Kineski izvoz smanjio se u siječnju i veljači, pokazali su u utorak podaci carinske uprave, odražavajući kontinuirano slabu inozemnu potražnju u razdoblju podizanja kamatnih stopa u brojnim velikim gospodarstvima.
Izvoz se u prva dva ovogodišnja mjeseca smanjio za 6,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestila je carinska uprava, koja objedinjene podatke za siječanj i veljaču kako bi ublažila utjecaj promjena povezanih s praznikom lunarne Nove godine. U prosincu se izvoz smanjio za 9,9 posto.
Unatoč otvaranju gospodarstva nakon ukidanja strogih mjera suzbijanja covida, uvoz je u prva dva mjeseca 2023. godine bilježio dvoznamenkasti pad, potonuvši za 10,2 posto, nakon 7,5-postotnog smanjenja u prosincu.
Uvoz poluvodiča smanjio se za 26,5 posto, a uvoz nafte i prirodnog plina za 1,3 odnosno 9,4 posto. Uvoz ugljena i soje snažno je pak porastao.
Izvoz u SAD smanjio se za 21,8 posto, a izvoz u EU za 12,2 posto. Kina je smanjila i uvoz iz dva velika partnera, za pet odnosno 5,5 posto.
Bilanca kineske trgovinske razmjene sa svijetom pokazala je višak od oko 117 milijardi dolara.
Ministar trgovine Wang Wentao upozorio je prošli četvrtak da će negativan pritisak na kineski uvoz i izvoz značajno ojačati u ovoj godini zbog prijetnje globalne recesije i slabljenja vanjske potražnje.
Peking je prošlog vikenda objavio da u ovoj godini cilja rast gospodarstva od oko pet posto, manji no što su signalizirali prošle godine, poručivši da bi gornja granica ciljanog raspona mogla biti postavljena na šest posto. U 2022. BDP je porastao samo tri posto.