Činjenica da smo ušli u superizbornu godinu, u kojoj se u Hrvatskoj održavaju parlamentarni, europarlamentarni i predsjednički izbori, u svim je prednovogodišnjim anketama među poslovnim ljudima kotirala vrlo visoko na listi očekivanih neizvjesnosti koje će imati utjecaj na poslovanje u ovoj godini. No na ničije se poslovanje ta činjenica neće odraziti toliko kao na ono Narodnih novina (NN), državnog poduzeća zaduženog za tiskanje glasačkih listića, koje još nikada u svojoj povijesti nije imalo situaciju da taj obiman i zahtjevan posao mora odraditi triput u jednoj godini. Pogreške pritom nisu dopuštene.
– Ono što daje posebnu dinamiku i izazov jest da nam je poznat samo datum europarlamentarnih izbora te da imamo iznimno kratak rok za tiskanje glasačkih listića i isporuku izbornog materijala na osamdesetak lokacija – 48 sati. Za sada smo uspjeli odraditi sve u zadanim rokovima, izabrali smo najbolji poslovni model tiskanja glasačkih listića uvažavajući sve propise kao i sigurnosne uvjete, koji moraju biti na najvišoj razini. Natječaji za nabavu glasačkih kutija provedeni su, također i za papir za tiskanje glasačkih listića, sve putem transparentne javne nabave. U posljednjih pola godine imala sam nemali broj raznih sastanaka, ali bilo je uspješno i svi su preduvjeti za superizbornu godinu posloženi – iznosi nam Darija Prša, predsjednica Uprave Narodnih novina.
Posao jest zahtjevan, ali onaj tko tiska glasačke listiće i pripadne mu lijep komad ukupnog iznosa za organizaciju svih izbora, koji je planiran na oko 25 milijuna eura, već je unaprijed poznat kao pravi izborni pobjednik.
Prša je na tu poziciju s četverogodišnjim mandatom imenovana u ljeto 2021. godine, a tada su u Upravu tvrtke, kao članovi, imenovani još i Silvija Žužul te Robert Hirc, kao jedini član Uprave kojem je to bio drugi uzastopni mandat. Dok su Prša, doktorica ekonomije koja je dotad predavala na Vernu te s prethodnim iskustvom u realnom i financijskom sektoru, i Žužul, diplomirana pravnica, koja je u NN došla iz druge državne tvrtke (APIS IT), nepovezane s politikom, što je dotad bio conditio sine qua non za ulazak u upravu tog poduzeća, Hirc je politički aktivan u NS-u Reformisti Radimira Čačića. No Hirc je prije godinu dana potiho smijenjen iz Uprave, a dosad još nitko nije imenovan na njegovo mjesto. Jednostavno je nemoguće ne primijetiti kako su depolitizacijom Uprave iz medija gotovo nestali negativni članci na temu kontroverznih poteza članova Uprave Narodnih novina, kojima se javnost zabavljala u mandatima prijašnjih uprava.
Prša je vrlo ponosna na to što je lani prvi put uvrštena na Liderovu listu 50 najmoćnijih predsjednica uprave u Hrvatskoj, na kojoj su osim nje još samo dvije žene iz javnog sektora, obje iz područja zdravstva. Kaže da nije nikada naišla na probleme ili osjetila kakvu razliku u poslu zato što je žena, ali da mnogo većim problemom od toga smatra postojanje razlika između privatnog i javnog sektora.
– Uvijek se javni sektor gleda drugačije i kriteriji definitivno nisu isti: u privatnom sektoru kao da se više cijene i prepoznaju poslovni uspjesi i rezultati. Mislim da u uspješnim državnim tvrtkama, pogotovo onima koje djeluju na slobodnom tržištu i na njemu ostvaruju svoje prihode, treba uložiti mnogo rada i truda. Ponekad čak i više nego u privatnim, jer privatne tvrtke imaju mnogo manje ograničenja, poput obveze primjene Zakona o javnoj nabavi, koji nam smanjuje fleksibilnost i konkurentnost. I taj uloženi trud, rad i znanje, koji onda donose dobre poslovne rezultate, nisu toliko vidljivi, odnosno nisu percipirani kao što bi bili u privatnim tvrtkama. Razlozi su različiti, najčešće nedovoljna stručnost ili indiferentnost onih koji bi to trebali prepoznati, a katkad samo potreba da se minorizira rad uspješnih direktora – govori Prša.
Dobar rezultat
Valjda će ovaj put, barem oni koji to moraju, prepoznati njezine lanjske poslovne rezultate, odnosno financijske pokazatelje, za koje kaže da su izvrsni. Procjenjuje da su Narodne novine godinu završile s nešto više od četiri milijuna eura dobiti, što je poslovni rezultat kakav tvrtka nije imala još od 2004. godine.
– Do toga smo došli dobrim planiranjem, realizacijom plana poslovanja u kojem smo se koncentrirali na jačanje svoje pozicije na tržištu te optimizacijom poslovnih procesa. Moram naglasiti da je na takvu dobit isključivo utjecao prihod od poslovnih aktivnosti te da nije bilo prodaje dugotrajne imovine odnosno izvanrednih prihoda koji bi utjecali na rast dobiti. Racionalizirali smo poslovanje i broj zaposlenih ondje gdje je bila mala učinkovitost po zaposlenom, no kad je potrebno, zapošljavamo nove radnike. U posljednja tri mjeseca raspisali smo natječaje za čak 25 radnih mjesta, pri čemu najviše jačamo službu informatike, čiji direktor smanjuje vanjske usluge. Neki su menadžerski kadrovi napustili kompaniju jer nisu mogli pratiti nove ritmove, ali to nas je dodatno ojačalo – napominje Prša, ističući da je očekivana lanjska dobit 1107 posto veća od one koju je zatekla na početku svog mandata.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom i online izdanju novog Lidera