacije. To u praksi znači da sakrijemo svu tu kompleksnost infrastrukture od svojih korisnika. Nadalje, to su naši klijenti, poslovni subjekti koji imaju svoje korisnike i Infobipova je uloga tu da im maksimalno pojednostavnimo stvari tako da biznisi uz minimalne infrastrukturne troškove odmah mogu pristupati komunikacijskim kanalima koje pružamo. To su prije svega SMS-ovi, WhatsApp, Viber, ali imamo i druge komunikacijske modalitete kao što su video, glasovne poruke. Na cijeli taj komunikacijski set ide mnogo nadogradnji koje će također maksimalno pojednostavniti da ih korisnici mogu lako integrirati i automatizirati komunikaciju sa svojim krajnjim korisnikom. Primjer za to su chatbotovi kao jednostavan način da omogućite svom korisniku da dobije odgovor na pitanje, napravi neku financijsku transakciju ili rezervira termin u restoranu, kod liječnika itd. Sve to koristeći se našim komunikacijskim kanalima i zahvaljujući nadogradnjama i automatizaciji. I taj dio planiramo demokratizirati. U trećem valu doveli bismo napredne tehnologije kao što je AI, a one bi poslije dodale različite primjene na sve što radimo. To je naša vizija, na tome radimo. Počinjemo ubrzavati donošenje svih tih različitih proizvoda u ruke korisnika, nakon čega idemo u dublju fazu u kojoj ćemo proizvode nadograđivati novom tehnologijom.
Ideja je da korisnik dobije jednostavno rješenje koje samo primijeni? Dokle ide ta demokratizacija?
– Demokratizacija je zamišljena od male prodavaonice u Puli koja želi slati promidžbene poruke s pomoću WhatsAppa svojim korisnicima za neki popust do najvećih svjetskih korisnika koji žele koristiti cijeli sustav svekanalne (omnichannel) komunikacije, da mogu doći do vas i porukom i e-mailom te da cijeli proces bude povezan s analitikom. Sve smo pojednostavnili i maksimalno oslobodili korisnike. Oni rješenje mogu preuzeti i integrirati u svoje aplikacije i odmah stvarati novu vrijednsot za sebe.
U kojoj ste fazi razvoja i strategije go to market?
– Kad je riječ o proizvodu, poprilično smo daleko. U Hrvatskoj i diljem svijeta imamo odlične inženjere i oni već dulje rade na tome. Sad smo u fazi da su nam neke proizvode korisnici dobro prihvatili i da rastu, a za neke radimo ubrzane modele go to market da bismo što više tih proizvoda stavili u ruke korisnika.
Tko su korisnici?
– Imamo dosta korporativnih korisnika, zatim digital native kompanija kao što je npr. Uber, ali sve više postajemo, s obzirom na svoju partnersku filozofiju, partner izbora. Radimo s tehnološkim platformama koje na našu tehnologiju nadograđuju npr. automatizaciju u marketingu i onda dalje naš zajednički proizvod plasiraju korporacijskim klijentima. Postajemo idealan partner za njih u situaciji u kojoj imamo komplementarne proizvode. Sve više radimo na taj način.
Sve to ubrzava Infobipovu diverzifikaciju u strukturi prihoda i broju proizvoda. Što je dugoročni strateški cilj?
– Dobro ste primijetili da počinjemo imati više revenue streamova, čak i različitih modela. Neki su SaaS, neki se temelje na potrošnji, ali treba imati na umu da smo mi de facto platforma. Svi naši API-jevi integrirani su u jednu platformu, imamo platformski poslovni model čija je prednost i cross-selling, odnosno lakše dovođenje novih proizvoda u ruke postojećih korisnika. Ako poslovni subjekt kao naš klijent već ima četiri Infobipova rješenja, lakše preuzima i peto koje unapređuje sve što je dosad radio. To je mali korak za nas i za klijenta. Ne razmišljamo o silosima između proizvoda, nego kako taj platformski poslovni model dalje razvijati.
U posljednje vrijeme pojačano ste usredotočeni na umjetnu inteligenciju, kakvi su u tome daljnji planovi?
– Trenutačno imamo dvije stvari. S nekim partnerima već primjenjujemo AI, primjerice za to da otkrijemo kada će korisnik prestati plaćati pretplatu za određenu uslugu pa da mu možemo automatski poslati poruku ili popust da bismo ga zadržali. To predviđaju algoritmi i slične stvari već primjenjujemo uz pomoć partnera. AI već uvelike upotrebljavamo u svojim proizvodima, ali to korisnik ne vidi. Imamo npr. firewall koji može otkriti prijevare i razne druge stvari vezane uz poruke. Upotrebljavamo AI da otkrijemo neka neuobičajena ponašanja na mreži i tko je izvor toga da bi se provjerilo je li riječ o pokušaju prijevare. Kad je riječ o našem internom razvoju, usredotočeni smo na AI i kad korisnici budu više prihvaćali te proizvode, krenut ćemo agresivnije na tržište.
Je li tržište spremno? Kad očekujete primjere masovnije upotrebe umjetne inteligencije u poslovanju?
– Da, tržište je spremno, osobito u sferi automatizacije marketinga. Dokazano je da neki algoritmi donose vrijednost za biznis i da se ona može kvantificirati. U budućnosti ćemo vidjeti razne primjene AI prema krajnjim korisnicima. Primjerice, u zdravstvu za otkrivanje bolesti na temelju nekih signala sa senzora. Mi znamo da ti algoritmi rade, to je dokazano, samo ih treba realizirati. To je jedna primjena, prema krajnjem korisniku. Drugi je primjer prema biznisima. Tu su, prema mojemu mišljenju, najveće primjene u prvom valu u automatizaciji marketinga, gdje sad već imamo AI algoritme koji optimiraju hoćete li dobiti reklamu na Instagramu, Facebooku ili LinkedInu, ovisno o tome kako oni predviđaju na što ćete kliknuti; ili kada dođete na određenu internetsku stranicu, algoritam će reći kakav paket ili ponudu trebaju dati da biste vi kupili proizvod koji vam je zanimljiv. Drugi je primjer primjena AI u proizvodnji, npr. automatizacija cijelih sustava za proizvodnju u tvornicama koji se kontroliraju s pomoću umjetne inteligencije ili optimizacija nekih procesa u proizvodnji. Algoritmi predviđaju, primjerice, kad će se neki stroj pokvariti, što utječe na efikasnost proizvodnje. Proizvodna strana vrlo je široka jer je mnogo industrija i načina na koje se AI može primijeniti. Najveći je izazov pronaći poslovni model koji će proći na tržištu.
Najnoviji je smjer razvoja metaverzum. Dokle se došlo, ima li realnih poslovnih modela?
– Metaverzum vidim kao nadogradnju nekih kanala. Trenutačno se primjenjuje mahom u gejmingu i sada mnoge kompanije u metaverzume za igranje igara ubacuju svoje reklamne kupone. Primjerice, u videoigru uvedu fiktivan lik dostavljača hrane, ali stave i stvarni kupon. Sve više vidimo primjenu metaverzuma i u brendovima visoke mode, pa tako neki imaju svoje trgovine u kojima možete isprobati odjeću u metaverzumu. Dakle, počinje komercijalna primjena. Infobip ima svoje mjesto jer možemo zatvoriti lanac u sferi komunikacije. Npr. kad odete u virtualnu trgovinu i isprobate komad odjeće, odande ga možete direktno naručiti, platiti, a upravo na SMS stigne vam potvrda da je roba na putu. Možemo zatvoriti lanac od trenutka kad čovjek ima potrebu komunicirati do trenutka kad se isporuka izvrši. Ovisno o tome kako bude rastao broj ljudi i promet u metaverzumu, tako ćemo se u to intenzivnije uključivati.
Koliko smo daleko od toga?
– Velike korporacije vidjet će metaverzum kao izvor prometa za svoje proizvode i usluge. Što više bude tih korisnika koji se njime budu koristili za različite primjene, bit će sve više industrija koje će to privući i tako će se stvoriti tržište. Mislim da sve ide u tom smjeru, ali trebat će neko vrijeme. To možemo konceptualno gledati kao razvoj interneta, od ideje do mainstreama trebalo je malo više od deset godina. Sada se sve događa brže. Metaverzumu neće trebati deset godina, ali revolucija se neće dogoditi ni u vrlo kratkom roku, primjerice u šest mjeseci. S tim ćemo eksperimentirati u idućem razdoblju.
Akvizicije su dio strategije Infobipova širenja, koje su sad u planu?
– Imamo strategiju pametnih akvizicija. Dosta gradimo interno, akviriramo ono što nam nedostaje i što nas može ubrzati, ali ciljano. Infrastrukturu smo uglavnom riješili, sada gledamo prema onome još nadogradilo naš portfelj u smjeru dodatnih proizvoda i inovacija. U sklopu strategije usmjerit ćemo se prema specifičnijoj primjeni svojih kanala u pojedinoj industriji.