Hrvatska politika, poslovna zajednica, poljoprivredni sektor i cijela Slavonija, a pogotovo Baranja, odahnuli su nakon Fortenovine objave da će pregovore o prodaji poljoprivrednoga sektora nastaviti samo s Podravkom. Dakle, mađarska energetska ‘okupacija‘ neće imati svoj poljoprivredni baranjski izdanak: 40 posto baranjskih oranica i 98 posto vinograda ostaje u hrvatskom vlasništvu.
Međutim, realizira li se ta transakcija, promijenit će se odnosi u vrhu hrvatskog biznisa. Pritom će Fortenova manje izgubiti nego što će Podravka dobiti, bar gledaju li se prihodi. I bez 384 milijuna eura zbrojenih prihoda Belja, Belja Agro-veta, Vupika, PIK-a Vinkovci, Felixa i Energije Gradec Fortenova će ostati druga najveća grupacija, iza Energije naturalis (a obje su u vlasništvu Pavla Vujnovca), ali Ina će joj puhati za vratom. Podravka će pak, pribroje li joj se rezultati šest slavonskih tvrtki, povećati prihode za više od pedeset posto, postati dvanaesta hrvatska grupacija s više od milijardu eura prihoda i borit će se s Končarom, Lidlom i HT-om za desetu poziciju.
Poljoprivreda i stočarstvo za Podravku nisu nepoznanica. Kompanija je u 80-im godinama prošlog stoljeća obrađivala više od 3400 hektara, uglavnom u Podravini, i sa širokom mrežom proizvođača. I danas ima oko 1500 kooperanata u proizvodnji voća, povrća i žitarica. No poljoprivredne parcele koje obrađuju Fortenovine tvrtke deset su puta veće – oko 33.000 hektara. Riječ je o proizvodnji pšenice, ječma, kukuruza i šećerne repe, soje, industrijskog i krmnog bilja… Posebno zanimljiva za Podravkin asortiman mogla bi biti proizvodnja povrtlarskih kultura u Vupiku i PIK-u na više od tisuću hektara te hidroponski uzgoj rajčice u stakleniku u beljskom kompleksu Mitrovac.
Podravka se usto vraća u stočarstvo. Kooperantski uzgoj stoke na podravskim farmama napustila je prije dvadeset pet godina jer su za zaradu bili potrebni veći volumeni prodaje, koju tada nije uspijevala postići, ali i dalje proizvodi polugotove i gotove mesne proizvode. Sad s volumenima neće imati problema: samo je Belje s 11 svinjogojskih farmi i 365 tisuća komada tovljenika na godinu najveći proizvođač svinjskog mesa u Hrvatskoj, a tu su još farme Vupika i PIK-a Vinkovci, kao i uzgoj goveda i farma muznih krava s mliječnom industrijom, tvornica stočne hrane i druge popratne djelatnosti poput veterinarske, a posebno je jaka proizvodnja vina u suvremenoj vinariji koja prerađuje urod iz gotovo svih baranjskih vinograda.
Završe li pregovori pozitivno – u što nijedna strana ne sumnja – integriranje šest tvrtki u Podravkin sustav neće biti jednostavno unatoč tomu što je Fortenovino korporacijsko upravljanje na solidnoj razini. Međutim, trebat će pronaći pravu mjeru između diverzifikacije i kompatibilnosti. Kako god, šest tvrtki tek će se sada naći na pravom tržištu i verificirati se u burzovnoj cijeni Podravkine dionice. Prva reakcija iznimno je povoljna: od petka do utorka cijena je porasla sa 160 na 169,5 eura (+5,9%) i približila se rekordnim iznosima iz siječnja. Osim toga, Podravka je svoje vlasnike naviknula na isplatu solidne dividende, koju će oni i dalje očekivati – od države i mirovinaca do malih dioničara. Samo je državi upravo sjelo 5,8 milijuna eura. No Belje, Vupik i PIK Vinkovce tek treba povući na staze profitabilnosti, a te tvrtke uglavnom posluju bez veće dobiti. Sretna je okolnost što su im EBIT i EBITDA solidni, ali primarna poljoprivredna proizvodnja teško će sustići profitabilnost prerađivačke industrije. Zato će sinergijski učinak Fortenovine poljoprivrede na Podravkinu industriju biti ključan izazov.