Poduzetnike koji rade bez greške ne trebaju brinuti promjene vlasti

Nije baš panika, ali nije ni daleko od toga. Tim riječima u HDZ-u tumače rezultate izbornih anketa koje sugeriraju da se toj stranci na skorašnjim lokalnim izborima ne piše dobro. Ne samo da su svjesni da će jako teško osvojiti vlast u velikim gradovima, u Zagrebu, Rijeci i Splitu, već je stranka na klimavim nogama i tamo gdje su njihovi kadrovi pustili korijenje, od Dalmacije do Slavonije. U tim bi krajevima, prema anketama, čak i SDP mogao ostvariti bolje rezultate, što je toliki alarm za vladajuće da su pojedinim gradonačelnicima koji su htjeli svoje političke cipelice okačiti o klin, doslovno naredili da pronađu u sebi snagu za još jedan mandat jer su ankete sugerirale da bez njih stranka gubi.

Ne strahuje samo HDZ od lokalnih izbora, već i lokalni poduzetnici koji su godinama gradili odnose i poslovne strategije temeljene na dugotrajnim mandatima lokalnih političara. Za njih takve promjene znače mnogo više od novog gradonačelnika ili gubitka nekoliko gradskih vijećnika, za njih su te promjene uvod u neizvjesnost koja podrazumijeva preispitivanje stabilnosti postojećih i budućih poslovnih ugovora, mogućnost gubitka privilegiranih pozicija u natječajima, te ozbiljan izazov za dugoročne projekte koji su se oslanjali na političku podršku.

Bagatelne nabave

A takvih je u Hrvatskoj više nego što i sami želimo priznati i svi oni mjesecima prije izbora, pogotovo ako nagovještaju da gube svoje zaštitnike, rade sve da barem naizgled smanje štetu. Dovoljno je samo baciti pogled na bagatelne nabave nekoliko mjeseci prije izbora.

– Ma zna se tko živi i radi od projekata s lokalnom zajednicom, sve se to vidi. S bagatelnim nabavama se zna toliko spletkariti da oni malo vještiji jako dobro znaju iskoristiti lokalne proračune uoči izbora i namiriti se za cijelu godinu dok ne steknu povjerenje i veze s novim ljudima na vlasti – tumači Liderov izvor koji dobro razumije tematiku oko javnih natječaja.

On napominje da su bagatelne nabave pravo leglo pogodovanja, ali da se, oni koji bi trebali, na to ne obaziru dok je sve prema pravilima. I dok jedni sve vide i sve znaju, drugi se, čini se, prave slijepi. U Narodnim novinama se, naravno, ne prati niti češlja javna nabava uoči lokalnih izbora, kao ni u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). U Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN), naime, stoji u odgovoru iz Narodnih novina, ne postoje strukturirani podaci o naručiteljima niti postoji način da se oni strojno izvuku. Takvi podaci, odgovaraju Lideru, nisu bitni za postupke javne nabave te se na takav način ne vode. Isto poručuju i u DKOM-u iz kojeg kažu da je ‘jako teško reći koji su politički motivirani natječaji, ako na njih nema žalbi‘, pa tako podatke tko kako spletkari nemamo ni mi.

No, veza između javne nabave i izbornog ciklusa primjetna je ne samo u Hrvatskoj, već i u većini zemalja Europske unije. Tijekom izbornih godina povećava se broj postupaka nabave vezanih uz infrastrukturne projekte, komunalne usluge i investicije koje su vidljive građanima, napominje Zoran Blažević iz Temporis savjetovanja, koji se bavi konzultantskim uslugama oko javne nabave, koji i sam primjeti trikove o kojima Liderov sugovornik priča kad su natječaji u pitanju uoči izbora.

– Ono što se, nažalost, često događa u izbornim godinama jest korištenje kraćih rokova za dostavu ponuda nego što bi bilo preporučljivo za neke složenije postupke nabave. Iako su takvi rokovi u skladu s važećim zakonskim odredbama, svim ponuditeljima često ne ostavljaju dovoljno vremena za pripremu kvalitetnih ponuda – kazao je Blažević.

Javne su nabave samo posljednji krak za umrežene odnose lokalnih političara i poduzetnika. Ti odnosi počinju puno prije, lobira se od prvog dana na vlasti, odnosi se grade postupno i polako, a vrhunac su projekti koji se kalibriraju prema onima koji su pogodni. Oni koji su oprezni znaju kako te odnose zadržati profesionalnima, a ima i primjera kad ti odnosi toliko skrenu da se uključuju i neke druge institucije izvršne vlasti. No, za one koji ne žele svoje snimke u lisicama gledati na središnjim dnevnicima, poslovanje s lokalnim sredinama uključuje stvaranje dobrih veza, a te veze počinju već s prvim najavama projekata. Pa tako neki Liderovi sugovornici ističu da se u posljednje vrijeme primijeti sve veća prisutnost slovenskih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj čiji predstavnici na lokalnim razinama pokušavaju stvoriti što prisnije odnose s pojedinim gradonačelnicima i načelnicima uoči raspisivanja nekih većih infrastrukturnih natječaja. Neki su navodno u tome bolji od drugih.

Bit će promjena

– Osjetimo snažan pritisak slovenskih poduzetnika koji se javljaju na natječaje za infrastrukturne projekte u Hrvatskoj, a neki su već određene projekte i dobili. S obzirom na to da naše građevinske tvrtke nemaju dovoljno radnika za ulazak nove projekte, možemo samo stajati sa strane i gledati – ističe vlasnik jedne od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki koja se godinama javlja na natječaje i koji potvrđuje da se neki poslovi, svim zakonima i protokolima unatoč, pogotovo na lokalnim razinama, dobivaju ako se zna za njih ‘izboriti‘, štogod to značilo.

Nije neuobičajeno da promjena vlasti pročešlja određene sklopljene ugovore i prekine ih ili zaustavi. Svega ima!

– Meni se to nikada nije dogodilo, u cijeloj mojoj karijeri samo sam jednom doživio da se u jednom mjestu promijenila vlast i da je novi šef tog mjesta s nevjericom pristupio provedbi ugovora s našom tvrtkom, ali se kasnije to riješilo – ispričao je Robert Pažitka, vlasnik i osnivač Pro Alarma, no dodao je da zna za brojna takva iskustva kod drugih poduzetnika pa ga i ne čudi da dio njih strahuje od promjene vlasti.

 

Svjestan je toga i Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, koji kaže da ima i sredina u kojima poduzetnici posluju samo temeljem ugovora s JLS-ovima, ali da onima koji rade bez greške promjena vlasti ne bi trebala stvarati veliku nervozu.

Da nervoze ima ne treba čuditi jer je hrvatsko gospodarstvo duboko isprepleteno s javnim sektorom, a na lokalnoj razini ta veza postaje još izraženija. Gradovi i općine nisu samo administrativne jedinice, već najveći investitori, ključni naručitelji i regulatorni arbitri u nizu sektora, od građevine i infrastrukture do komunalnih usluga. Za poduzetnike koji igraju isključivo na tu kartu, a znamo da je takvih nemali broj, stabilnost poslovanja manje ovisi o tržišnim uvjetima, a više o kontinuitetu odnosa s lokalnim vlastima, pa je logično ih moguće promjene na čelu jedinica lokalne samouprave čine nervoznima. A promjena će biti, u to sumnje nema.

Zbog lokalnih izbora ministar Šime Erlić napušta Vladu i postaje HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zadra, što je samo znak da stranka ne želi izgubiti taj grad i da su spremni "žrtvovati" uspješnog ministra kako bi se kandidirao na lokalnoj razini.

– To uglavnom govori o razmjerima problema s kojima se HDZ suočava na lokalnoj razini, što znači da ovi lokalni izbori imaju potencijala unijeti značajniju promjenu lokalno, ali potom i preliti konsekvencije rezultata na nacionalnu razinu, a to je situacija koju nismo imali dugo vremena na ovoliko sistemskoj razini – tumači Marko Rakar, politički analitičar.

Tanka granica javnog i privatnog

Nije Erlić jedini koji se žrtvuje. I saborski zastupnik Nikola Grmoja teška srca najavljuje da se kandidira za gradonačelnika Metkovića premda ne želi napustiti parlament, a u političku borbu ulaze i neki saborski veterani, poput primjerice Pere Ćosića koji nikad nije imao lokalne ambicije, a sad će biti neočekivani izazivač Mirku Duspari u Slavonskom Brodu. A to su tek tri imena. Situacija u Hrvatskom saboru je takva da se gotovo polovina zastupnika, njih čak 70-tak, misli kandidirati na lokalnim izborima. Trenutačno su od 151 zastupnika njih 37 gradonačelnici ili zamjenici gradonačelnika u svojim gradovima te načelnici u svojim općinama, a nakon izbora taj bi broj mogao još rasti. S druge strane, dokazani dugogodišnji gradonačelnici, župani i načelnici, koji su već počeli razmišljati i planirati političku mirovinu, poput Željka Turka iz Zaprešića, odjednom pronalaze novu energiju za još jedan mandat, još jedan krug. Ne zato što tu funkciju silno žele ili zato što postoje projekti koje moraju dovršiti, već zato što ankete pokazuju da samo ta imena pobjeđuju, a s pobjedom se ne kocka.

I prošli su lokalni izbori bili posebno katarzični za poduzetnike, pogotovo kod velikih gradova. Zagreb, najvrjedniji politički plijen lokalnih izbora, nakon 20 godina vladavine Milana Bandića dobio je novu gradsku upravu i novog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, što je ostavilo veliku prazninu kod onih poduzetnika koji su godinama egzistirali zahvaljujući Bandićevoj osebujnosti zbog koje su granice između javnog i privatnog katkad bile gotovo nevidljive. Ankete su ovaj put sklone Tomaševiću, ma što o tome mislila poslovna zajednica.

Ivica Puljak postao je gradonačelnik Splita također 2021. godine kao kandidat stranke Centar, kada je pobijedio Andru Krstulovića Oparu iz HDZ-a. No, u travnju 2022. podnio je ostavku, nakon čega su u srpnju iste godine održani prijevremeni izbori na kojima je ponovno pobijedio i osvojio drugi mandat. Od tada obnaša dužnost gradonačelnika Splita. I tamo se lome koplja tko je ostao bez kojeg dogovorenog posla zbog promjene vlasti, od obnove plaže Žnjan do šetnice oko Marjana, što puni naslovnice već godinama, no postoje dobri znakovi da mu Splićani vjeruju i da će opet voditi grad pod Marjanom. Marko Filipović iz SDP-a postao je 2021. gradonačelnik Rijeke zamijenivši Vojka Obersnela, također iz SDP-a, koji je grad vodio punih 21 godinu. Filipovića je sada stranka smijenila i ima novu kandidatkinju za gradonačelnika, ali da bi SDP nakon nekoliko desetljeća propustio formirati vlast u tom gradu, stvarno bi bilo iznenađenje i za tu stranku i za izazivače koji su kunu da zbog sigurne političke pozicije Rijeka stagnira.

Napuhani proračuni

Hrvatska administrativno ima 128 gradova, 428 općina te 20 županija i Grad Zagreb, koji ima status županije. Ukupno, to znači 576 jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine) te 21 regionalnu jedinicu (županije uključujući Zagreb). Koliko će se lidera promijeniti u tim jedinicama teško je predvidjeti prije izbora, ali ako će se zadržati postojeći trendovi od oko 40 posto to znači da će doći do značajne promjene u upravljanju i do novog preslagivanja interesa, pristupa i prilika. A to se sve događa u vrijeme rekordno napuhanih lokalnih proračuna, potaknutih izdašnim priljevom europskih sredstava i znatno povećanim fiskalnim kapacitetima gradova. Sve se to i vidi u rashodima JLS-ova. To za poduzetnike koji posluju s javnim sektorom znači samo da za njih lokalna politika nije apstraktna, već da je vrlo konkretna i financijski mjerljiva, ma što o tome mislili obični glasači.

Nadolazeći lokalni izbori mogu donijeti promjene u strategijama gradova i općina, što direktno utječe na poduzetnike koji surađuju s njima. Na nadolazećoj Liderovoj 11. konferenciji Smart Cities, koja će se održati u utorak, 18. ožujka 2025. godine u zagrebačkom hotelu Westin, možete čuti sve o tome kako pametna rješenja, razvijena u partnerstvima s tvrtkama, mogu oblikovati budućnost hrvatskih gradova.

Na konfrenciji će prisustvovati brojni gradonačelnici i stručnjaci. Pridružite nam se dok još ima mjesta i saznajte kako se gradovi prilagođavaju potrebama svojih građana u pogledu brojnih aktualnih izazova.