Od početka godine kuna je ojačala za 2,7 posto. Čini se zanemarivo? Evo kako to izgleda na terenu: poduzetnik iz drvne branše koji se potpuno okrenuo izvozu (Njemačka, Italija, Švicarska) prodajom zarađenih deviza u ovome kratkom dijelu godine izgubio je oko osam tisuća kuna!
Izvozno orijentirana tvrtka iz sjeverozapadne Hrvatske sa 150 zaposlenih također zarađuje u eurima. Da bi isplatila plaće, morala je prodati eure. Na tečajnim je razlikama u samo jednome mjesecu izgubila deset tisuća kuna! Cijela Varaždinska županija, koja na godinu izveze vrijednost od milijardu eura, s dosadašnjim jačanjem kune na godišnjoj razini gubi 27 milijuna eura! Kako stvari sada stoje, pritisci na rast vrijednosti kune do kraja godine još će jačati. Ovako jaka nije bila od rujna 2012. No iz HGK-ove analitike poručuju da je prosječni godišnji tečaj kune prema euru u 2015. bio za 5,3 posto niži nego u 2008., tako da se njezina prosječna vrijednost u prva četiri mjeseca vratila na razinu istog razdoblja te pretkrizne godine. – Riječ je o uvjetima u kojima su izvoznici već poslovali, a ne o novonastaloj situaciji – poručuju.
HNB prati situaciju Razlike ipak ima. Te 2008. izvoz još nije bio najvažnija sastavnica rasta BDP-a, a danas jest. Pa zašto onda HNB nije reagirao na deviznome tržištu? Iz HNB-a poručuju da će intervenirati ‘ako ocijene da je to potrebno’. Isključujući intervencije u 2015. zbog švicarca, HNB je posljednji put intervenirao na tržištu da bi ublažio prekomjerno kolebanje tečaja još potkraj siječnja 2014.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.