‘;
U početku je varaždinski ATINEL nudio inženjerske usluge povezane s PLC programiranjem i puštanjem u rad automatiziranih proizvodnih linija, no prije deset godina osnovan je odjel robotike. Već 19 godina sudjeluje na projektima proizvođača kao što su Mercedes-Benz, VW, Audi, BMW, Magna Steyr Fahrzeugtechnik GmbH & Co. KG i Continental AG te sve više ulaže u izradu složenijih automatskih strojeva
U Hrvatskoj postoje 152 tvrtke koje se bave robotikom i automatizacijom sustava, prema lanjskom katalogu hrvatskih proizvođača iz sektora robotike koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva s Regionalnim centrom izvrsnosti za robotske tehnologije CRTA na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. One zajedno uprihođuju nešto više od 250 milijuna eura uz gotovo 30 milijuna eura dobiti, ostvaruju 45 posto izvoza i zapošljavaju više od 2138 ljudi. No pravi broj ne može se dokraja utvrditi zato što, kako i stoji u katalogu, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ne postoji mjerodavno odvojeno područje za projektiranje, istraživanje i razvoj sustava za robotiku i automatizaciju te su tvrtke raspoređene po različitim kategorijama.
Primjerice, broj od 152 tvrtke dobije se prema područjima 28.22 Proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje i 28.99 Proizvodnja ostalih strojeva za posebne namjene, pa je broj hrvatskih robotičara zasigurno veći. Nepostojanje zasebnog područja ne pridonosi prepoznatljivosti tih tvrtki te se čini da njihova prisutnost iznenađuje sve. Naime, kao da se svi pomalo začudimo kad čujemo da u Hrvatskoj ima i takvih tvrtki koje se vrlo dobro nose s konkurencijom na svjetskom tržištu robotike i automatizacije.
Tržište koje se širi
Potražnja za robotima u suvremenom gospodarstvu primjetno raste zato što se njihovim korištenjem povećavaju produktivnost i kvaliteta proizvoda te smanjuju proizvodni troškovi, pa je jasno da je riječ o tržištu koje će se nastaviti širiti. Nažalost, hrvatske tvrtke zasad zaostaju za tim trendovima jer su potrebna velika ulaganja i visokoobrazovani stručnjaci kojih u Hrvatskoj nema dovoljno. Ulaganjem u školovanje darovitih mladih ljudi omogućilo bi se da na tržištu prepunom raznovrsnih prilika Hrvatska također ponudi više svojih rješenja s obzirom na to da očito ima što reći u robotici unatoč postojećim okolnostima i neshvaćanju.
Podizanju interesa društva za robotiku, posebice mladih, nada se Krešimir Androlić, osnivač i direktor tvrtke za industrijsku automatizaciju ATINEL iz Varaždina. Toliko željena promjena školskog sustava, dodaje, s naglaskom na prirodoslovne predmete, tehnički odgoj i informatiku, povećala bi broj inženjera i stručnjaka. Robotika uključuje matematiku, fiziku, informatiku, elektrotehniku i strojarstvo pa bi njezino uvođenje u osnovne i srednje škole, prema njegovu mišljenju, s vremenom ojačalo Hrvatsku na tom području.
– Mene su na prirodoslovne znanosti uputili roditelji u ranom djetinjstvu i na početku školovanja. ATINEL, što je pokrata od automatika, telekomunikacije, informatika i elektrika, osnovao sam 2006., nakon što sam pet godina radio za jednu njemačku tvrtku kao inženjer automatike na poslovima programiranja PLC-a, programirljivih logičkih kontrolera, i puštanja u rad automatiziranih proizvodnih linija za automobilsku industriju. Odlučio sam se vratiti u Hrvatsku i svojom ušteđevinom osnovati poduzeće. Uplatio sam temeljni kapital i kupio radna sredstva, a od velike pomoći bio mi je Tehnološki park u Varaždinu u kojem sam pokrenuo poslovanje. U ATINEL-u radi i supruga Vlatka, diplomirana ekonomistica, koja se kao direktorica uglavnom bavi knjigovodstvenim poslovima. Supruga mi je mnogo pomogla pri osnivanju tvrtke i vođenju poslovanja – navodi Androlić.
Utjecaj velikih projekata
U početku je tvrtka nudila inženjerske usluge vezane uz PLC programiranje i puštanje u rad automatiziranih proizvodnih linija, kaže Androlić, no prije deset godina osnovan je odjel robotike. Nakon toga proširen je opseg usluga te je kupcima ponuđeno elektroprojektiranje, a usporedno s otvaranjem pojedinih odjela Androlić nabavlja i programske alate kako bi nadjačao konkurenciju. Tako je ATINEL već 2017. na svojim radnim stanicama mogao izvesti virtualno puštanje u rad, što ga je izdignulo iz konkurencije. Godine 2020. sagrađena je tvrtkina poslovna zgradu s proizvodnom halom, vrijedna otprilike dva milijuna eura, a lani je Androlić nabavio petooosnu CNC glodalicu koja omogućava gradnju složenijih strojeva, što će dodatno povećati broj usluga.
Uspješne projekte prate prihodi, koji su 2023. narasli na 2,82 milijuna eura, što je 107,69 posto više nego 2022., a 2023. dobit je povećana za 86,17 posto, na 221.681 eura. Androlić objašnjava da su na poslovni rezultat 2023. posebno utjecali veći projekti za Mercedes-Benz, Magna Steyr i Continental AG. Ipak, napominje da su 2021. i 2022. imali lošije poslovne rezultate zbog koronakrize, zbog čega postotnom porastu prihoda i dobiti 2023. ne treba pridavati preveliko značenje. Prihodi su lani nastavili rasti pa Androlić očekuje i porast dobiti, pri čemu se ulagao velik novac u proizvodnu opremu i razvoj vlastitih proizvoda. Bez obzira na to što ATINEL ima ugovorene poslove za cijelu 2025. i 2026., Androlić smatra da će vjerojatno osjetiti krizu kroz koju prolazi njemačka automobilska industrija.
S kojim sve autodivovima ATINEL surađuje, kakve to točno sustave ova tvrtka razvija te kakvi se tržišni poremećaji u automobilskoj industriji naziru doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.