Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice tehnoloških divova. Cijena Applea pala je 9,2 posto, Amazona 9, Nvidije gotovo 8 posto
Nakon što je Washington najavio uvođenje drastičnih carina, u četvrtak su sve najveće svjetske burze oštro pale, pri čemu je samo na Wall Streetu izbrisano oko 2400 milijardi dolara, odnosno 2,4 bilijuna tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD-a Donald Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne recipročne carine, na svjetskim je burzama zavladala panika. To bi moglo izazvati eskalaciju carinskog rata, poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, pa i recesiju u nekima od njih.
Prve su se na udaru u četvrtak našle azijske burze jer je Trump najavio drastične recipročne carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje... Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati i dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Indije 26, iz Južne Koreje 25 posto... Zbog toga su u četvrtak cijene dionica pale na svima azijskim burzama, a najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.
EU najavila protumjere
Slijedile su europske burze, na kojima su od samog otvaranja indeksi bili u dubokom minusu jer je Trump najavio dodatne carine na uvoz iz Europske unije od 20 posto, a mnogi europski čelnici uzvratili su oštrim tonom i najavili protumjere.
Na kraju trgovanja londonski FTSE indeks našao se u minusu od 1,55 posto, na 8474 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,01 posto, na 21.717 bodova, a pariški CAC 3,31 posto, na 7598 bodova.
U petak ujutro na europskim su burzama cijene dionica nastavile padati jer se zbog strahovanja ulagača od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju.
Kada se nove carine počnu primjenjivati, efektivna carinska stopa dosegnut će, računaju analitičari, 22 posto, što nije viđeno od 1910. godine.
– Ako carine ostanu na tim razinama, u drugom ili trećem kvartalu vrlo je moguća recesija u nekim gospodarstvima. U tom bi slučaju istodobno na tržištima kapitala zavladali ‘medvjedi‘ – kaže David Bahnsen, direktor u tvrtki Bahnsen Group.
Na Wall Streetu najveći pad od koronakrize
I na kraju dana, na udaru se našao Wall Street. Dow Jones indeks pao je 3,98 posto, na 40.545 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,84 posto, na 5396 bodova, a Nasdaq indeks 5,97 posto, na 16.550 bodova. Za sva tri indeksa to je najveći dnevni pad od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog koronakrize. Time je jučer izbrisano oko 2,4 bilijuna dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Pritom su među najvećim gubitnicama bile dionice niza tehnoloških divova. Cijena Applea potonula je 9,2 posto, Amazona 9, Nvidije gotovo 8 posto.
Trumpove carine veće su nego što se očekivalo, pa analitičari užurbano rade na novim procjenama o utjecaju toga na američko i svjetsko gospodarstvo. Pritom su otvorena mnoga pitanja, među ostalim kako će najveće zemlje svijeta reagirati. Kina i Europska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će se zasad suzdržati i pokušati pregovarati.
– Na tržištu je i dalje puno više pitanja nego odgovora – kaže Steven DeSanctis, strateg u tvrtki Jefferies Financial Group.
VIX indeks ‘straha‘ snažno porastao
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, jedino je porastao VIX indeks ‘straha‘, koji je po prvi put od kolovoza probio iznad razine od 30 bodova. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Trump je u četvrtak poručio kako je otvoren za pregovore.
– Trumpova vlada možda igra ‘igru kukavice‘ s trgovinskim partnerima, tko će prvi popustiti, no investitori nisu voljni čekati rezultate. Prvo će prodavati, a potom postavljati pitanja – kaže Michael Arone, strateg u tvrtki State Street Global Advisors.
Stoga se i idućih dana na svjetskim burzama očekuje nesigurno trgovanje.
Dolar pod pritiskom, cijene nafte dodatno pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u šest mjeseci.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,13 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 147,25 na 145,90 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1060 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0915 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer se trgovci plaše usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za ‘crnim zlatom‘. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 0,84 posto, na 69,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,91 posto, na 66,35 dolara.