Piše: Antonio Zrilić, osnivač tvrtke Logiko
Postoje stvari koje se u životnom vijeku svakog čovjeka događaju jednom ili nijednom. To su šokovi kao što su razorne prirodne katastrofe, pandemije, velike krize i globalni sukobi. Koje su šanse da se takvi šokovi dogode u jednoj generaciji? Ova generacija je doživjela nekoliko ovih šokova u samo 10-15 godina razmaka.
Recesija iz 2008-2009. je bila devastirajuća i ostavila duboke ožiljke u financijama, industriji, građevinarstvu itd. Pandemija Covida-19 je uzrokovala zaključavanje (lock-down) cijelog svijeta na dva mjeseca što je do sada bilo nezamislivo u ovako globaliziranom svijetu.
Lock-down uslijed pandemije je zaustavio svijet na dva mjeseca i pokrenuo 'savršenu oluju' ili 'savršeni' bullwhip-efect na čijem valu nestašica resursa i inflacija cijena ćemo još dugo jahati.
Oluja svih oluja
Noćna mora svakog lanca opskrbe zove se bullwhip-efect. U prijevodu je to efekt biča i on se sastoji od malih promjena u potražnji na jednom kraju lanca opskrbe koji uzrokuje sve veće valove poremećaja na strani ponude, a posebno u proizvodnji kod krajnjeg dobavljača.
Prekid svih, ili gotovo svih, aktivnosti globalno uzrokovalo je tako veliki poremećaj koji je stvorio bullwhip-efect kakav još nismo vidjeli i uzrokovao tako velike globalne tektonske poremećaje u opskrbi sirovina, materijala i gotovih proizvoda da ćemo ih još dugo osjećati.
Da bi bilo još gore u isto vrijeme se poklopilo i zatvaranje nekoliko tvornica čipova i poluvodiča koji su pokrenuli nestašicu skoro sve elektronike i posljedično svih proizvoda u koje se ona ugrađuje. A to je skoro sve od konzumne elektronike, bijele tehnike pa do automobila.
Dodatan udar na totalno poremećene lance opskrbe dogodio se u vidu rata u Ukrajini koji je samo naizgled lokalni sukob i prerastao je u globalni rat Zapada pod vodstvom Amerike i Rusije kao agresora. Bez ulaženja u njegovu geopolitičku važnost, dovoljno je spomenuti da Europa uvozi polovinu potrebne energije iz Rusije i da sama ta činjenica izaziva jezu u Europi.
Jedini tko spava kao beba u cijeloj ovoj situaciji je možda američki predsjednik, jer globalno povećanje cijena nafte i plina ide na ruku američkoj (sada profitabilnoj) proizvodnji ovih energenata iz škriljevca. Čelnike svih ostalih europskih zemalja ova noćna mora drži budnima po noći jer povećane cijene energenata (na stranu strah od smrzavanja po zimi koja je na sreću pri kraju) uzrokuje povećanje cijena i podgrijava inflaciju koja se zahuktala zbog same nestašice i povećanja cijena ostalih sirovina i hrane.
Gdje počinje i vraća se
Glavne komponente svakog lanca opskrbe su proizvodnja, distribucija i trgovina. Trgovina, a posebno maloprodaja nalazi se na samom kraju potražnog dijela lanca opskrbe gdje na kretanje potražnje utječu svakodnevne odluke krajnjih kupaca i potrošača.
Svi globalni problemi kao što su krize i strah od nezaposlenosti, inflacije sa stalnim povećanjem cijena i obezvrjeđivanjem štednje, strah od rata i slično su javno vidljivi u trgovinama kada na policama nema namirnica ili cijene svakodnevno rastu.
Istina je da bullwhip-efect nastaje u maloprodaji i to zbog direktnog utjecaja globalnih kretanja na odluku krajnjeg kupca na kupovinu. Ali isto tako posljedice sekundarnog vala, koji se vraća od dobavljača u obliku nestašica i povećanja cijena, udaraju po trgovinama i potrošačima.
Između čekića i nakovnja
Distribucija, kao sljedeći element lanca opskrbe, je krvotok koji pojednostavljeno rečeno spaja proizvođača i trgovca odnosno brine se da zalihe proizvedenih proizvoda budu ravnomjerno raspoređene kroz lanac opskrbe i da na optimalan način dođu do krajnjeg kupca.
To je logistička funkcija odnosno buffer koji pokušava izgladiti bullwhip-efect, koji sa malim promjenama u potražnji na jednom kraju lanca opskrbe uzrokuje tektonske poremećaje na strani ponude, a posebno u proizvodnji.
Bullwhip-efect kao fenomen je poznat od sedamdesetih godina i nije ga moguće iskorijeniti jer se zasniva na psihologiji mase i posljedica je iskonskog straha čovjeka za egzistenciju i poriva za preživljavanje.
Dosad nezamislivi lock-down uslijed pandemije je pokrenuo majku svih valova i poremećaje na strani ponude u obliku nestašica materijala te inflaciju cijena kojoj se ne nazire kraj te se distribucija našla između čekića (oscilacije u potražnji i nepredvidljive reakcije potrošača) i nakovnja (nestabilne ponude zbog ograničenih kapaciteta proizvodnje, stalnih nestašica sirovina i povećanja cijena).
Zamka zvana 'anoreksija'
Proizvodnja je radno i kapitalno intenzivna djelatnost koja teško podnosi oscilacije u potražnji i nije jednostavno povećavati i spuštati kapacitete. Moderna filozofija proizvodnje zasniva se na Lean metodologiji (kasnije povezanoj sa Six Sigmom koja zagovara izbjegavanje oscilacija u procesima jer oscilacije uzrokuju greške) koja je krivo shvaćena da treba pošto-poto snižavati troškove i zbog toga je upala u patološku zamku zvanu 'anoreksija'.
Six sigma je zapravo bila zapadni (čitaj Američki) odgovor na lean i zasniva se na filozofiji 'ne talasaj' odnosno da treba smanjiti oscilacije u procesima kako bi proizvodnja glatko tekla i bila produktivnija. U stvari, originalna ideja leana, istina znači da se izbace svi viškovi i troškovi iz procesa, ali krajnji cilj je da procesi budu osjetljivi na promjene i na brzu reakciju.