Rejting agencija Moody‘s objavila je novu procjenu jednogodišnjih izgleda o povredi kreditnih aranžmana i nastupa dospijeća po industrijama (default rate). Drugim riječima, to je podatak koji govori o tome koji su sektori najizloženiji riziku od bankrota u skorije vrijeme.
Prema Moody‘su, top tri najranjivija sektora u Europi su maloprodaja, turizam u širem smislu (hotel, gaming and leisure) te industrija ambalaže (containers, packaging and glass). Visoko na ljestvici (iznad tri posto default rate) su još roba široke potrošnje, briga o zdravlju i farmaceutska industrija te tehnološki sektor.
– Stoga, ako imate poslovne partnere (kupce, dobavljače) u Europi u gore navedenim sektorima, poželjno bi bilo obratiti više pažnje na njihovo poslovanje i signale ranog upozorenja – upozorava kreditni analitičar Mario Kurtović na svom Linkedin profilu.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Kako je struktura hrvatskog gospodarstva ponešto drugačija od Moody‘sovog portfelja, temeljem dugogodišnjeg praćenja defaulta po sektorima i dosadašnjih iskustava, Kurtović prognozira da će kod nas najranjiviji biti sljedeći sektori:
Maloprodaja (ciklički segmenti, prvenstveno autoindustrija i fashion retail)
Smanjenjem realnih dohodaka potrošači prvo smanjuju izdatke za neesencijalnu potrošnju. Potražnja za automobilima se još nije vratila na prethodne razine, a i problemi s nabavom još uvijek postoje. Što se modne trgovine tiče, tu već vidimo trend bankrota na Zapadu (Peek and Cloppenburg, Galeria, Scotch and Soda…).
Kapitalna dobra (proizvodnja strojeva i opreme)
Prelijevanje pada potražnje sa zapadnih tržišta zbog usporavanja ekonomske aktivnosti uslijed porasta kamatnih stopa i visoke inflacije.
Građevina (stanogradnja i izvođači radova)
Porast kamatnih stopa će mnoge nove projekte učiniti nerentabilnima, a potencijalna stagnacija cijena nekretnina i nedostatak radne snage bi mogli visoko zadužene kompanije skupo koštati.
Prema Kurtoviću visoko su još na ljestvici rizičnost su još hoteli i ugostiteljstvo (visoko zaduženi i slabo pozicionirani su na udaru istekom moratorija na otplate kredita, posebice ako prije ljeta dođe do recesije na ključnim emitivnim tržištima), proizvođači i distributeri građevinskog materijala i proizvoda (naslonjeni na građevinu pa bi im porast kamatnih stopa mogao donijeti probleme zbog visokih fiksnih troškova). Tehnoški sektor nam, smatra Kurtović, nije dovoljno jak da bi u njemu imali većih problema.
S obzirom na navedeno, Kurtović smatra da je sad idealan trenutak za prepoznati koja poduzeća nisu spremna za sljedeću krizu i ističe da su tu signali ranog upozorenja.