‘;
DHL Grupa, vodeća globalna logistička kompanija, koja je u prošloj godini ostvarila prihod od gotovo 82 milijarde eura, prihvatila je strateški okvir za drugu polovicu ovog desetljeća, u kojem si je zacrtala da će do 2030. godine povećati svoje prihode za 50 posto. Pa na koji to način DHL Grupa namjerava u samo pet godina podići godišnje prihode na 120 milijardi eura (za usporedbu, to su četiri ovogodišnja hrvatska državna proračuna!)?
Ključni dio DHL-ove strategije ostvarenja tog rasta usmjerenost je rasta prihoda na tržištima i industrijskim sektorima koji iskazuju rast znatno viši od globalnog BDP-a. Kao industrijske sektore na koje se logistička industrija u idućih pet godina treba posebno fokusirati DHL je detektirao biomedicinske znanosti i zdravstvenu srkb (očekuje se da će tržište biofarmacije, stanica i gena te kliničkih ispitivanja rasti po godišnjoj stopi većoj od deset posto), nove izvore energije (očekivani rast veći od 15 posto na godinu) te e-trgovinu (očekivani globalni rast od sedam posto na godinu do 2030. godine).
Cijeli je niz različitih rang-lista djelatnosti i sektora za koje se očekuje da će na globalnoj razini u idućem razdoblju rasti znatno brže od globalnog BDP-a. Te tri industrije na koje će se u logističkom smislu fokusirati DHL u pravilu se nalaze na svim tim listama među prvih deset. Gotovo u pravilu na prvom je mjestu na svim tim listama – umjetna inteligencija.
U hrvatskoj korporativnoj praksi još nismo čuli (što, naravno, ne znači da i ne postoji) za primjer takvog strateškog pristupa fokusiranog okretanja prema brzorastućim industrijama kao što je to učinio DHL. No, analizirajući Finine podatke o broju aktivnih tvrtki u pojedinim djelatnostima, onih koje podnose godišnje financijske izvještaje, u razdoblju od 2019. do 2023. godine, uočili smo da hrvatski poduzetnici, planski ili intinuitivno, ipak slijede globalne trendove. Iako, ima tu i pokazatelja da se neke djelatnosti, tradicionalno čvrsto ukorijenjene, tomu odupiru.
Daleko najveća stopa rasta (čak 55 posto) broja aktivnih tvrtki zabilježena je u djelatnosti ‘opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija‘. Broj aktivnih tvrtki u prošloj godini u toj je djelatnosti bio 1243, odnosno 440 više nego pet godina prije, što svjedoči o tome da je na hrvatskoj poduzetničkoj sceni prihvaćen globalni trend koji obnovljivu energiju dovodi do jedne od najbrže rastućih industrija na svijetu. Visok rast broja poduzetnika u Hrvatskoj koji bi željeli zajahati na tom rastu, međutim, u domaćim uvjetima, a s obzirom na sve administrativne prepreke u dobivanju dozvola, prema svemu sudeći još uvijek nije nikakvo jamstvo da će u tome uspjeti. Inidikativno je da je uz tako visok rast broja poduzetnika broj zaposlenih u toj djelatnosti istodobno porastao samo tri posto. Drugim riječima, poduzetnici su prepoznali svjetski trend, država još nije.
Da je lakše držati se utabanih i provjerenih staza za profitabilan rast nego se upuštati u inovacije ma kako one obećavajuće bile, najbolje svjedoči podatak o tome u kojoj se djelatnosti u promatranih pet godina u Hrvatskoj dogodio najveći rast broja poduzetnika u apsolutnom iznosu. Riječ je o građevinarstvu, u kojem je broj aktivnih tvrtki povećan za njih 5779, odnosno za 36 posto, uz također prilično visoku stopu rasta zaposlenih kod tih poslodavaca, a koja je iznosila 22 posto.
Cijelu temu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.