‘Što se Hrvatske kao poduzetničke zemlje tiče, evo jedne zanimljive priče. Prije 20 godina sam volio igrati računalne igre, a jednu od mojih omiljenih, Serious Sam su napravili upravo Hrvati‘
Alexey Milovidov, suosnivač i CTO ClickHousea, došao je jučer u Zagreb povodom prvog meetupa ove globalno uspješne tehnološke kompanije u regiji, koji se održao u organizaciji ClickHousea u prostorima domaćeg Sofascorea. ClickHouse, poznat kao ‘Ferrari data analyticsa,‘ pomaže tvrtkama poput Ubera, eBaya, CERN-a – ali i Sofascoreu – u obradi i analizi enormnih količina podataka u stvarnom vremenu.
Inače, Milovidov je karijeru započeo u Yandexu razvijajući analitički sustav Yandex.Metrica te je izgradio ClickHouse kao otvoreni sustav za upravljanje bazama podataka optimiziran za brzu obradu upita. Projekt je 2016. postao open-source, a 2021. je osnovana kompanija ClickHouse Inc., koja je brzo privukla velike investicije i dosegnula vrijednost od dvije milijarde dolara. Njegov dolazak u Zagreb bio je prilika da domaća tehnološka zajednica iz prve ruke čuje kako se obrađuju masivni skupovi podataka na najvišoj razini te kako tvrtke poput Sofascorea koriste ClickHouse za analitiku sportskih podataka u stvarnom vremenu, ali i dobar povod za ekskluzivni intervju.
Kako percipirate poslovno okruženje u Hrvatskoj za tehnološke tvrtke u usporedbi s drugim zemljama u kojima ste radili ili trenutno radite?
Možemo podijeliti različite zemlje u nekoliko kategorija. Postoje zemlje s već uspostavljenim IT okruženjem. Postoje zemlje koje možemo smatrati središtima ove industrije. I posebna mjesta poput Silicijske doline ili Londona. Postoje i zemlje koje nisu uopće razvijene u tom smislu i uglavnom rade outsourcing. Ako govorimo o nekim mjestima poput Slovačke ili sličnih, one bi bile u ovoj kategoriji. I postoje zemlje koje imaju dovoljno lokalnih IT tvrtki koje su samodostatne, neovisne o outsourcingu ili sličnim modelima. Ipak, još uvijek nisu na razini tehnoloških središta poput Londona ili Amsterdama. Hrvatska spada u ovu kategoriju. Brzo raste, u uzletu je, već je iznad same konzultantske i outsourcing razine, ali još uvijek ima puno prostora za rast.
ClickHouse je, iz naše perspektive, tehnološki gigant. Vrijedan je više od 2 milijarde dolara, ako se ne varam. A vi ste došli u Hrvatsku. Koji je razlog vašeg dolaska? Što planirate raditi ovdje?
Želimo biti prisutni na svakom tržištu. U nekim tržištima svi već znaju za ClickHouse. Na nekima tek moramo ljudima predstaviti ClickHouse. Negdje vidimo da mnoge tvrtke već koriste ClickHouse i da je poznat. Ali na tim mjestima možemo pružiti više podrške i prepoznavanja ovih slučajeva upotrebe te dodatno promovirati njegovu uporabu kako bi se vijest širila dalje. I to je slučaj u Hrvatskoj. Također, rekao bih da je ovo naš prvi meetup u cijeloj regiji. Ako govorimo o Balkanu, ovo je prvi meetup ovdje. Mislim da ćemo ih imati još u budućnosti – ovisi. Kada vidim broj prijavljenih sudionika, brojka je zapravo iznenađujuće visoka.
S koliko hrvatskih tvrtki surađujete? Je li Sofascore jedina ili ih ima još?
Ne mogu reći točan broj naših korisnika u Hrvatskoj. Iskreno, ne sjećam se tog broja napamet. Ako me pitate za imena, vjerojatno mogu nabrojati samo nekoliko.
Kako izgleda vaša suradnja sa Sofascoreom?
Zanimljivo je jer je ClickHouse open-source tehnologija. Možete je preuzeti i početi koristiti bez da nas išta pitate, pa čak i bez ikakvih ugovornih obveza s nama. Sofascore je jedna od tih tvrtki. I ono što je specifično, naš komercijalni proizvod fokusira se na cloud uslugu ClickHousea. Sofascore, s druge strane, koristi ClickHouse u samostalno upravljanom okruženju, vrlo učinkovito, na bare-metal serverima u podatkovnim centrima. Cijenimo takav način korištenja. Vidimo da postoji širok raspon načina na koji se ClickHouse može koristiti – možete ga koristiti na vlastitim serverima, na svom laptopu – čak i vi. Možete ga lako instalirati, testirati, isprobati.
Kako točno ClickHouse funkcionira?
Dakle, postoji mnogo slučajeva upotrebe za ClickHouse, a puno ljudi ga koristi na samostalno upravljani način. U tom smislu, ClickHouse je sličan tehnologijama poput PostgreSQL-a ili MySQL-a, koji su također open-source, ali su transakcijske baze podataka. ClickHouse je pak najpopularnija open-source analitička baza podataka. Naša tvrtka opslužuje samo dio tog tržišta. I ne ciljamo preuzeti cijelo tržište i sve korisnike staviti u komercijalni odnos s nama. Jer kako raste broj korisnika ClickHousea, raste i upotreba našeg cloud servisa.
Kako vidite budućnost poslovnih modela temeljenih na open-sourceu i koje bi lekcije hrvatske tvrtke mogle naučiti iz vašeg pristupa?
Prije svega, to je vrlo teško. I poanta nije samo u tome je li proizvod open-source ili ne. Najvažnije je stvoriti proizvod koji rješava određeni problem. Može biti open-source proizvod, može biti komercijalni ili open-core proizvod – nije toliko važno. Ključno je da taj proizvod popuni nišu u kojoj je najbolji i potencijalno jedini koji to rješenje nudi. Tako je nastao ClickHouse. Postao je popularan jer je riješio problem koji su mnogi imali, a nisu znali kako ga efikasno riješiti – real-time analitiku. I zato je ClickHouse danas toliko korišten. Možete danas napraviti stvarno dobru tehnologiju, čak i open-source tehnologiju. Možda biste htjeli napisati bazu podataka za grafove u Rustu. Hoće li biti popularna? Ovisi o tome postoji li potražnja za takvim bazama podataka. Ili možete napraviti open-source CRM sustav, ali tada morate puno raditi na pokrivanju tisuća scenarija gdje su već postojeća rješenja uspostavljena.
Što hrvatski startupi trebaju učiniti drugačije kako bi se globalno skalirali i privukli velike investitore?
Lokalno tržište je malo, a zapravo je i europsko tržište malo. Od početka trebaju ciljati globalno. Vidim da je to izazov za mnoge tvrtke u regijama poput, recimo, Francuske. Ako ciljate samo na frankofonske zemlje, ne možete postati veliki. S druge strane, u Kini možete ciljati domaće tržište jer je dovoljno veliko, ali za tvrtke u Hrvatskoj ne postoji drugi način za rast osim globalnog pristupa.
Kako hrvatska investicijska klima stoji u usporedbi s drugim tehnološkim središtima i što bi je moglo učiniti još privlačnijom za međunarodne VC fondove?
Ako usporedim VC fondove iz različitih regija, vidim paradoksalnu situaciju. Što je fond veći, to je prijateljskiji prema startupima. Ako privučete investiciju iz malog fonda, recimo iz Danske ili Njemačke, oni vam neće dati puno, ali će puno zahtijevati od vas i često nisu najiskusniji. Ako imate priliku privući poznate fondove poput Benchmarka, Indexa ili Sequoije – čak i ako možete započeti s Y Combinatorom – to je puno bolji izbor nego uzeti novac od lokalnog fonda. Najgori scenarij je kada se najviše oslanjate na to da uzimate novac od lokalne vlade. Također, možda bih preporučio ljudima da nađu način i vrijeme za putovanja, kako bi vidjeli kako stvari izgledaju iz drugačije perspektive. Ja sam, primjerice, puno putovao u zaljevsko područje San Francisca, jer ponekad možete o nečemu čitati, ali je teško zaista vidjeti i osjetiti razliku.
Postoje li AI analitički ili data-driven startupi u Hrvatskoj koji su vam zapeli za oko?
Vidim zanimljive startupe u vrlo ranoj fazi, posebno u području baza podataka. Također sam vidio jedan zanimljiv projekt na GitHubu sa sveučilišta, vezan uz edukacijske baze podataka. Bio je potpuno na hrvatskom, pa nisam mogao pročitati puno, ali bilo mi je zanimljivo vidjeti da lokalna sveučilišta istražuju područje baza podataka. Da sam to vidio u Münchenu, ne bih se iznenadio, jer svi znaju za tehnološku snagu tamošnjeg sveučilišta, ali očito postoje značajni fakulteti i ovdje. Na primjer, Memgraph je jedan takav startup. Meni čak nije nužno da budu komercijalno uspješni – važno mi je da donesu nešto novo na tržište, nove ideje. To mi je najvrjednije. Što se Hrvatske kao poduzetničke zemlje tiče, evo jedne zanimljive priče. Prije 20 godina sam volio igrati računalne igre, a jednu od mojih omiljenih, Serious Sam su napravili upravo Hrvati.
S obzirom na razvoj IT-a i digitalne ekonomije u Hrvatskoj, koje bi inovacije u bazama podataka ili big data području mogle biti prekretnica za regiju?
Zanimljivo je vidjeti koje su ideje moguće. Inovacije se događaju kad ljudi mogu posvetiti vrijeme nečemu što ih zanima. Za to je potrebno dobro obrazovanje te pristup računalima i tehnologiji. Sve to Hrvatska ima, ali potreban je i mentalitet ljudi koji će provesti cijelu zimu kod kuće, eksperimentirajući i radeći na nečemu iz strasti. Kad govorimo o AI-ju, mnogi misle da su potrebne velike investicije za razvoj novih tehnologija, ali zapravo, većina ljudi koji danas ulaze u AI ni ne razumiju kako ti modeli funkcioniraju iznutra. Na primjer, ako pronađete način za optimizaciju množenja matrica za različite vrste GPU-ova, možete napraviti nešto novo. I to ne zahtijeva velike kapitalne investicije, već samo ljude spremne eksperimentirati i razumjeti problem.
Koje prilike vidite za Hrvatsku da se jače pozicionira na globalnoj tehnološkoj i startup sceni?
Trebalo bi više promovirati hrvatska sveučilišta. Svi znaju za sveučilišta u Nizozemskoj i Njemačkoj, ali što ako postoje vrhunski profesori u području baza podataka ili AI-a ovdje, a svijet to ne zna? Trebalo bi se formirati istraživačke grupe s talentiranim studentima i učiniti njihov rad vidljivim. No, nije to jedini ključ uspjeha. Na primjer, zašto Irska ima toliko tehnoloških kompanija? Zato što je stvorila povoljan porezni režim za IT tvrtke. Ako bi Hrvatska imala slične olakšice ili programe za IT tvrtke, to bi moglo pomoći. Ne znam, možda ih već ima…Na primjer, ima li jedan Amazon ured u Hrvatskoj?
Na koje bi se europske zemlje Hrvatska mogla ugledati kada govorimo o tehnološkim kompanijama?
Kao primjer bih izdvojio Nizozemsku. Imaju povoljnu politiku za zapošljavanje stranaca, omogućujući im porezne olakšice i lakšu relokaciju. Imaju koncentraciju nekoliko jakih sveučilišta i lako su dostupni putovanjima. Svi govore engleski. Preslikajte to na Hrvatsku – to bi moglo funkcionirati.
Postoji li nešto što biste poručili hrvatskoj poslovnoj zajednici?
Vjerujem da postoji mnogo lokalnih tehnologija za koje nitko izvana ne zna. Trebalo bi ih učiniti vidljivima i prepoznatljivima. Ne mora biti naglasak samo na tome da je nešto ‘hrvatsko‘. Već se može iskoristiti sveučilišna zajednica za brendiranje. Ne treba isticati samo pojedinačne tehnologije, već prikazati cijeli ekosustav – obitelj startupova i inovacija koje dolaze iz Hrvatske. Kada ljudi izvan Hrvatske počnu postavljati pitanja poput ‘Kako je to moguće?‘, tada će se razvoj ubrzati.