Ulaganje u novu strojnu opremu, suženje ponude proizvoda i specijalizacija ambalažnog dijela – što je provedeno 2016. godine, izoštrilo je bit poslovanja Preplama iz Jakovlja pored Zaprešića. To se dogodilo nakon što je iste godine ta hrvatska tvrtka koja izrađuje plastične proizvode poput kutija, spremnika i ambalaže dobila za vlasnicu i direktoricu Slovenku Mojcu Marovt.
Idući važan korak vlasnice bio je uvođenje IML (in-mould labelling) tehnologije u proizvodnju Preplama prije dvije godine. Riječ je, objasnila je, o metodi označavanja u kojoj se unaprijed otisnuti film nanosi na kalup te se plastične kuglice zatim zagrijavaju i stavljaju u kalup gdje se stapaju s etiketom kako bi se stvorio konačni, pojedinačni proizvod. Kada se tome pridoda ponuda proizvoda od reciklirane plastike, izrada proizvoda prema mjeri i željama kupca te snažnije širenje izvan granica Hrvatske, Preplamova današnja uspješna poslovna politika u potpunosti je zaokružena.
Preplam izrađuje plastične proizvode za prehrambenu, građevinsku i kozmetičku industriju, a najveći udio, rekla je Marovt, čine plastične kantice okruglog i ovalnog tipa od 0,75 do 20 litara, košare za kruh i pecivo, plastične kutije za ribe i vino i kutije za skladišta. Proizvodi također nosivu ambalažu kozmetike na prodajnim policama u trgovinama.
Put do moderne proizvodnje
– Prepreke s kojima smo se najviše nosili su bile u nama samima. Zastarjela oprema i nedostatak moderne tehnologije bilo je prvo što je trebalo riješiti nakon preuzimanja Preplama. Od tada zamjenjujemo sve strojeve i alate te je do sada u osuvremenjivanje uloženo više od milijun eura uz pomoć kredita banaka i sredstava europskih fondova. Osim strojeva i alata, najviše se oslanjamo na obrazovanje svojih zaposlenika, odnosno prijenos znanja i vještina potrebnih da napredujemo, a kako bismo učili na pogreškama i ne ponavljali ih. Uloženo nam se vraća optimizacijom procesa rada i stjecanjem novih znanja i vještina.
Naš trud prepoznaju i kupci te je cilj širenje našega poznatog brenda po hrvatskom tržištu i zemljama susjedstva. Budući da pratimo trendove, naši su proizvodi i ekološki, svi se naši plastični proizvodi mogu sto posto reciklirati. Zato što je zaštita okoliša naš prioritet, već u opskrbnom lancu osiguravamo da se dio ulaznih materijala može reciklirati. Zapravo, plastika ne onečišćuje okoliš, onečišćuju ga ljudi. Također, sav proizvodni otpad skupljamo, sortiramo, meljemo i ponovno ugrađujemo u proizvode koji nisu namijenjeni prehrambenoj industriji, odnosno nisu u dodiru s hranom i ne trebaju prehrambeni certifikat – istaknula je Marovt, čiji je sin Jure Haložan tehnički direktor Preplama.
Izazovi rasta
Preplam je u 2022. ostvario 2,63 milijuna eura prihoda, od čega 38 posto otpada na izvoz. Lani se u odnosu na 2021. izvoz povećao u Njemačku, Austriju i Sloveniju, a izvoz u Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku ostao je na istoj razini. U 2021. ostvario je 2,99 milijuna eura, što je prema 2020. više za 472.088 eura. Marovt objašnjava da su prihodi u 2021. rasli zato što je ostvarena povećana prodaja plastičnih kanti i proizvoda za sprječavanje zaraze koronavirusom.
– Na žalost, bili smo primorani dizati cijene svojih proizvoda zbog iznimno visokih cijena materijala. Prošle godine s prestankom širenja koronavirusa udio prodaje za medicinski sektor pada, a naš je primarni asortiman stabilan. U 2023. očekujemo minimalni pad potrošnje, zbog trenutačne ekonomske situacije. Istodobno planiramo rast prometa od 15 posto u odnosu na 2022. uz daljnje širenje na tržište s ponudom novih proizvoda.
To će biti izazov, ali mi ga prihvaćamo objeručke. Preplam ujedno iz godine u godinu povećava udio proizvoda od reciklirane plastike, ali teško je dobiti reciklirani materijal u dostatnoj količini i kvaliteti. Reciklirana plastika nije uvijek dostupna na razini kvalitete koju Preplam zahtijeva te su u odnosu na uobičajene proizvode od plastike potrebni dodatna energija i trud da bi se proizveo isti proizvod od reciklirane plastike – napomenula je Marovt.
Vitka proizvodnja
Hoće li potpuno prijeći na proizvodnju od reciklirane plastike i koliko će ona poskupiti proizvode ovisi naravno od ekonomije obujma u industriji, nastavila je. Preplamovi kupci potražuju proizvode od reciklirane plastike, što za Marovt znači da kupci prate trendove i brinu se o okolišu.
– Budemo li u prilici nabavljati ili proizvoditi regeneriranu plastiku u mnogo većoj količini, tada će i proizvodnja biti ekonomičnija. Trenutačno proizvodnja od reciklirane plastike zahtijeva dodatan trošak u odnosu na jednak proizvod od obične plastike. Ponuda reciklirane plastike na tržištu trenutačno je nedostatna i skuplja od originala, što je izazov u nabavi tih materijala. Naša je prednost fleksibilnost, kantice u različitim bojama u manjim proizvodnim količinama i vlastita dostava na željenu lokaciju. ‘Kratko vrijeme isporuke i dostava na vrijeme‘ naše je geslo.
Trudimo se ostati fleksibilni prema svim kupcima, od najvećeg do najmanjega klijenta, kojima omogućujemo vitku proizvodnju (lean-proizvodnja kod koje se smanjuju svi mogući troškovi) s pravodobnom dostavom izravno na proizvodnu liniju. Dugogodišnji smo partner renomiranim domaćim i stranim tvrtkama u prehrambenoj i građevinskoj industriji, a najtraženiji proizvod su plastične kante. Preplamova kantica služi često za punjenje meda, sira, mlijeka, jogurta, zelja ili svinjske masti. Isto tako, u građevinskoj industriji žbuka, boje i lakovi dolaze u Preplamovim kantama – opisuje Marovt.
Turbulentna povijest
Od 18.500 četvornih metara ukupne površine tvrtke, na proizvodni pogon otpada 3500 metara. Prema Marovt kapacitete tvrtke šire ulaganjima u nove, efikasnije i brže strojeve, čime se postiže veći obujam na postojeći četvorni metar prostora. Preplam trenutačno zapošljava 45 djelatnika, a u ljetnoj sezoni broj radnika poveća se za 10 do 15 posto. Marovt se trudi radnike zadržati i kad nema efektivne popunjenosti, uz nastavljanje podizanja kvalitete proizvoda.
– Riječ je uglavnom mladoj ekipi koja stalno traži nove suradnike željne poslovnih izazova i mogućnost proširenja djelatnosti. Plaće su u prosjeku naše djelatnosti te sve zaposlenike s boljim rezultatima od prosječnih dodatno financijski nagrađujemo. A Preplamova, pak, povijest seže u doba bivše države.
Naime, na inicijativu i prijedlog Kemijske industrijske zajednice 1959. je osnovana Organska kemijska industrija (OKI) na zagrebačkom Žitnjaku zbog blizine i proširenja sisačke rafinerije. Program poduzeća uključivao je proizvodnju od petrokemikalija do plastičnih materijala. U sastav OKI-ja do sredine 1970-ih ušla su poduzeća Preplam iz Zagreba, koji se bavio preradom pjenećega polistirena, te Dalmacijaplast iz Drniša, Ivanićplast iz Ivanić-Grada, Okiroto iz Pregrade i Kosovoplast iz Elez Hana. OKI je 1976. postao sastavni dio poduzeća Ina (Ina-OKI), a početkom 1990-ih, zbog gubitka dijela tržišta bivše države, nakon liberalizacije prema inozemnoj konkurenciji te uz ratna zbivanja poduzeće se našlo u poteškoćama. Ina je 1991. postala državno vlasništvo, a Ina-OKI i DINA Petrokemija postale su zasebne pravne osobe u potpunom vlasništvu Ine. Godine 1999. promijenili su ime u DIOKI d. d., koji je 2002. zapošljavao oko 900 djelatnika, a većinski mu je vlasnik 2004. postao DIOKI Holding AG sa sjedištem u Švicarskoj. Stečaj DIOKI-ja proglašen je 2011. godine, a 2016. Preplam d.d. postaje Preplam d.o.o. i obiteljska tvrtka u mom stopostotnom vlasništvu – objasnila je Marovt.
Inače, roditelji Mojce Marovt su 70-ih godina prošlog stoljeća osnovali obrt kovanja, koji je u međuvremenu izrastao u tvrtku Marovt. Danas je to, napominje Marovt, jedna od najrazvijenijih i poznatih tvrtki u Sloveniji koja proizvodi tokarene dijelove za automobilske divove Mercedes-Benz Group i Volkswagen Group. Marovt je bila suvlasnica tvrtke do 2015., od kada nema više vlasničkog udjela u tvrtki. Preplam u koronakrizi za vrijeme zaključavanja nije prestao raditi te je organizacija posla i proizvodnje tekla normalno uz propisane zdravstvene mjere.
Sada Marovt očekuje da će postojeća energetska kriza koja je potaknula inflaciju još potrajati, pa svakodnevno istražuje mogućnosti optimizacije proizvoda, radnog procesa i vremena utrošenog u svaki projekt kako bi ostali konkurentni. Vanjske prepreke na koje nemaju izravan utjecaj Marovt vidi kao dio poslovnog izazova.
Stalno ulaganje u budućnost
Kratkoročno Marovt planira povećanje obujma s postojećim i novim kupcima, održavanje fleksibilnosti i proizvodne efikasnosti. Dugoročni ciljevi ostaju isti: svakodnevno ulaganje u budućnost, redovita nadogradnja proizvodnih kapaciteta, usavršavanje dizajna proizvoda i usmjeravanje inovacija prema ekološki osviještenoj budućnosti.
U tome Proplamu pomažu spomenuti poticaji za obnovu strojeva i opreme, a koristio se i državnim potporama za povećanje konkurentnosti. Prijavljen je ujedno na raspis za potporu poduzećima u vezi s prijelazom na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo i to za gradnju solarne elektrane u vrijednosti od milijun eura.