NielsenIQ globalna je tvrtka za informacijske usluge koja temeljito prati i analizira maloprodaju robe široke potrošnje u devedeset zemalja, uključujući i Hrvatsku. Podatke o prodaji dobiva pretežito od trgovačkih lanaca, ali dijelom i od nezavisnih trgovaca, izravno s njihovih blagajni, obrađuje ih te procjenjuje prodaju od 150 do 200 kategorija proizvoda s najvećom marketinškom vrijednosti za cijelo tržište, a od kojih se sastoji 60-ak posto asortimana supermarketa i hipermarketa. Duboko je u tim analizama i podacima Ivan Junaković, voditelj prodaje za regiju Adriatic u NilsenIQ-u, zbog čega je prvorazredan sugovornik na temu što je visoka inflacija promijenila u navikama hrvatskih potrošača u svakodnevnoj kupnji, kako na to reagiraju trgovci, a kako njihovi dobavljači, te koje se još promjene mogu očekivati u maloprodaji robe široke potrošnje u ovoj godini.
U velikom intervjuu za Lider Junaković, kao jedno od najzanimljivijih zapažanja o tome kako je lanjska dvoznamenkasta inflacija utjecala na maloprodajno tržište robe široke potrošnje, iznosi pomalo iznenađujuć podatak da inflacija zapravo lani još nije utjecala na ukupan količinski pad prodaje. Iako su kupci u trgovinama za svakodnevnu opskrbu potrošili 10 do 15 posto više novca, prodana količine robe nije se promijenila. Možemo li iz toga zaključiti da potrošačka moć u Hrvatskoj u inflaciji nije pala?
- Pala je. Međutim, da bi se potrošačka moć iscrpila, treba proći vremena, a jedna godina prekratko je razdoblje da bi se to dogodilo. Morate uzeti u obzir da nezaposlenost u Hrvatskoj nikad nije bila manja, odnosno da, za razliku od 2008. godine kad je udarila kriza, danas zarađuje mnogo više ljudi. A i tada smo pad prodaje doživjeli tek nakon tri kvartala iako je BDP za to vrijeme već ‘ronio‘. Maloprodaja je tržišni segment najotporniji na svaku krizu. Ne proširi li se rat teritorijalno, ne bih očekivao dramatične krahove u maloprodaji. Međutim, ako se nastavi ovakav rast cijena, očekivao bih da će u nekom trenutku postati vidljiv i pad prodanih količina – obrazložio je Junaković.
Rast na zatečenoj razini cijena
U ovoj godini Junaković očekuje nižu stopu rasta inflacije, iako ga, kaže, ne bi nimalo iznenadilo da tijekom prvoga kvartala vidimo još dizanja cijena. Trenutačno se, naime, vode godišnji pregovori proizvođača i trgovaca, koji mogu biti specifični na ovaj ili onaj način, ali svaki od njih može donijeti rast cijena. A ukoliko cijene nastave rasti, neminovno će doći i do stagnacije i pada i u količinskoj prodaji u većini kategorija proizvoda.
- Na duge pruge, kad se inflacija ispuše i ako se ne proširi rat, a uz ovoliku zaposlenost, ponovno ćemo početi bilježiti rast, i to na zatečenoj razini cijena – smatra Junaković.
No iako količinska prodaja lani nije pala u cjelini gledajući, neke su kategorije proizvoda, poput piva, kave i mlijeka, ipak zabilježile pad. Za pivo, tumači Junaković, prošla godina nije bila reprezentativna jer je njegova prodaja u prvom kvartalu 2021. u maloprodaji bila enormno visoka u odnosu na sve protekle godine zato što zbog pandemijskih mjera ugostiteljstvo nije radilo ili je radilo u vrlo ograničenom opsegu. Slijedom toga, kad se uspoređuje prodaju piva 2022. s prodajom 2021., pad prodaje ne dovodi se u vezu s inflacijom, nego s visokom bazom iz 2021. Što se kave i mlijeka tiče, to su visokoobrtajne kategorije koje su drastično poskupjele, proizvodi koji se mnogo troše, koji su tradicionalni. Na to su ljudi mnogo osjetljiviji, stoga je normalno da je s povećanjem cijena bilo kočenja u potrošnji.
Intervju s Ivanom Junakovićem možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera